U trećoj online edukaciji, naš gost predavač je Smiljan Čubelić, književnik, profesor ruskog i engleskog jezika. Također i dragovoljac Domovinskog rata koji je nakon rata nastavio vojnu karijeru kao vojni izaslanik.
U ovoj epizodi govorimo o nastanku medijske pismenosti, gdje se dotičemo i povijesne te političke pismenosti
U sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti Ministarstvo kulture i medija i Agencija za elektroničke medije nositelji su investicije „Uspostava provjere medijskih činjenica i sustava javne objave podataka“ pod komponentom „Otporno, zeleno i digitalno gospodarstvo“ te reformom „Razvoj otpornog kulturnog i kreativnog sektora“.
U svrhu provedbe navedenog programa dokument „Uvodna najava u pripremi Programa potpora i Javnog poziva za dodjelu bespovratnih sredstava. Inicijalni okvir: ciljevi, aktivnosti i kriteriji“ na javnom je savjetovanju od 26. svibnja do 17. lipnja 2022.
Stručna studija sastoji se od sveobuhvatne analize aktualnih trendova na području novinarstva, medija, digitalnih platformi, društvenih mreža i novih tehnologija, kao i njihovog utjecaja na društvo, problem dezinformacija i funkcioniranje sustava provjere točnosti informacija u svijetu i Hrvatskoj. Studija sadrži i pregled najvažnijih međunarodnih aktivnosti, dokumenata i inicijativa na području borbe protiv dezinformacija, kao i analizu međunarodnih praksi, standarda i kriterija koji se odnose na rad provjeravatelja informacija i uspostavu sustava provjeravanja točnosti informacija objavljenih u javnom prostoru, medijima i na društvenim platformama. Studija predstavlja okvir za izradu temeljnih standarda, aktivnosti i kriterija za provođenje javnih natječaja i poziva za provedbu aktivnosti u okviru ove investicije.
Za provedbu prvog dijela investicije „Uspostava provjere medijskih činjenica i sustava javne objave podataka“ u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti osigurano je 45 milijuna kuna bespovratnih sredstava.
Opći cilj investicije je jačanje otpornosti društva na dezinformacije kroz smanjenje količine dezinformacija i pogrešnih informacija u javnom prostoru, jačanje informacijske pouzdanosti i sigurnosti kod konzumiranja medijskih sadržaja i korištenja društvenih mreža, jačanje kvalitete novinarstva i vjerodostojnog izvještavanja te jačanje medijske pismenosti. Specifični ciljevi programa su jačanje kompetencija postojećih i razvoj novih neovisnih provjeravatelja točnosti informacija objavljenih u javnom prostoru, medijima i na društvenim mrežama, razvoj tehnoloških programa i platformi za rad na provjeri informacija, jačanje otpornosti medija na dezinformacije i poticanje kvalitetnog i vjerodostojnog novinarstva, poticanja projekate medijske pismenosti koji se temelje na edukaciji o suzbijanju dezinformacija i stvaranje suradničke platforme i repozitorija provjerenih informacija.
Gost predavač, poduzetnik i ekonomist Bruno Dragoje iza sebe ima dvije uspješne firme koje promoviraju Hrvatsku i domoljublje. Kroz online edukaciju, dotaknuo se nepravilnog govora i izgovora, kojeg nesmotreno i bez ikakve odgovornosti plasiraju različiti hrvatski mediji. Ujedno, tako nastaju lažne vijesti i takozvani „clickbaits”.
Uloga i važnost medija s vremenom se povećavala, a prelaskom na digitalne platforme je eksplodirala. U današnjem elektroničkom svijetu, mediji imaju veliki utjecaj na oblikovanje javne svijesti, kao i moć razlučivanja. Preopterećenost skandalima, bombastični naslovi, lažne vijesti, manipulacija, većinom su stvoreni s ciljem privlačenja klikova kako bi osigurali bolju posjećenost i time osigurali više sredstava od reklamnog prostora.
Prvi veteranski centar u Hrvatskoj otvoren je 10. lipnja 2022. u Šibenku, a svečanom otvorenju nazočili su predsjednik Vlade Andrej Plenković, potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, ministar obrane Mario Banožić, župan Šibensko-kninske županije Marko Jelić, gradonačelnik Šibenika Željko Burić, načelnici općina i PU Šibensko-kninske, predstavnici udruga iz Domovinskog rata te drugi visoki uzvanici, kao i prvih 30 korisnika usluga ovog Veteranskog centra.
Ovaj centar najbolje simbolizira viziju koju u svom radu ima potpredsjednik Tomo Medved. Nema tog ključnog trenutka slobode koju naša Vlada nije dostojno obilježila i prisjetila se svih onih kojima možemo zahvaliti da smo danas tu.
„Ponosan sam što smo izgradili i opremili ovo velebno zdanje baš na mjestu nekadašnje vojarne Bribirskih knezova i simbolično povezali našu slavnu prošlost – Domovinski rat i naše branitelje – s ovim povijesnim prostorom,“ kazao je ministar Medved, nazvavši ovaj događaj povijesnim danom te izrazivši zadovoljstvo što je izgradnja centra dovršena čak šest mjeseci prije roka.
Upravo zbog hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskog rata koji se svakodnevno susreću sa zdravstvenim, egzistencijalnim, socijalnim i drugim problemima, pokrenuli smo EU projekt Uspostava veteranskih centara u Republici Hrvatskoj, jedan od najvažnijih strateških projekata za poboljšanje kvalitete življenja braniteljsko-stradalničke populacije, pojasnio je, podsjećajući na korisna iskustva iz pilot-projekta uspostave Doma hrvatskih veterana u Lipiku.
Veteranski centri kao ustanova socijalno-rehabilitacijskog karaktera socijalna su inovacija u hrvatskom društvu, jer omogućavaju pružanje sveobuhvatne skrbi na jednom mjestu. Koncept veteranskih centara/ promovira reintegraciju osoba u civilni način života i alternativne oblike skrbi usmjerene na obitelj i zajednicu, a pomaže i jačanju različitih dionika koji pružaju deinstitucionalizirane društvene usluge u lokalnoj zajednici.
U centrima će se provoditi programi koji obuhvaćaju rehabilitacijske, rekreacijske, kulturne i društvene aktivnosti, uključujući psihološko osnaživanje te čuvanje i promicanje vrijednosti Domovinskog rata. Radit će se i na osnaživanju potencijala korisnika za zapošljavanje i poduzetništvo te uključivanje u rad zadruga hrvatskih branitelja kao dio radne terapije.
„U ovaj šibenski veteranski centar uložili smo gotovo 84 milijuna kuna, od čega 76,2 milijuna kuna za izgradnju i 7,7 milijuna kuna za opremanje centra. Uskoro otvaramo i Veteranski centar u Sinju, a potom i u Daruvaru i Petrinji, za što je osigurano sveukupno 339 milijuna kuna, od čega je 85 % sufinancirano iz Europskog fonda za regionalni razvoj,“ kazao je ministar Medved te dodao kako će sva četiri centra s ukupno 620 ležaja moći primiti godišnje više od 12 tisuća korisnika višednevnih ili dnevnih programa.
Veteranski centar Šibenik ima 142 ležaja, a brojne sadržaje i usluge moći će koristiti više od 2.500 korisnika. Pauk je najavio proširenje usluga i djelovanja kako bi svi sadašnji i budući korisnici ovim objektom dobili iznimno kvalitetno, moderno i nadasve zasluženo mjesto za rehabilitaciju i podizanje kvalitete življenja.
Na kraju je poručio kako će svi zaposlenici Veteranskog centra Šibenik dati sve od sebe kako bi to bila ne samo ustanova od velikog značaja za braniteljsko-stradalničku populaciju, već njihova druga kuća, njihov dom.
Uživo na YouTube platformi s početkom profesor povijesti i geografije Stipe Bilić održao je stručno predavanje, a moderator je hrvatski branitelj Srećko Karić, član udruge Braniteljski centar za društveni razvoj . Uvodno je pozdravio predsjednik udruge i hrvatski branitelj Đuro Knezičić. S obzirom da je ovo bilo prvo predavanie i išli smo u živo, imali smo tehničkih poteškoća.
Jedno od mjesta poratnih likvidacija Drugog svjetskog rata bio je i protutenkovski rov ispred naselja Otok Virje, istočno od ceste Križovljangrad Ormož, a prema izjavama svjedoka masovne likvidacije na tom području dešavale su se početkom lipnja 1945. godine. Žrtve su u kamionima dovožene iz smjera Varaždina, a nakon ubojstva mrtva tijela pobacana su u rov koji je potkraj rata dala iskopati njemačka vojska. Kako su Nijemci za taj rov koristili izraz Panzergraben domaće stanovništvo to je područje jednostavno prozvalo Pri Pancerica te je kao takovo naziv ušao i u geodetske i zemljopisne karte.
Jedno od mjesta poratnih likvidacija Drugog svjetskog rata bio je i protutenkovski rov ispred naselja Otok Virje, istočno od ceste Križovljangrad Ormož, a prema izjavama svjedoka masovne likvidacije na tom području dešavale su se početkom lipnja 1945. godine. Žrtve su u kamionima dovožene iz smjera Varaždina, a nakon ubojstva mrtva tijela pobacana su u rov koji je potkraj rata dala iskopati njemačka vojska. Kako su Nijemci za taj rov koristili izraz Panzergraben domaće stanovništvo to je područje jednostavno prozvalo Pri Pancerica te je kao takovo naziv ušao i u geodetske i zemljopisne karte.
Kao i proteklih godina komemoracija je, u 10.30 započela hrvatskom himnom koju je kod spomen križa izveo zbor župe Uzvišenja Svetog Križa, a zatim su položeni vijenci i zapaljenje svijeće.
Pred početak druženja u društvenom domu Otok Virje zahvalu na dolasku izaslanici ministra, Ivoni Paltrinirei, i biskupu mons. Juri Bogdanu, uputio je Darko Majhen, predsjednik Općinskog vijeća općine Cestica, a za uspomenu na boravak u Cestici uručio im je nekoliko knjiga o Općini među kojima je bila fotomonografija „Župe Križovljan i Natkrižovljan„, a što su prisutni u dvorani popratili pljeskom.
U sklopu programa obilježavanja Dana Grada Našica na Spomen – području Crni potok tradicionalno je održana komemoracija kojom je obilježena 77. obljetnica tragedije koja se dogodila u lipnju 1945. kada su jedinice jugoslavenske vojske ubile, prema službenoj brojci, 1600 zarobljenih vojnika i civila.
Za žrtve je služena sveta misa, a u sklopu komemoracije izaslanstva su položila vijence i zapalila svijeće. Tradiciju obilježavanja tragedije na Crnom potoku, svake treće subote u mjesecu lipnju, utemeljili su Grad Našice, Udruga ratnih veterana „Hrvatski domobran“ u Našicama, Udruga za hrvatsku povjesnicu Našice i Ogranak Matice hrvatske uz našičku planinarsku Sekciju sv. Bernard.
Prošlo je punih 77 godina od ovog strašnog događaja kada su masakrirani oni koji su samo voljeli svoju domovinu. Ovo tlo je natopljeno krvlju nedužnih civila kao što je i naša domovina u Domovinskom ratu natopljena krvlju hrvatskih branitelja koji su dali ono najvrjednije što su imali u tom trenutku, a to su vlastiti životi. Naša je dužnost s ovog mjesta promicati hrvatsku povijest, pričati istinu djeci i mladeži o Drugom svjetskom ratu, pričati istinu o Domovinskom ratu.
Uslijedila je sveta misa za stradale na Crnom potoku koju su služili svećenici fra Petar Cvekan i fra Marijan Vidović, a nakon mise, kod spomen obilježja stradalim žrtvama Crnog potoka vijence su položili i zapalili svijeće izaslanstvo Ministarstva hrvatskih branitelja na čelu s Ivonom Paltrinieri, izaslanik župana Ivana Anušića dožupan Josip Miletić, izaslanstvo grada Našica na čelu s gradonačelnikom Krešimirom Kašubom i predsjednikom Gradskog vijeća Krešimirom Žagarom, izaslanstva udruga proisteklih iz Domovinskog rata, članovi Udruge ratnih veterana Hrvatski domobran kao i mnogi drugi sugrađani i gosti.
Uz okupljene članove obitelji, prijatelje, suborce i sugrađane u utorak 14.6. 2022. godine je na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata sahranjen Danijel Rehak (1949.-2022.). Zbog zasluga u Domovinskom ratu Rehak je imao čin pukovnika, a poslije Domovinskog rata bio je predsjednik Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora (HDSKL) i centra za istraživanje ratnih zločina. Bio je aktivan u zajednici pa je bio i predsjednik HNK Radnički.
Govorom se od Rehaka oprostio njegov višegodišnji prijatelj i suborac Ivan Lukić koji je rekao kako je on uvijek govorio da istina o Domovinskom ratu i svemu što se događalo mora biti zapisana pisanom riječi ili dokumentirana nekim filmom jer u suprotnom je neće biti kada preživjelih branitelja više ne bude među nama.
„Upravo radi toga je on bio inicijator pisanja knjiga, snimanja dokumentarnih filmova i slično. Bio je inicijator izgradnje Spomen doma Ovčara. Prošle godine je na tvrđavi u Kninu, na Dan pobjede i Domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja Rehak, držao govor u ime svih branitelja. Nije se bojao nikoga, nikome nije povlađivao nikome, bio je kritičan ali i uvijek spreman za suradnju”, rekao je Lukić u svome govoru.
Govorio je i zapovjednik obrane Vukovara Branko Borković – Mladi jastreb koji je istakao kako je rehak bio jedan od stupova obrane Grada Vukovara.
“Niti njega ne krase silna odličja niti generalske epolete jer to nije namijenjeno braniteljima Vukovara. Ali zato branitelji Vukovara su ti koji razbijaju teoriju o Hrvatskoj kao slučajnoj državi. Rehak je se borio za istinu, verifikaciju koncentracijskih logora i patnju branitelja i civila koji su odvedeni u mučeni. S odlaskom Danijela Rehaka mi nećemo stati na svemu tome, to je obveza svih nas”, kazao je Borković.
Među okupljenima na sahrani Danijela Rehaka bio je i ministar branitelja u Vladi RH Tomo Medved.
Na komemoraciji, koja je održana u Memorijalnom centru Domovinskog rata, župan Vukovarsko – srijemske županije Damir Dekanić obećao je kako će svi Rehakovi projekti – Aleja hrastova za poginule branitelje Borova Naselja kao i Spomenik Ovčara – biti završeni.
Rehak je pokopan na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata u Vukovaru uz sve vojne počasti. Uz obitelj, prijatelje i kolege, pogrebu su nazočili državna izaslanstva, predstavnici županije i grada te udruga iz Domovinskog rata, kao i brojni žitelji Vukovara i drugih krajeva Hrvatske.
U Memorijalnom centru Domovinskog rata Vukovar održana je komemoracija. Obitelj i prijatelji na komemoraciji su se oprostili onako kako je to Danijel Rehak najviše želio, uz zvuke tambure Bosutskih bećara i pjesmu Ne dirajte mi ravnicu.
U Slavonskom brodu 21. svibnja 2016. godine otkriven je spomenik „Prekinuto djetinjstvo“ na spomen svoj poginuloj djeci u Domovinskom ratu Hrvatske. Od tada, svake godine 11. lipnja obilježava se obljetnice sjećanja na preko 400 poginula djeteta u srpskoj agresiji. Riječ je o spomeniku koji kroz motiv slagalice (puzzli) u kojoj nedostaju dvije, simbolizira nedovršene životne slagalice, nedoživljene mladosti, nakon što su tolika djeca prerano postala anđeli na nebu. Najmlađoj žrtvi bilo je šest mjeseci, najstarijoj 18 godina.
„Prema podacima iz 2010. prikupljenih od ministarstva zdravstva, unutarnjih poslova, branitelja, Uprave za zatočene i nestale, Hrvatskog crvenog križa i Zajednice udruga civilnih stradalnika Domovinskog rata došlo se do jedinstvene brojke od 402 djece poginule u Domovinskom ratu. Naknadnom analizom i revizijom taj broj je smanjen na 323 djece koja su poginula uslijed eksplozija granata, mina ili bombardiranja iz zrakoplova (…), jer je s popisa uklonjeno njih 29 za koje je utvrđeno da su u trenutku pogibije navršili 18 godina, odnosno punoljetnost, 23 njih za koje nije utvrđen identitet niti okolnosti stradanja, te 27 djece za koje je utvrđeno da nisu poginula uslijed ratnih djelovanja. Daljnjom provjerom i revizijom podataka utvrđeno je i to je danas aktualan popis, da je u spomenutom razdoblju tijekom Domovinskog rata na području pod nadzorom hrvatskih vlasti poginulo, odnosno ubijeno ili se vodi kao nestalo najmanje, naglašavam najmanje 290-ero djece. Najveći broj djece, 127 – stradao je na području Slavonije i Baranje; po gradovima – u Slavonskom Brodu i bližoj okolici njih 29-ero, u Vukovaru 25, u Vinkovcima 8, u Osijeku 19…“, rekao je dr. Nazor i napomenuo da se podaci i dalje revidiraju i popis dopunjava te da ni ova brojka poginule djece, nažalost, nije konačna.
Spomenik “Prekinuto djetinjstvo”, nastao prema idejnom rješenju Petra Dolića i Petre Tončić Lipovšak.
Zbor mjesta pijeteta ima uporište u tužnoj činjenici da je u Slavonskom Brodu tijekom 1991. i 1992. godine od neprijateljskih granata smrtno stradalo čak 28 najnevinijih žrtava rata.
U Osijeku je u 74. godini umro Danijel Rehak, dugogodišnji predsjednik Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora (HDLSKL) i Centra za istraživanje ratnih zločina. U Domovinski rat Danijel Rehak se uključio na samom početku preuzevši Sekretarijat za narodnu obranu Vukovara. Nakon sloma obrane grada Vukovara odveden je u logore u Srbiju u kojima je bio zatočen devet mjeseci. Kao predsjednik Hrvatskog društva srpskih koncentracijskih logora zauzimao se za kažnjavanje ratnih zločina nad zatočenim hrvatskim braniteljima te je Društvo podiglo više kaznenih prijava protiv osoba koje se sumnjiče za ratne zločine kako u Vukovaru tako i nad zatočenim hrvatskim braniteljima i civilima.
Danijel Rehak bio je zadnjih desetljeća, nakon Domovinskog rata, najprepoznatljiviji čovjek po aktivnostima vezanim za logoraše. Dao je velik doprinos na strani borbe za ostvarivanje prava hrvatskih branitelja, ali i cijeli svoj život i radni vijek je posvetio Vukovaru i Vukovarcima. Ostavio je dubok trak i njegov odlazak predstavlja veliki gubitak.
Na razne načine bio je aktivan u braniteljskim krugovima te kao takav postao prepoznatljiva osoba ne samo u Vukovaru i Vukovarsko – srijemskoj županiji nego i u Hrvatskoj. Jedan je od inicijatora izgradnje Spomen doma Ovčara, njegova udruga sudjelovala je u izradi stripa “Krik s Ovčare”.
Ispred udruge podigao je više kaznenih prijava protiv osoba koje se sumnjiče za ratne zločine, a aktivno su sudjelovali i na drugim raznim projektima koji su govorili o Domovinskom ratu i braniteljima. Prošle godine, na Dan pobjede i Domovinske zahvalnosti ukazana mu je čast i da govori na tvrđavi u Kninu.
