I ove godine u Maclju su se okupili Hrvati iz svih dijelova Domovine i susjednih zemalja te došli u subotu 18. svibnja 2024. godine odati počast žrtvama Bleiburške tragedije i križnih putova.

Događaj je pod pokroviteljstvom Hrvatskog sabora organizirao počasni bleiburški vod, dok su euharistiju organizirali Hrvatska biskupska konferecnija i Župa sv. Jurja u Đurmancu. Događaju su nazočili mnogi ministri i saborski zastupnici, među njima predsjednik Hrvatskog sabora, Gordan Jandroković i potpredsjednik vlade i ministar hrvatskih branitelja, Tomo Medved. Nakon pozdrava u ime hrvatskih biskupa, započelo je misno slavlje ispred crkve Muke Isusova.

Trodnevno obilježavanje stradanja uključuje molitvu i polaganje vijenaca pored spomenika Blajburškim žrtvama na groblju u Untreloibachu i na Bleiburškom polju, te služenja mise u župnoj Crkvi svetog Petra i Pavla u Blajburgu.

Po podacima dostupnim javnosti, 1992. godine su iz 23 masovne grobnice u Maclju ekshumirane 1163 žrtve koji su svečano pokopane 2005. godine.

U Maceljskoj šumi ubijen je 21 svećenik i bogoslov, u kosturnici pokapano je 1247 žrtava, a to nije ni jedan posto ubijenih bez suda i dokazane krivnje. Nisu mogli dokazati istinu i primiti sakrament, odvedeni su kao ovce na klanje, zakopani u rovove kako se nikad ne bi saznalo gdje su. Ali, ako ljudi šute, zemlja progovara.

Masovne grobnice u Maclju dio su Blajburške tragedije, koja obuhvaća ubojstva velikog i nepoznatog broja vojnika i civila, koji su zarobljeni na širem području Blajburga i Dravograda, gdje su se povukli pred partizanima u svibnju 1945., te Križni put, odnosno duge marševe smrti na koje je veliki broj preživjelih bio prisiljen nakon predaje.

Članovi Počasnog blajburškog voda vjeruju da će nakon nedavne sudske pobjede u Austriji kojom im je vraćeno vlasništvo nad zemljištem u Bleiburgu dobiti i preostale pravne bitke.

U Okučanima je 1. svibnja 2024., uz budnicu Orkestra OSRH ulicama Okučana, polaganje vijenaca i ruža na spomen-obilježje “Kocke vedrine” i podsjećanje na sve poginule održana središnja svečanost obilježavanja 29. obljetnice vojno-redarstvene operacije Bljesak.

Preletom iznad Okučana i cijelog teritorija Republike Hrvatske piloti Hrvatskog ratnog zrakoplovstva izveli su svoju prvu zadaću višenamjenskim borbenim avionima Rafale u znak zahvalnosti i poštovanja prema svim sudionicima vojno-redarstvene operacije “Bljesak”, a posebno prema svim hrvatskim braniteljima koji su život položili za hrvatsku slobodu i samostalnost.

Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar obrane Ivan Anušić u izaslanstvu Vlade RH predvođenim predsjednikom Vlade Andrejem Plenkovićem, u kojemu su bili i potpredsjednici Vlade i ministri hrvatskih branitelja i unutarnjih poslova, Tomo Medved i Davor Božinović, položili su vijence i odali počast poginulim braniteljima u VRO Bljesak.

Ministar branitelja Tomo Medved otvorio je športske igre hrvatskih branitelja u organizaciji UDVDR Brodsko-posavske županije.

Kadeti Hrvatske vojske i polaznici Policijske akademije MUP-a RH položili su ruže na spomen obilježje.

Molitvu za sve poginule, umrle i nestale hrvatske branitelje u Domovinskom ratu, na središnjoj svečanosti predvodio je vojni ordinarij u Republici Hrvatskoj, monsignor Jure Bogdan.

Misu zadušnicu za sve poginule hrvatske branitelje te civilne žrtve u crkvi Sv. Vida predvodio je monsinjor Antun Škvorčević.

U sklopu cjelodnevnog programa u Okučanima je održan i taktičko-tehnički zbor naoružanja te borbene i neborbene tehnike i opreme kao i prezentacija vojnog i policijskog poziva.

Podsjetimo, operacija Bljesak počela je 1. svibnja 1995. u 5:21 sati, na oko 80 kilometara dugoj bojišnici. Jakim udarima hrvatskih vojnih i redarstvenih snaga presječeno je okupirano područje zapadne Slavonije, slomljen je otpor neprijateljskih snaga i oslobođeni su Jasenovac, Okučani i Stara Gradiška. U manje od 32 sata, 1. i 2. svibnja 1995. godine hrvatske snage oslobodile su oko 500 četvornih kilometara dotad okupiranog zapadnoslavonskog teritorija te uspostavile nadzor nad autocestom Zagreb-Lipovac i željezničkom prugom prema istočnoj Slavoniji. U vojno-redarstvenoj operaciji Bljesak sudjelovalo je oko 7200 hrvatskih vojnika i policajaca. Poginuo je ili od posljedica ranjavanja preminuo 51 hrvatski branitelj, a 162 branitelja su ranjena.

Izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske, potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić nazočio je 29. travnja 2024. na svečanosti obilježavanja 33. obljetnice osnutka 3. gardijske brigade “Kune” u Novoj Gradiški.

Tim povodom članovi obitelji poginulih pripadnika 3. gbr “Kune” položila su vijence u sjećanje na 369 poginula, više od tisuću ranjenih i 17 nestalih. I visoka državna izaslanstva kod spomenika poginulim hrvatskim braniteljima položila su vijence i odala su počast svim poginulim hrvatskim braniteljima i prvom predsjedniku Republike Hrvatske dr. Franji Tuđmanu ispred Spomen biste dr. Franje Tuđmana.

Isto tako, u Crkvi Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije održana je sveta misa, a u Domu kulture održana je svečana akademija.

Njihova 4. bojna uz obranu Slavonije poseban je teret iznijela u Vukovaru, a važnu ulogu imali su i u akcijama Maslenica i Bljesak.

Paljenjem svijeća i polaganjem vijenaca odana je počast svim hrvatskim braniteljima i civilima koji su stradali u logorima za vrijeme agresije na Republiku Hrvatsku, a održana je i molitva ispred spomen-ploče na zgradi u kojoj je bio koncentracijski logor.

Dan sjećanja na žrtve logora u Vojniću organiziralo je Hrvatsko društvo logoraša srpskih koncentracijskih logora Sisačko-moslavačke županije, a prisustvovali su: državni tajnik u Ministarstvu branitelja Darko Nekić, zamjenica županice Vesna Hajsan Dolinar, te predstavnici općine Vojnić i članovi udruga proizašlih iz Domovinskoga rata.

Na Plitvicama je u nedjelju 1. travnja 2024. godine u organizaciji Ministarstva unutarnjih poslova obilježena 33. obljetnica Krvavog Uskrsa i pogibije hrvatskog policajca Josipa Jovića.

Sjećanje na 31.03.1991. godine započelo je svetom misom u Kapelici Kraljica Svete Krunice
u Mukinju, koju je predvodio Vojni ordinarij Jure Bogdan. Predvodeći molitvu rekao da je
“pucanj u nedjelju Kristova uskrsnuća bio pucanj u uskrsnuće hrvatske države koju smo
željeli i godinama sanjali”. Na kraju propovjedi poručio nam je, „kako se Uskrs ne može
ubiti”.

Nakon Sv. Mise uputili smo se do spomen obilježja kako bi odali počast našem kolegi.
Vijenac na spomenik položili su članovi obitelji Josipa Jovića, zatim predstavnici udruga
proizašlih iz Domovinskog rata, potpredsjednici Vlade i ministri unutarnjih poslova, odnosno
branitelja, Davor Božinović i Tomo Medved, te predstavnici županija i lokalnih samouprava.
Prije njih i mimo protokola to je učinio predsjednik Republike Zoran Milanović.
General Josip Lucić nazvao je Jovića simbolom “svih naših poginulih, ranjenih i umrlih”.
A ministar Hrvatskih branitelja Tomo Medved nadovezao se na Biskupovu propovijed te
naglasio da je Krvavi Uskrs u kolektivnoj svijesti hrvatskog naroda. Zahvalio je svima koji na dostojanstven način čuvaju sjećanje na Jovića. U okviru obilježavanja svečano je primljeno
novih deset osoba u Antiterorističku jedinicu Lučko.

U sjećanje na 3. ožujka 1992. godine i razmjenu zatočenika iz logora Stara Gradiška, Glina i Knin, dana 3. ožujka 2024. godine, upaljene su svijeće i položeno cvijeće kod spomen ploče u Gornjem Mekušju.

Obljetnica razmjene zarobljenika srpskih koncentracijskih logora u organizaciji Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora održana je u Gornjem Mekušju. Tim povodom, polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća odana je počast svim poginulima.

Toga dana, nakon nekoliko mjeseci zatočenja i zlostavljanja od strane okupatorskih snaga, dovedeni su na razmjenu na slobodni dio Republike Hrvatske. Tada su dobili šansu za novi život. Međutim, nekolicina razmjenu nije doživjela.

U spomen na sve njih, ali i kao podsjetnik na ovaj događaj iz Domovinskog rata, svijeću je upalio i predsjednik Gradskog vijeća Marin Svetić.

Misa povodom 128. obljetnice smrti dr. Ante Starčevića, Oca Domovine, slavljena je u srijedu 28. veljače u zagrebačkim Šestinama – gdje je njegov grob uz crkvu sv. Mirka. Euharistijsko slavlje predvodio je vojni ordinarij u Republici Hrvatskoj Jure Bogdan.

Prije euharistije brojna izaslanstva položili su cvijeće, svijeće i pomolili se na grobu Oca Domovine, a u susjednom privremenom bogoslužnom župnom prostoru, na samom završetku biskup Bogdan je uputio snažan apel da učinimo sve zajedno – bez obzira na naše krajevno podrijetlo, bez obzira na naše karakterne vlastitosti, bez obzira na naše različitosti – da ideja o hrvatskoj državi i državnosti sve nas ujedinjuje u našoj domovini da živimo zajedno, idemo naprijed i da nam bude svima bolje. Neka nam Bog svima u tome pomogne“.

Šestinski župnik, upozorio je da ovaj dan i dalje nije ušao u službeni državni protokol, a ne bi smjelo biti tako. Na to su ga potakle biskupove riječi s početka mise kada se prisjetio da su njegovu generaciju maturanata odgojitelji iz splitskog sjemeništa, u tajnosti u komunističko vrijeme, u sklopu jednog putovanja kroz Zagreb doveli i na grob dr. Starčevića, a zbog čega su u tim vremenima mnogi, i za puno manje stvari, bili i proganjani i zatvarani.

U misi su sudjelovali i članovi Hrvatskog seljačkog pjevačkog društva Sljeme Šestine koji su upravo svoj prvi javni nastup imali 1986. na ukopu dr. Ante Starčevića.