U Okučanima je 1. svibnja 2024., uz budnicu Orkestra OSRH ulicama Okučana, polaganje vijenaca i ruža na spomen-obilježje “Kocke vedrine” i podsjećanje na sve poginule održana središnja svečanost obilježavanja 29. obljetnice vojno-redarstvene operacije Bljesak.

Preletom iznad Okučana i cijelog teritorija Republike Hrvatske piloti Hrvatskog ratnog zrakoplovstva izveli su svoju prvu zadaću višenamjenskim borbenim avionima Rafale u znak zahvalnosti i poštovanja prema svim sudionicima vojno-redarstvene operacije “Bljesak”, a posebno prema svim hrvatskim braniteljima koji su život položili za hrvatsku slobodu i samostalnost.

Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar obrane Ivan Anušić u izaslanstvu Vlade RH predvođenim predsjednikom Vlade Andrejem Plenkovićem, u kojemu su bili i potpredsjednici Vlade i ministri hrvatskih branitelja i unutarnjih poslova, Tomo Medved i Davor Božinović, položili su vijence i odali počast poginulim braniteljima u VRO Bljesak.

Ministar branitelja Tomo Medved otvorio je športske igre hrvatskih branitelja u organizaciji UDVDR Brodsko-posavske županije.

Kadeti Hrvatske vojske i polaznici Policijske akademije MUP-a RH položili su ruže na spomen obilježje.

Molitvu za sve poginule, umrle i nestale hrvatske branitelje u Domovinskom ratu, na središnjoj svečanosti predvodio je vojni ordinarij u Republici Hrvatskoj, monsignor Jure Bogdan.

Misu zadušnicu za sve poginule hrvatske branitelje te civilne žrtve u crkvi Sv. Vida predvodio je monsinjor Antun Škvorčević.

U sklopu cjelodnevnog programa u Okučanima je održan i taktičko-tehnički zbor naoružanja te borbene i neborbene tehnike i opreme kao i prezentacija vojnog i policijskog poziva.

Podsjetimo, operacija Bljesak počela je 1. svibnja 1995. u 5:21 sati, na oko 80 kilometara dugoj bojišnici. Jakim udarima hrvatskih vojnih i redarstvenih snaga presječeno je okupirano područje zapadne Slavonije, slomljen je otpor neprijateljskih snaga i oslobođeni su Jasenovac, Okučani i Stara Gradiška. U manje od 32 sata, 1. i 2. svibnja 1995. godine hrvatske snage oslobodile su oko 500 četvornih kilometara dotad okupiranog zapadnoslavonskog teritorija te uspostavile nadzor nad autocestom Zagreb-Lipovac i željezničkom prugom prema istočnoj Slavoniji. U vojno-redarstvenoj operaciji Bljesak sudjelovalo je oko 7200 hrvatskih vojnika i policajaca. Poginuo je ili od posljedica ranjavanja preminuo 51 hrvatski branitelj, a 162 branitelja su ranjena.

Izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske, potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić nazočio je 29. travnja 2024. na svečanosti obilježavanja 33. obljetnice osnutka 3. gardijske brigade “Kune” u Novoj Gradiški.

Tim povodom članovi obitelji poginulih pripadnika 3. gbr “Kune” položila su vijence u sjećanje na 369 poginula, više od tisuću ranjenih i 17 nestalih. I visoka državna izaslanstva kod spomenika poginulim hrvatskim braniteljima položila su vijence i odala su počast svim poginulim hrvatskim braniteljima i prvom predsjedniku Republike Hrvatske dr. Franji Tuđmanu ispred Spomen biste dr. Franje Tuđmana.

Isto tako, u Crkvi Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije održana je sveta misa, a u Domu kulture održana je svečana akademija.

Njihova 4. bojna uz obranu Slavonije poseban je teret iznijela u Vukovaru, a važnu ulogu imali su i u akcijama Maslenica i Bljesak.

Paljenjem svijeća i polaganjem vijenaca odana je počast svim hrvatskim braniteljima i civilima koji su stradali u logorima za vrijeme agresije na Republiku Hrvatsku, a održana je i molitva ispred spomen-ploče na zgradi u kojoj je bio koncentracijski logor.

Dan sjećanja na žrtve logora u Vojniću organiziralo je Hrvatsko društvo logoraša srpskih koncentracijskih logora Sisačko-moslavačke županije, a prisustvovali su: državni tajnik u Ministarstvu branitelja Darko Nekić, zamjenica županice Vesna Hajsan Dolinar, te predstavnici općine Vojnić i članovi udruga proizašlih iz Domovinskoga rata.

Na Plitvicama je u nedjelju 1. travnja 2024. godine u organizaciji Ministarstva unutarnjih poslova obilježena 33. obljetnica Krvavog Uskrsa i pogibije hrvatskog policajca Josipa Jovića.

Sjećanje na 31.03.1991. godine započelo je svetom misom u Kapelici Kraljica Svete Krunice
u Mukinju, koju je predvodio Vojni ordinarij Jure Bogdan. Predvodeći molitvu rekao da je
“pucanj u nedjelju Kristova uskrsnuća bio pucanj u uskrsnuće hrvatske države koju smo
željeli i godinama sanjali”. Na kraju propovjedi poručio nam je, „kako se Uskrs ne može
ubiti”.

Nakon Sv. Mise uputili smo se do spomen obilježja kako bi odali počast našem kolegi.
Vijenac na spomenik položili su članovi obitelji Josipa Jovića, zatim predstavnici udruga
proizašlih iz Domovinskog rata, potpredsjednici Vlade i ministri unutarnjih poslova, odnosno
branitelja, Davor Božinović i Tomo Medved, te predstavnici županija i lokalnih samouprava.
Prije njih i mimo protokola to je učinio predsjednik Republike Zoran Milanović.
General Josip Lucić nazvao je Jovića simbolom “svih naših poginulih, ranjenih i umrlih”.
A ministar Hrvatskih branitelja Tomo Medved nadovezao se na Biskupovu propovijed te
naglasio da je Krvavi Uskrs u kolektivnoj svijesti hrvatskog naroda. Zahvalio je svima koji na dostojanstven način čuvaju sjećanje na Jovića. U okviru obilježavanja svečano je primljeno
novih deset osoba u Antiterorističku jedinicu Lučko.

U sjećanje na 3. ožujka 1992. godine i razmjenu zatočenika iz logora Stara Gradiška, Glina i Knin, dana 3. ožujka 2024. godine, upaljene su svijeće i položeno cvijeće kod spomen ploče u Gornjem Mekušju.

Obljetnica razmjene zarobljenika srpskih koncentracijskih logora u organizaciji Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora održana je u Gornjem Mekušju. Tim povodom, polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća odana je počast svim poginulima.

Toga dana, nakon nekoliko mjeseci zatočenja i zlostavljanja od strane okupatorskih snaga, dovedeni su na razmjenu na slobodni dio Republike Hrvatske. Tada su dobili šansu za novi život. Međutim, nekolicina razmjenu nije doživjela.

U spomen na sve njih, ali i kao podsjetnik na ovaj događaj iz Domovinskog rata, svijeću je upalio i predsjednik Gradskog vijeća Marin Svetić.

Misa povodom 128. obljetnice smrti dr. Ante Starčevića, Oca Domovine, slavljena je u srijedu 28. veljače u zagrebačkim Šestinama – gdje je njegov grob uz crkvu sv. Mirka. Euharistijsko slavlje predvodio je vojni ordinarij u Republici Hrvatskoj Jure Bogdan.

Prije euharistije brojna izaslanstva položili su cvijeće, svijeće i pomolili se na grobu Oca Domovine, a u susjednom privremenom bogoslužnom župnom prostoru, na samom završetku biskup Bogdan je uputio snažan apel da učinimo sve zajedno – bez obzira na naše krajevno podrijetlo, bez obzira na naše karakterne vlastitosti, bez obzira na naše različitosti – da ideja o hrvatskoj državi i državnosti sve nas ujedinjuje u našoj domovini da živimo zajedno, idemo naprijed i da nam bude svima bolje. Neka nam Bog svima u tome pomogne“.

Šestinski župnik, upozorio je da ovaj dan i dalje nije ušao u službeni državni protokol, a ne bi smjelo biti tako. Na to su ga potakle biskupove riječi s početka mise kada se prisjetio da su njegovu generaciju maturanata odgojitelji iz splitskog sjemeništa, u tajnosti u komunističko vrijeme, u sklopu jednog putovanja kroz Zagreb doveli i na grob dr. Starčevića, a zbog čega su u tim vremenima mnogi, i za puno manje stvari, bili i proganjani i zatvarani.

U misi su sudjelovali i članovi Hrvatskog seljačkog pjevačkog društva Sljeme Šestine koji su upravo svoj prvi javni nastup imali 1986. na ukopu dr. Ante Starčevića.

Komemoracija za ratnog zapovjednika iz redova 1. gardijske brigade Tigrovi, Damira Tomljanovića Gavrana, održana je u subotu na groblju u Krivom putu u povodu 30. obljetnice njegove pogibije. Program pod nazivom “Za Hrvatsku kao Tigar” pripremili su Udruga ratnih veterana “Tigrovi” i Grad Senj.

Na grob Damira Tomljanovića Gavrana, u ime predsjednika Republike cvijeće, vijenac je položio i svijeću zapalio general pukovnik Marijan Mareković, u ime predsjednika Sabora saborski zastupnik Ante Deur, a u ime predsjednika Vlade ministar hrvatskih branitelja i potpredsjednik Vlade Tomo Medved. Komemorativnom skupu nazočio je i državni tajnik u Ministarstvu hrvatskih branitelja Darko Nekić. Počast su mu odala izaslanstva i Hrvatske vojske i policije te udruga iz Domovinskog rata.

Među mnogobrojnim sudionicima našao se i Đuro Knezičić, bivši pripadnik 3.gbr. 2 bojne Đakovo. Hrvatski branitelj Knezičić, iako je danas u mirovini, smatra kako bi njegov život bio beznačajan kada ne bi učinio najmanje što može učiniti za svoje kolege, suborce kao i sve naše žrtve koje su masovno stradavale kroz našu dugu i tešku povijest. Đuro ipak smatra svojom obavezom sjećati se na obrambeni Domovinski rat i svoje suborce te aktivno djeluje kroz “Udrugu Braniteljski centar za društveni razvoj (BCDR)”.

Nakon komemoracije i odavanja počasti Damiru Tomljanoviću Gavranu, junaku Domovinskog rata, misu je služio vojni biskup Jure Bogdan u krivoputskoj župnoj crkvi Blažene Djevice Marije Snježne.

U Zadru je 21. siječnja 2023. svečanom akademijom i mimohodom postrojbi Hrvatske vojske i policije te hrvaskih branitelja obilježena 30. obljetnica vojno-redarstvene operacije Maslenica, jedne od prvih velikih oslobodilačkih operacija Hrvatske vojske i policije.

Uz sudionike operacije i obitelji poginulih, svečanoj akademiji u zadarskom Hrvatskom narodnom kazalištu nazočili su predsjednik Vlade Andrej Plenković, izaslanik predsjednika RH načelnik Glavnog stožera OSRH admiral Robert Hranj, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora saborski zastupnik Rade Šimičević, potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, ministar obrane Mario Banožić i drugi ministri, ratni zapovjednik operacije general Ante Gotovina, zadarski nadbiskup MIlan Zgrablić, vojni ordinarij mons. Jure Bogdan, predstavnici MORH-a i OSRH, župan Zadarske županije Božidar Longin i gradonačelnik Zadra Branko Dukić te drugi župani i gradonačelnici, zastupnici u Hrvatskom saboru i Europskom parlamentu, predstavnici Hrvatske vojske i policije te udruga iz Domovinskog rata, zapovjednici ratnih postrojbi, sudionici operacije i drugi uzvanici

Hrvatsko društvo logoraša srpskih koncentracijskih logora podružnica Sisačko – moslavačke županije u okviru svog programa “Da se ne zaboravi” svake godine 3. veljače u cilju promicanja istine, obilježava dan zatvaranja logora Stara Gradiška u Domovinskom ratu. To je logor koji je pod pritiskom svjetskih moćnika zatvoren, a do toga dana, kroz logor su prošle 322 osobe od kojih je najmanje sedmorica ubijeno i službeno se vode kao nestale osobe. Svi logoraši su razmješteni u logor Manjača i druge logore, no toga dana logor nije stvarno zatvoren jer je i dalje nastavljeno s zatvaranjem i ubijanjem branitelja i civila. Kod spomen ploče logorašima Domovinskog rata danas su vijence položili i odali počast žrtvama brojni izaslanici, logoraši, branitelji, članovi obitelji.