ZAGREB / CRNGROB – I ove godine, s dubokim poštovanjem i pijetetom, braniteljske udruge sudjeluju u organizaciji i obilježavanju obljetnice stradanja poratnih žrtava u Crngrobu kod Škofje Loke u Sloveniji. Središnja komemoracija održat će se u nedjelju, 17. svibnja 2026. godine, s početkom u 11:00 sati.
Povijesna pozadina i težina žrtve
Crngrob predstavlja jedno od najtragičnijih stratišta hrvatskog naroda iz svibnja 1945. godine. U šumama oko ovog mjesta, neposredno nakon završetka Drugog svjetskog rata, bez suđenja i protivno svim međunarodnim konvencijama, pogubljeno je na tisuće zarobljenika – vojnika, ali i velik broj civila, žena i djece koji su se povlačili prema Austriji.
Desetljećima je istina o Crngrobu bila prešućivana, a grobišta neobilježena. Kao branitelji koji su u novijoj povijesti branili pravo na slobodu i istinu, smatramo svojom dužnošću očuvati sjećanje na ove nevine žrtve. Naša je obveza osigurati da se njihova žrtva nikada ne zaboravi te da se dostojno obilježe mjesta njihova posljednjeg počivališta.
Program obilježavanja
Ovogodišnji program osmišljen je kao duhovni i dostojanstveni hod stazama kojima su žrtve prolazile svoje posljednje metre:
-
11:00 sati: Sveta Misa zadušnica za sve žrtve.
-
Nakon mise: Formiranje kolone Križnoga puta.
-
Hodnja i molitva: Kolona će se zaustavljati pored svakog postavljenog križa (ukupno pet postaja), gdje će se održati molitva i paljenje svijeća.
-
Završni pijetet: Na posljednjoj, petoj postaji, izaslanstva braniteljskih udruga i obitelji žrtava položit će cvijeće i zapaliti svijeće u spomen na sve stradale.
Poziv članovima i javnosti
Kao suorganizatori, pozivamo sve naše članove, obitelji poginulih i nestalih branitelja, te sve ljude dobre volje da nam se pridruže u Crngrobu. Vaša prisutnost je znak da žrtva onih koji su sanjali slobodnu Hrvatsku 1945. godine živi u našim srcima i danas.
“Ovdje se ne brani samo prošlost, ovdje se gradi kultura sjećanja za buduće generacije.”
Vidimo se 17. svibnja u Crngrobu.
KARTA CRNOGROB: https://maps.app.goo.gl/9Fad6tFYcaKtiTkX7
Crngrob: Prešućena istina o šumama smrti
Dok se u ostatku Europe u svibnju 1945. godine slavio mir, u slovenskim šumama oko Škofje Loke odvijala se jedna od najmračnijih epizoda moderne hrvatske povijesti. Crngrob, pitoreskno mjesto poznato po baroknoj crkvi, postalo je tih dana jedno od najvećih i najstrašnijih stratišta poratnog razdoblja.
Krvavi svibanj 1945.
Nakon sloma NDH, rijeke vojnika, ali i nepregledne kolone civila, povlačile su se prema austrijskoj granici u nadi da će se predati savezničkim snagama. Međutim, sudbina mnogih završila je tragično upravo u Sloveniji. Između 15. i 25. svibnja 1945., jedinice partizanske vojske (prvenstveno 29. hercegovačka divizija i jedinice KNOJ-a) na područje Crngroba dovele su tisuće zarobljenika koji su bili izdvojeni iz kolona kod Bleiburga i vraćeni natrag.
Žrtve su dovođene pod okriljem noći, vezane žicom i bez ikakvog suđenja strijeljane nad iskopanim jamama ili prirodnim vrtačama. Prema iskazima rijetkih preživjelih svjedoka i kasnijim istraživanjima slovenskih državnih komisija, u pet velikih grobišta u šumi Crngrob pokopano je između 2.000 i 6.000 ljudi.
Struktura žrtava i sustavno prešućivanje
Ono što Crngrob čini posebno potresnim jest činjenica da među žrtvama nisu bili samo vojnici. Istraživanja su potvrdila prisutnost velikog broja civila, uključujući žene i djecu, te znatan dio tadašnjeg hrvatskog državnog vodstva, ministara i njihovih obitelji.
Desetljećima je ovo područje bilo strogo čuvana tajna. Pristup šumama bio je ograničen, a lokalno stanovništvo živjelo je u strahu, svjedočeći samo o “kricima koji su se čuli noćima”. Tek nakon osamostaljenja Slovenije i Hrvatske, započela su sondiranja terena koja su razotkrila razmjere zločina.
Zalog za budućnost
Danas, 81 godinu kasnije, Crngrob više nije mjesto zaborava, već mjesto molitve i opomene. Komemoracije koje organiziraju braniteljske udruge i obitelji žrtava nisu usmjerene ka poticanju mržnje, već ka traženju povijesne istine i dostojanstvenom pokopu onih kojima je pravo na grob bilo uskraćeno više od pola stoljeća.
Svaki križ postavljen u tim šumama danas stoji kao svjedok vremena u kojem je ideologija bila iznad ljudskog života, ali i kao znak da žrtva nikada neće biti zaboravljena dok god ima onih koji čuvaju sjećanje na nju.