Ministarstvo hrvatskih branitelja dodjelilo je financijsku potporu Braniteljskom centru za društveni razvoj (BCDR) za projekt “In Memoriam Blago Zadro”. Skladana je pjesma i snimljen prigodni glazbeni video spot u znak sjećanja na hrvatskog heroja. Glazbeni spot premijerno je prikazan na Hrvatskoj televiziji u emisiji “Dobro jutro Hrvatska”.
Domoljubno- vjernički dokumentarni film pod nazivom “14 prepreka” u produkciji “Studio dim”, autora i redatelja Srećka Karića, hrvatskog branitelja i člana BCDR udruge, dokumentarni je film o Marijanu Almašiju, ratnom vojnom invalidu, o njegovoj neispunjenoj želji da se uspne uz strmu betoniranu stazu sve do vrha brda iznad Svetišta Gospe od Utočišta u Aljmašu. Strma staza predstavlja Isusov križni put s 14 označenih postaja križnoga puta gdje se na vrhu brda nalazi veliki križ.
TRAILER
Za Marijana to strmo brdo predstavlja tešku i gotovo nemoguću prepreku i velika želja mu je doći do vrha kako bi se osjećao bliže Bogu i pri tome nam ukazati na neke od problema koji muče teške invalide.
Na putu prema vrhu dok se odmara na postajama križnog puta, Marijan se prisjeća zanimljivih epizoda iz svoga života kao i svih težih prepreka na koje nailazi skoro svakodnevno.
U filmu pratimo kako izgleda Marijanov put: u početku pun očaja, mržnje i beznađa a onda kroz aktivizam, umjetnost, prijatelje i vjeru korača prema oprostu dok se penje na vrh Kalvarije u marijanskom svetištu kako bi odaslao poruku ljubavi cijelom svijetu.
Sa ovim filmom, Braniteljski centar za društveni razvoj (BCDR) ulazi u srednje škole kao dio programa vezano za Domovinski rat i nastavlja se predavanjem članova BCDR udruge.
GLEDAJ FILM
Nakon više od 30 godina od završetka Domovinskog rata, to tužno pitanje i danas postavljaju mnogi mještani Banovine. Zato je u utorak, 11. listopada u Novom Selu Glinskom, a u organizaciji Saveza udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja, Udruge obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja „Hrvatski Feniks“ te Zavičajnog kluba Novo Selo Glinsko održana ova tribina.
Istoj su nazočili predstavnici Ministarstva branitelja, MUP-a, obavještajne zajednice te članovi obitelji nestalih branitelja i civila, a istu je vodila Ljiljana Alvir -predsjednica Saveza udruga udruga zatočenih i nestalih branitelja i civila. U ime Zavičajnog kluba, nazočne je pozdravila predsjednica Melita Novosel, a o problematici pronalaska i identifikacije poginulih i nestalih mještana ovog sela govorio je dugogodišnji predsjednik ZK NSG i Udruge roditelja poginulih branitelja Ivo Horvatić. U tom mukotrpnom procesu neposredno sudjeluje od 1995. godine, ali na žalost, još uvijek se 24 osobe iz Novog Sela Glinskog vode kao nestale.
Ova je tribina bila prilika da nazočni predstavnicima institucija postave pitanja. Sve je zanimalo samo jedno: ima li što novo o našim najdražima? A tu je odgovor, na žalost, uglavnom bio negativan.
Danas, 31 godinu nakon zločina, većina od 33 žrtve još nije ekshumirana ni identificirana. Tri četvrtine bili su civili. Prema podacima MUP-a, za zločine u Novom Selu Glinskom pokrenuta su dva postupka pred sudovima RH, ali nijedna presuda još nije donesena. I ovo je primjer sporosti u postupcima ratnih zločina. Istima doprinosi nesuradnja među zemljama zahvaljujući kojoj su i okrivljenici i mogući svjedoci često nedostupni pravosuđu, kao što ostaju nedostupne i informacije koje bi pomogle rasvjetljavanju ratnih događanja. Riječ je o nepovratno propuštenim prilikama – ne samo za pravdu, jer je već nekoliko optuženika umrlo na slobodi, ne dočekavši presudu, već i za rasvjetljavanje okolnosti zločina i pronalaženje ostataka žrtava.
Povodom 31. godišnjice stradavanja nedužnih žrtava, u organizaciji Udruge civilnih invalida i stradalnika Domovinskog rata, Grada Pakraca i Hrvatskog Feniksa – Udruge obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja, 14. listopada u Pakračkim vinogradima održano je obilježavanje ove tužne obljetnice kojoj smo se i mi iz udruge BCDR pridružili.
Jedan od stravičnih zločina nad lokalnim stanovništvom počinjen je u jesen 1991. godine u Pakračkim vinogradima u kojima je na svirep način ubijeno sedamnaestero civila, a tri su nestala. Među ubijenim civilima bilo je i dvoje djece, desetogodišnji Zoran Šmit i šesnaestogodišnji Ivo Puhmajer. Neshvatljiva je količina zla i mržnje koju su prema nedužnim civilima iskazali njihovi dojučerašnji susjedi.
Komemoracija je započela intonacijom hrvatske himne i minutom šutnje za žrtve ovog užasnog zločina, a potom je uslijedilo polaganje vijenaca i svijeća. Prvi su vijenac položili članovi obitelji stradalih i nestalih civila. U ime predsjednika Republike Hrvatske počast je odao brigadir Mile Valentić, zapovjednik Središta za obuku i doktrinu logistike Zapovjedništva za potporu, dok je u ime ministra hrvatskih branitelja to učinio Dinko Tandara, ravnatelj uprave za savjetodavnu, psihosocijalnu i zdravstvenu pomoć.
U ime Požeško-slavonske županije počast je odao dožupan Ferdinand Troha, kao i predstavnici gradova Lipika i Pakraca te Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata na čelu s predsjednikom pakračkog Gradskog vijeća Miroslavom Ivančićem.
Počast su odali i predstavnici PU požeško-slavonske te PP Pakrac, Pavo Tutenov, predsjednik Udruge maratonaca Virovitičko-podravske županije „Glasnici istine“, kao i predstavnici Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata Grada Novske, Hrvatskog društva logoraša Sisačko-moslavačke županije, Moto kluba Vitezovi tame Pakrac te Udruge „Latica“.
U ime obitelji ubijenih i nestalih civila okupljenima se obratio Zvonimir Miler, čiji je otac Zvonimir također jedna od nedužnih žrtava.
U novoj sezoni ‘Mora milosrđa’ prvi gost je hrvatski branitelj Srećko Karić, član Braniteljskog centra za društveni razvoj (BCDR). Njegov životni put pun je uspona i padova, a može se sažeti pod nazivom ’14 prepreka’ kako glasi i njegov dokumentarni film s kojim je gostovao na brojnim festivalima. Srećko će nam pričati o kampu ‘Branitelji i mladi’, odnosu prema braniteljima, njihovoj integraciji u suvremeno društvo i što mogu branitelji ponuditi suvremenom društvu. Urednik i voditelj: Daniel Vorih (tekst- Laudato TV)
U organizaciji Udruge civilnih invalida i stradalnika Domovinskog rata podružnice Požeško-slavonske županije, Grada Lipika i Hrvatskog Feniksa, u Lipiku je danas održana komemorativna svečanost povodom obilježavanja tužnog sjećanja na stravičan zločina nad nedužnim hrvatskim civila, žiteljima Lipika. Prošla je 31 godina od napada velikosrpskih pobunjenika i otvorenog oružanog sukoba na našem području.
Upravo na današnji dan, 12. listopada 1991. godine JNA potpomognuta domaćim četnicima, dragovoljcima iz Srbije i tzv. „Kozaračkom brigadom“ u ranim jutarnjim satima ušla je u Lipik. Pri ulasku sustavno su palili i uništavali sve što je ostalo nakon višetjednog granatiranja grada. Redom su hvatali civile koji su ostali u gradu. Neke su odmah ubijali, a ostale vodili u koloni. Dio civila ostavljen je u Lipiku, a dio odveden u Bijelu Stijenu, logore Bučje i Stara Gradiška. Kasnije je dio zatočenih civila razmijenjen, a dio njih se još uvijek vodi kao nestali.
Tim su povodom kod spomenika civilnim žrtvama na lipičkom groblju polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća počast odali predstavnici obitelji ubijenih i nestalih, izaslanik Predsjednika Republike Hrvatske brigadir Mato Tomašević, izaslanik ministra hrvatskih branitelja i potpredsjednika hrvatske Vlade Dinko Tandara, ravnatelj uprave za savjetodavnu, psihosocijalnu i zdravstvenu pomoć, kao i izaslanik ministra obrane Dalibor Bajči, voditelj Područnog odjela za poslove obrane Osijek. Neposredno prije komemoracije na lipičkom groblju, održana je svečana sveta misa u župnoj crkvi sv. Franje Asiškoga u Lipiku koju je predvodio vlč. Roko Ivanović.
U ime požeško-slavonske županije počast je odao zamjenik županice Ferdinand Troha, dok je zajednički vijenac položila i Koordinacija udruga proisteklih iz Domovinskog rata Pakraca i Lipika te gradovi Lipik i Pakrac predvođeni predsjednikom lipičkog Gradskog vijeća Slobodanom Katunarom i predsjednikom pakračkog Gradskog vijeća Miroslavom Ivančićem. Vijence su položili i predstavnici udruge Hrvatski Feniks na čelu s predsjednicom Jasnom Jug te članovi Udruge civilnih invalida i stradalnika Domovinskog rata podružnice Požeško-slavonske županije na čelu s predsjednikom Dinkom Miovcem i Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata s područja Osječko-baranjske županije. U ime PU požeško-slavonske svijeću je položila Ivana Radić, voditeljica službe za javni red i sigurnost, a počast žrtvama su odali i načelnik PP Pakrac Robert Hrastić, pripadnici Udruge maratonaca Virovitičko-podravske županije „Glasnici istine“ i predstavnici Udruge antifašista i antifašističkih boraca Pakrac – Lipik.
Povodom obljetnice Dana neovisnosti 08.10.2022. u organizaciji UDVDR RH PODRUŽNICA GRAD ZAGREB od 9 sati na Mirogoju kod Zida boli Kenotafa i na Grobu Prvog hrvatskog Predsjednika dr. Franje Tuđmana zapalili smo svijeće i odali počast poginulim i nestalim hrvatskim braniteljima i civilnim žrtvama u Domovinskom ratu.
Dan neovisnosti, blagdan kojim se obilježava 8. listopada 1991. godine, dan kad je Hrvatski sabor jednoglasno donio Odluku o raskidu državnopravnih sveza Republike Hrvatske s ostalim republikama i pokrajinama bivše SFRJ.
Sabor je tada utvrdio da Republika Hrvatska više ne smatra legitimnim i legalnim ni jedno tijelo dotadašnje SFRJ, te da ne priznaje valjanim niti jedan pravni akt bilo kojeg tijela koje nastupa u ime bivše federacije, koja više, kao takva, ne postoji.
Ta je saborska odluka donesena nakon što je prethodnoga dana istekao tromjesečni moratorij na hrvatsku Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti, koju je Sabor donio 25. lipnja 1991. godine.
Naime, stupanje na snagu ove Odluke odgođeno je tada za tri mjeseca na temelju Brijunske deklaracije od 7. srpnja, odnosno na zahtjev Europske zajednice kako bi se jugoslavenska kriza pokušala riješiti mirnim putem.
Istoga dana kada je istekao moratorij na hrvatsku Odluku o samostalnosti, zrakoplovi JNA bombardirali su povijesnu jezgru Zagreba i Banske dvore u kojima je bilo smješteno tadašnje državno vodstvo na čelu s predsjednikom Franjom Tuđmanom.
Zbog tih okolnosti, te mogućih novih zračnih napada na Zagreb, povijesna je sjednica održana 8. listopada 1991. godine u podrumu Inine zgrade u Šubićevoj ulici 29 u Zagrebu.
Odluku kojom je Sabor proglasio okončanje postupka razdruživanja pročitao je Vladimir Šeks potvrdivši tako da Jugoslavija kao zajednica država više ne postoji: “Republika Hrvatska, od dana 8. listopada 1991. godine, raskida državnopravne sveze na temelju kojih je zajedno s ostalim republikama i pokrajinama tvorila dosadašnju SFRJ.”
Hrvatski sabor je tada u Odluci i zasebnim zaključcima naglasio da Republika Hrvatska ne priznaje valjanim niti jedan pravni akt bilo kojeg tijela koje nastupa u ime bivše federacije – SFRJ.
Sabor u zasebnim zaključcima ističe kako su na Republiku Hrvatsku izvršile oružanu agresiju Republika Srbija i tzv. JNA pa je zato Republika Hrvatska bila prisiljena braniti se svim raspoloživim sredstvima.
JNA je tada proglašena agresorskom i okupatorskom vojskom koja mora bez odgode napustiti hrvatski teritorij, što ga je privremeno zaposjela.
Sabor je pozvao i sve države, posebno članice Europske zajednice i Ujedinjenih naroda na uspostavu diplomatskih odnosa s Republikom Hrvatskom.
Na toj saborskoj sjednici Sabor izglasovao i 15 zakona potrebnih za oživotvorenje samostalne i suverene Republike Hrvatske.
Dan neovisnosti obilježava se u Hrvatskoj od 2001. godine kada je uveden na inicijativu zastupnika Ive Škrabala.
Godine 1990. Hrvati su na prvim demokratskim izborima u travnju i svibnju skinuli komunističku vlast u Hrvatskoj. Te godine, 22. prosinca, nova je vlast predvođena HDZ-om donijela prvi suvremeni demokratski Ustav Republike Hrvatske – Božićni Ustav. Sljedeće godine u mjesecu travnju predsjednik Franjo Tuđman donio je odluku o raspisivanju referenduma o državnopravnom položaju Republike Hrvatske. Dana 19. svibnja 1991. održan je referendum na kojem se velika većina hrvatskog pučanstva očitovala za slobodnu, samostalnu i nezavisnu Republiku Hrvatsku.
