Povodom 31. godišnjice stradavanja nedužnih žrtava, u organizaciji Udruge civilnih invalida i stradalnika Domovinskog rata, Grada Pakraca i Hrvatskog Feniksa – Udruge obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja, 14. listopada u Pakračkim vinogradima održano je obilježavanje ove tužne obljetnice kojoj smo se i mi iz udruge BCDR pridružili.

Jedan od stravičnih zločina nad lokalnim stanovništvom počinjen je u jesen 1991. godine u Pakračkim vinogradima u kojima je na svirep način ubijeno sedamnaestero civila, a tri su nestala. Među ubijenim civilima bilo je i dvoje djece, desetogodišnji Zoran Šmit i šesnaestogodišnji Ivo Puhmajer. Neshvatljiva je količina zla i mržnje koju su prema nedužnim civilima iskazali njihovi dojučerašnji susjedi.

Komemoracija je započela intonacijom hrvatske himne i minutom šutnje za žrtve ovog užasnog zločina, a potom je uslijedilo polaganje vijenaca i svijeća. Prvi su vijenac položili članovi obitelji stradalih i nestalih civila. U ime predsjednika Republike Hrvatske počast je odao brigadir Mile Valentić, zapovjednik Središta za obuku i doktrinu logistike Zapovjedništva za potporu, dok je u ime ministra hrvatskih branitelja to učinio Dinko Tandara, ravnatelj uprave za savjetodavnu, psihosocijalnu i zdravstvenu pomoć.

U ime Požeško-slavonske županije počast je odao dožupan Ferdinand Troha, kao i predstavnici gradova Lipika i Pakraca te Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata na čelu s predsjednikom pakračkog Gradskog vijeća Miroslavom Ivančićem.

Počast su odali i predstavnici PU požeško-slavonske te PP Pakrac, Pavo Tutenov, predsjednik Udruge maratonaca Virovitičko-podravske županije „Glasnici istine“, kao i predstavnici Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata Grada Novske, Hrvatskog društva logoraša Sisačko-moslavačke županije, Moto kluba Vitezovi tame Pakrac te Udruge „Latica“.

U ime obitelji ubijenih i nestalih civila okupljenima se obratio Zvonimir Miler, čiji je otac Zvonimir također jedna od nedužnih žrtava.

U organizaciji Udruge civilnih invalida i stradalnika Domovinskog rata podružnice Požeško-slavonske županije, Grada Lipika i Hrvatskog Feniksa, u Lipiku je danas održana komemorativna svečanost povodom obilježavanja tužnog sjećanja na stravičan zločina nad nedužnim hrvatskim civila, žiteljima Lipika. Prošla je 31 godina od napada velikosrpskih pobunjenika i otvorenog oružanog sukoba na našem području.

Upravo na današnji dan, 12. listopada 1991. godine JNA potpomognuta domaćim četnicima, dragovoljcima iz Srbije i tzv. „Kozaračkom brigadom“ u ranim jutarnjim satima ušla je u Lipik. Pri ulasku sustavno su palili i uništavali sve što je ostalo nakon višetjednog granatiranja grada. Redom su hvatali civile koji su ostali u gradu. Neke su odmah ubijali, a ostale vodili u koloni. Dio civila ostavljen je u Lipiku, a dio odveden u Bijelu Stijenu, logore Bučje i Stara Gradiška. Kasnije je dio zatočenih civila razmijenjen, a dio njih se još uvijek vodi kao nestali.

Tim su povodom kod spomenika civilnim žrtvama na lipičkom groblju polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća počast odali predstavnici obitelji ubijenih i nestalih, izaslanik Predsjednika Republike Hrvatske brigadir Mato Tomašević, izaslanik ministra hrvatskih branitelja i potpredsjednika hrvatske Vlade Dinko Tandara, ravnatelj uprave za savjetodavnu, psihosocijalnu i zdravstvenu pomoć, kao i izaslanik ministra obrane Dalibor Bajči, voditelj Područnog odjela za poslove obrane Osijek. Neposredno prije komemoracije na lipičkom groblju, održana je svečana sveta misa u župnoj crkvi sv. Franje Asiškoga u Lipiku koju je predvodio vlč. Roko Ivanović.

U ime požeško-slavonske županije počast je odao zamjenik županice Ferdinand Troha, dok je zajednički vijenac položila i Koordinacija udruga proisteklih iz Domovinskog rata Pakraca i Lipika te gradovi Lipik i Pakrac predvođeni predsjednikom lipičkog Gradskog vijeća Slobodanom Katunarom i predsjednikom pakračkog Gradskog vijeća Miroslavom Ivančićem. Vijence su položili i predstavnici udruge Hrvatski Feniks na čelu s predsjednicom Jasnom Jug te članovi Udruge civilnih invalida i stradalnika Domovinskog rata podružnice Požeško-slavonske županije na čelu s predsjednikom Dinkom Miovcem i Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata s područja Osječko-baranjske županije. U ime PU požeško-slavonske svijeću je položila Ivana Radić, voditeljica službe za javni red i sigurnost, a počast žrtvama su odali i načelnik PP Pakrac Robert Hrastić, pripadnici Udruge maratonaca Virovitičko-podravske županije „Glasnici istine“ i predstavnici Udruge antifašista i antifašističkih boraca Pakrac – Lipik.

Povodom obljetnice Dana neovisnosti 08.10.2022. u organizaciji UDVDR RH PODRUŽNICA GRAD ZAGREB od 9 sati na Mirogoju kod Zida boli Kenotafa i na Grobu Prvog hrvatskog Predsjednika dr. Franje Tuđmana zapalili smo svijeće i odali počast poginulim i nestalim hrvatskim braniteljima i civilnim žrtvama u Domovinskom ratu.

Dan neovisnosti, blagdan kojim se obilježava 8. listopada 1991. godine, dan kad je Hrvatski sabor jednoglasno donio Odluku o raskidu državnopravnih sveza Republike Hrvatske s ostalim republikama i pokrajinama bivše SFRJ.

Sabor je tada utvrdio da Republika Hrvatska više ne smatra legitimnim i legalnim ni jedno tijelo dotadašnje SFRJ, te da ne priznaje valjanim niti jedan pravni akt bilo kojeg tijela koje nastupa u ime bivše federacije, koja više, kao takva, ne postoji.
Ta je saborska odluka donesena nakon što je prethodnoga dana istekao tromjesečni moratorij na hrvatsku Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti, koju je Sabor donio 25. lipnja 1991. godine.
Naime, stupanje na snagu ove Odluke odgođeno je tada za tri mjeseca na temelju Brijunske deklaracije od 7. srpnja, odnosno na zahtjev Europske zajednice kako bi se jugoslavenska kriza pokušala riješiti mirnim putem.
Istoga dana kada je istekao moratorij na hrvatsku Odluku o samostalnosti, zrakoplovi JNA bombardirali su povijesnu jezgru Zagreba i Banske dvore u kojima je bilo smješteno tadašnje državno vodstvo na čelu s predsjednikom Franjom Tuđmanom.
Zbog tih okolnosti, te mogućih novih zračnih napada na Zagreb, povijesna je sjednica održana 8. listopada 1991. godine u podrumu Inine zgrade u Šubićevoj ulici 29 u Zagrebu.

Odluku kojom je Sabor proglasio okončanje postupka razdruživanja pročitao je Vladimir Šeks potvrdivši tako da Jugoslavija kao zajednica država više ne postoji: “Republika Hrvatska, od dana 8. listopada 1991. godine, raskida državnopravne sveze na temelju kojih je zajedno s ostalim republikama i pokrajinama tvorila dosadašnju SFRJ.”
Hrvatski sabor je tada u Odluci i zasebnim zaključcima naglasio da Republika Hrvatska ne priznaje valjanim niti jedan pravni akt bilo kojeg tijela koje nastupa u ime bivše federacije – SFRJ.
Sabor u zasebnim zaključcima ističe kako su na Republiku Hrvatsku izvršile oružanu agresiju Republika Srbija i tzv. JNA pa je zato Republika Hrvatska bila prisiljena braniti se svim raspoloživim sredstvima.
JNA je tada proglašena agresorskom i okupatorskom vojskom koja mora bez odgode napustiti hrvatski teritorij, što ga je privremeno zaposjela.
Sabor je pozvao i sve države, posebno članice Europske zajednice i Ujedinjenih naroda na uspostavu diplomatskih odnosa s Republikom Hrvatskom.
Na toj saborskoj sjednici Sabor izglasovao i 15 zakona potrebnih za oživotvorenje samostalne i suverene Republike Hrvatske.
Dan neovisnosti obilježava se u Hrvatskoj od 2001. godine kada je uveden na inicijativu zastupnika Ive Škrabala.
Godine 1990. Hrvati su na prvim demokratskim izborima u travnju i svibnju skinuli komunističku vlast u Hrvatskoj. Te godine, 22. prosinca, nova je vlast predvođena HDZ-om donijela prvi suvremeni demokratski Ustav Republike Hrvatske – Božićni Ustav. Sljedeće godine u mjesecu travnju predsjednik Franjo Tuđman donio je odluku o raspisivanju referenduma o državnopravnom položaju Republike Hrvatske. Dana 19. svibnja 1991. održan je referendum na kojem se velika većina hrvatskog pučanstva očitovala za slobodnu, samostalnu i nezavisnu Republiku Hrvatsku.

Uoči Dana sjećanja na krvavi ponedjeljak 16. rujna 1991. u ime BCDR-a dana 15.09.2022.–
u organizaciji udruga Hrvatski feniks i Savez obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja
sudjelovali smo u “Komemoraciji da se ne zaboravi”, obišli smo sve spomenike u Petrinji i
okolnim mjestima koji su podignuti u spomen na masovne i pojedinačne žrtve, te položili
vijence i zapalili svijeće u znak sjećanja na sve poginule i nestale hrvatske branitelje i civile, u
molitvi za sve žrtve uputili zamolbu svevišnjemu Gospodinu da nikad više ne dozvoli da se
dogode ( ponove ) ovakvi zločini!

Napadi na Petrinju od strane Teritorijalne obrane Petrinje, odmetnutih Srba i postrojbi tzv.
Jugoslavenske narodne armije počeli su još 2. rujna i trajali su svakodnevno do 16. rujna

1991. Neočekivano lijepog toplog i sunčanog dana ponedjeljaka 16. rujna 1991. u Petrinje
      započeo je oružani napad ( krvavi pir ) odmetnutih terorističkih bandi iz Petrinje i okolice koji
      su uz pomoć JNA i pridošlih četnika iz Srbije krenuli u rušenje i uništavanje grada i ubijanje
      nedužnih građana-civila! Nakon okupacije grada Petrinje i zarobljavanja jednog dijela
      branitelja 17 ih je odmah strijeljano! I tu nije bio kraj, već suprotno bio je to početak, te kako
      su uz Petrinju i okolna mjesta padala u ruke agresora tako su i nastavljeni zločini nad
      braniteljima i civilnim stanovništvom koji su zarobljavani, mučeni, maltretirani, te odvođeni u
      razne logore pod nadzorom i zapovjedništvom okupatora. U logorima su se nastavila
      maltretiranja, mučenja te u konačnici mnogi su nakon torture bili masakrirani i ubijeni!

U organizaciji Udruge civilnih invalida i stradalnika Domovinskog rata podružnice Požeško-slavonske županije, Grada Lipika i Hrvatskog Feniksa, u Donjem Čagliću je 2. listopada održana komemorativna svečanost povodom obilježavanja tužnog sjećanja na stravičan zločina nad nedužnim hrvatskim mještanima. Komemoraciji smo se pridružili i mi članovi iz BCDR-a.

Prošla je trideset i jedna godina od napada velikosrpskih pobunjenika i otvorenog oružanog sukoba na našem području. Nakon okupacije dijela ovog područja, paravojne jedinice agresora provodile su sustavni teror nad lokalnim stanovništvom. U nizu stravičnih zločina nad  hrvatskim civilima, jedan je počinjen i u Donjem Čagliću. Ovdašnji mještani – Marijan Adžijević, Anka Marošević, Zora Barbača, Anka Zanetti, Đuro Žili, Ruža Sinjaković, Zlatko Hrunka, Nikola Anić i Barica Žili pogubljeni su, a Paulina Žili, Petar Antunović (pronađeni posmrtni ostaci 2008. na području BiH; Bosanska Gradiška, entitet Republika Srpska) i Mirko Adžijević, nestali su civili tijekom Domovinskog rata i velikosrpske agresije na našu domovinu.

Tim su povodom kod spomenika poginulim hrvatskim braniteljima u Lipiku te kod spomenika civilnim žrtvama u Donjem Čagliću polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća počast odali izaslanik Predsjednika Republike Hrvatske pukovnik Damir Grgurić i izaslanik ministra hrvatskih branitelja Ante Tandara. U ime Požeško-slavonske županije počast je odao dožupan Ferdinand Troha, dok je zajednički vijenac položila i Koordinacija udruga proisteklih iz Domovinskog rata Pakraca i Lipika te gradovi Lipik i Pakrac predvođeni lipičkim gradonačelnikom Vinkom Kasanom. Vijence su položili i članovi Mjesnog odbora Donji Čaglić, a počast je odala i predsjednica udruge Hrvatski Feniks Jasna Jug, kao i načelnik PP Pakrac Robert Hrastić, članovi Udruge maratonaca Virovitičko-podravske županije „Glasnici istine“ i Udruge maratonaca Sisačko-moslavačke županije „Heroji ne umiru“, predstavnici Udruge antifašista i antifašističkih boraca Pakrac – Lipik te članovi Moto klubova Iohannites i Vitezovi tame.

Neposredno prije komemorativnog skupa vlč. Roko Ivanović u župnoj crkvi sv. Jurja Mučenika održao je svetu misu, a potom su od Lipika dotrčali članovi Udruge maratonaca Virovitičko-podravske županije „Glasnici istine“, Udruge maratonaca Sisačko-moslavačke županije „Heroji ne umiru“.