U povodu obilježavanja Dana državnosti Republike Hrvatske, Dana branitelja grada Zagreba te Dana Grada Zagreba, danas je izaslanstvo Grada Zagreba predvođeno gradonačelnikom Tomislavom Tomaševićem, zamjenikom gradonačelnika Lukom Korlaetom i predsjednikom Gradske skupštine Joškom Klisovićem, položilo vijence i zapalilo svijeće na Gradskom groblju Mirogoj kod Središnjeg križa u glavnoj aleji, na Spomen obilježju „Glas hrvatske žrtve“ – Zid boli, na Središnjem križu u Aleji hrvatskih branitelja te na Krematoriju. Tom događaju prisustvovali smo i mi iz BCDR-a.
Vijence su položili i svijeće zapalili, skupa s gradonačelnikom Tomaševićem i predsjednikom Klisovićem, predstavnici udruga obitelji poginulih, zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja Grada Zagreba, udruga koje skrbe o braniteljima, te Odbora za branitelje Skupštine Grada Zagreba.
U utorak, 24. svibnja, na groblju u Laduču (općina Brdovec pored Zaprešića, nedaleko državne granice između Hrvatske i Slovenije), uz kapelu sv. Leonarda, održan je ukop 133 nevine žrtve križnoga puta, ubijene u partizanskom zločinu nakon Drugog svjetskog rata, 1945. godine. Žrtve su prije dvije godine ekshumirane iz masovne grobnice u blizini Prudnica (općina Brdovec, Zagrebačka županija, desetak kilometara zapadno od Zagreba).
U ime BCDR-a, nazočili smo na mjesnom groblju u Laduču na ukopu 133 žrtve poslijeratnog razdoblja Drugog svjetskog rata.
Zahvaljujući ogromnom trudu Ministarstva hrvatskih branitelja kao i nesebičnom radu tima Uprave za zatočene i nestale hrvatske branitelje predvođenim Ravnateljicom Ivonom Paltrinieri, pokopani su posmrtni ostaci 133 nevine žrtave ratnog zločina koji su počinili Titovi Parizani nakon završetka Drugog svjetskog rata !
Iako ukop ovoliko velikog broja žrtava poslijeratnih komunističkih egzekucija gotovo uopće nije bio najavljen u medijima, danas se u Laduču ipak okupilo mnogo ljudi. Ukopu je prisustvovao potpredsjednik Vlade RH i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved (HDZ), ravnateljica Uprave za zatočene i nestale Ministarstva hrvatskih branitelja Ivona Paltrinieri, državni tajnik u Ministarstvu hrvatskih branitelja Darko Nekić, načelnik općine Brdovec Alen Prelec (SDP), članovi udruge Hrvatski domobran na čelu s predsjednikom Ivanom Vukelićem te predstavnici mnogih drugih udruga i organizacija. Misu zadušnicu i sprovodne obrede predslavio je kancelar Zagrebačke nadbiskupije preč. Marko Kovač, a vjernicima se na početku obratio župnik župe sv. Vida u Brdovcu, vlč. Danijel Hačko.
Broj od 133 žrtve koje su danas dobile svoje posljednje počivalište, nažalost, samo je malen dio ukupnog broja poslijeratnih žrtava s brdovečkog područja, od kojih većina još uvijek leži u neistraženim masovnim grobnicama. U općini Brdovec postoji još oko 10 lokacija koje tek trebaju biti istražene.
„Na ovom mjestu odajemo počast i otimamo zaboravu nevine žrtve, izražavamo suosjećanje obiteljima čije najbliže danas ukapamo u ovu spomen-grobnicu, kao i obiteljima koje do danas nisu pronašle mir i dostojno sahranile svoje najmilije. Kao društvo ovom pitanju pristupamo sustavno, institucionalno, koordinirano, pravno i transparentno kako bi se utvrdila istina“, rekao je tom prigodom ministar Medved te je naglasio kako istina može dovesti do prave pomirbe u društvu i da je njena uloga neizmjerno važna u odgoju mladih naraštaja.
Prošlosti se možemo suočiti samo otkrivanjem istine i osudom onih koji su kršili temeljna ljudska prava.
U povodu obilježavanja Dana branitelja Grada Zagreba, posjetili smo izložbu „Hrvatski branitelji i stradalnici 30 godina u zajedništvu“ u galeriji “Kristofor Stanković“ u Staroj gradskoj vijećnici.
Izložba je presjek tridesetogodišnjeg rada Saveza udruga u pronalaženju nestalih članova svojih obitelji te sadržava oko 30 fotografija izrađenih u velikim formatima, a autori fotografija su branitelji, članovi Saveza udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja i Udruga HVIDR-a Grada Zagreba i Zagrebačke županije.Gradonačelnik grada Zagreba otvorio je ovu izložbu te rekao kako je i on dijete hrvatskog branitelja.
Okupljenima su se obratili : predsjednica Saveza Udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja Ljiljana Alvir, predsjednik HVIDRA-e Grada Zagreba i Zagrebačke županije Ante Tandara, državni tajnik u Ministarstvu Hrvatskih branitelja te izaslanik ministra branitelja Darko Nekić te predsjednik Gradske skupštine Grada Zagreba Joško Klisović.
Na fotografijama se vidi braniteljska žrtva i bol, ali i sav doprinos koji su dali i dalje daju hrvatskome društvu, posebice u vrijeme velikih kriza – potresa, poplava i pandemije.
Branitelji su utkali svoj identitet u identitet grada Zagreba i naše domovine. Uvijek ćemo ih pamtiti, poštivati njihovu žrtvu, a posebno ćemo poštivati ono što rade u miru, a što ove fotografije oko nas ilustriraju. U bilo kojoj teškoj situaciji kada je potreban čovjek – tu su naši branitelji. Hvala vam!
U Kulturnom centru u Cestici u četvrtak, 19. svibnja, predstavljena je fotomonografija pod nazivom “Župe Križovljan i Natkrižovljan” autora Ivana Košića i Franje Talana koju smo posjetili.
Program predstavljanja fotomonografije „Župe Križovljan i Natkrižovljan“, između govornog dijela programa, upotpunio je Zbor Stellarium, a voditeljice zbora, profesorice Gordana Kos Kolar i Lucija Vočanec Kolar, za nastup su pripremile slijedeće skladbe: Na babilonskim obalama, Benedictus Karla Jenkinsa, Zbor Hrvatica Vatroslava Lisinskoga, te na kraju Neka cijeli ovaj svijet sad sja u suncu.
U uvodnom dijelu osvrt na knjigu dao je mons. Josip Mrzljak, varaždinski biskup u miru, a zadovoljstvo izdavanjem knjige o rodnom kraju iskazao je u kratkom obraćanju i mr. Anđelko Ramuščak. Zbog nemogućnosti dolaska, osvrt na knjigu Damira Hrelje, ravnatelja Državnog arhiva u Varaždinu, a koji je pod naslovom „Kulturna baština i živa crkva“ otisnut na stranici 333., pročitala je voditeljica programa Marija Majhen.
Profesorica Karmen Levanić, arhivistica u Državnom arhivu u Varaždinu, osvrnula se na arhivsko gradivo vlasnika dvorca Križovljangrad, a koje je zahvaljujući Franjici Varady, rukovodstvo varaždinskog arhiva otkupilo 1960. godine. Spomenula je da se u spomenutom gradivu, dugom 18 metara nalazi građa nastala od početka 14. do sredine 20. stoljeća.
Istaknula je da se tu nalaze dokumenti nastali djelovanje triju glavnih obitelji koje su bile vlasnici dvorca od 1729. do kraja 2. svjetskog rata, a to su Bakić, Paszthory i Varady. U tim arhivskim dokumentima pronađeno je gradivo mnogih drugih obitelji – Kaštelanović, najstarije gradivo koje datira od 14. st., Vragović, prvi vlasnici dvorca, Gotal, Marić, Lepoša, riječkih obitelji Troyer i Lavoratory i mnoge druge.
David Ivić, grafički urednik knjige, napomenuo je da se sama knjiga sastoji od više cjelina. Prvi povijesni dio priredio je vlč. Ivan Košić, a poglavlja o Životu župa i osvrt na kulturno povijesnu baštinu općine Cestica i njenu obnovu dao je Franjo Talan. Uz njega na prijepisu tekstova radile su Lara Borak, Marija Majhen i Ena Mihin, a lekturu i korekturu obavila je Katica Obadić. Knjiga je izašla u nakladi tvrtke Prekorje iz Križovljana, a na 342 stranice knjige, B-5 formata, objavljeno je i preko tristo kolor fotografija.
U završnom dijelu predstavljanja vlč. Ivan Košić govorio je o nastanku župe Križovljan, a Franjo Talan zahvalio je svima koji su doprinijeli njenom izdavanju, te napomenuo da će se knjiga moći kupiti na kiosku Milec u Cestici.
Okupili smo se na Mirogoju, ispred spomenika Bleiburške tragedije! U molitvi i nadi, da se žrtve nikad ne zaborave, niti da nam se povijest opet ne bi ponovila!? Povijest jednog naroda nije ni crna i bijela, povijest je jedinstvena, ona u sebi nosi i Križ i Nadu.
Prisjetili smo se svih žrtava koje leže u zemlji hrvatskoj. Isto tako i žrtava koje leže po tuđim zemljama, za koje znamo, kao i za one za koje još ne znamo. Nadamo se da će i tome doći kraj. Vjerujemo kako ćemo iznači načina, da ih pronađemo i dostojanstveno sahranimo !
Bleiburške žrtve opominju nas kako treba biti uspravan u poštovanju njihove veličine, a ta veličina nije bila na znanju, na ljepoti, na umovanju…, njihova veličina bila je u jedinstvu kako treba biti u jedno u borbi za slobodom i neovisnošću svoga naroda i svoje domovine! Tko je od njih, dok je napuštao svoj dom, svoj prag, mogao i pomisliti kako im je to posljednji pozdrav, oproštaj od obitelji, od života od Domovine ?! Vjerujem kako su im te informacije prolazile samo kroz misli ali nisu mogli vjerovati da će se tako nešto stvarno i dogoditi, Vjerovali su kako će i to zlo proći i kako će se vratiti domu svome i obitelji u svoju Domovinu. Na žalost nije tako bilo, već je bilo obrnuto. Predali su se saveznicima, koji su ih izručili Titovim Partizanima koji su ih nasilno i na prijevaru vraćali u tadašnju Jugoslaviju.
Povratak je bio strašan ! Od Blejburga pa sve do Đerdapa, podnoseći strašna poniženja i tjelesna trpljenja, nisu vjerovali da uz neprijatelja ima i onih iz vlastitog naroda koji će sudjelovati u zločinačkom naumu. Ne samo što su ih vrijeđali, mnogi su bacali drvlje i kamenje na njih, prije nego su ih nemilosrdno poubijali i pobacali po raznim, rovovima, jamama, rudnicima. Nije im bilo lako ali nikada se nisu odrekli Boga: ” O Bože daj nam snage da izdahnemo u svojoj voljenoj zemlji Hrvatskoj”- molili su. Na žalost nije bilo milosti. Partizani se nisu osvrtali na vapaje male djece, žena i staraca ! Dapače ,kada su vidjeli da se netko prekrižio prolazeći pored Crkve ili raspela uz put, odmah se rulja na njega bacila, tukla, vrijeđala i na kraju pucanj u čelo i tu je bio kraj !
Dragi moji ! Mi smo jučer ispred spomenika u molitvi za pokojne, u molitvi za krvnike, u molitvi za oproštenje krvnicima koji strašno zlo počiniše ! Molili smo se za nas, molili smo se za naše mlade, kojima želimo poslati poruku mira. Ne želimo da žive u mržnji, već da razumiju kako je povijest puna Križeva, a Križni put jedan je od najvećih u našoj povijesti !
Izborili smo slobodu, skinuli ljagu sa našeg naroda i danas se molimo kako se takvo zlo više nikad ne bi ponovilo ! Molimo se da se naučimo živjeti u slobodi ! Iz slobode proizlaze slobodne misli i zdrav duh! Lijepo jedan pjesnik reče: ” Nije velik koji vele misli, već je velik koji oprost daje!
Nakon Vukovara i obilježavanja 31. obljetnice 3 gardijske brigade u petak 29. travnja, uputili smo se u nedjelju 1. svibnja u Okučane kako bismo prisustvovali 27. obljetnici Bljeska. Večina članova Braniteljskog centra za društveni razvoj sudjelovali su u “Operaciji Bljesak” kao pripadnici Hrvatske vojske. Tamo smo se družili sa velikim brojem naših poznatih suboraca koje rijetko srećemo…, mnoge samo i na obljetnicama.
Operacija Bljesak počela je 1. svibnja 1995. u 5:21 sati, na oko 80 kilometara dugoj bojišnici. Jakim udarima hrvatskih vojnih i redarstvenih snaga presječeno je okupirano područje zapadne Slavonije, slomljen je otpor neprijateljskih snaga i oslobođeni su Jasenovac, Okučani i Stara Gradiška. U manje od 32 sata, 1. i 2. svibnja hrvatske snage oslobodile su oko 500 četvornih kilometara dotad okupiranog zapadnoslavonskog teritorija te uspostavile nadzor nad autocestom Zagreb-Lipovac i željezničkom prugom prema istočnoj Slavoniji. U vojno-redarstvenoj operaciji Bljesak sudjelovalo je oko 7200 hrvatskih vojnika i policajaca. Poginuo je ili od posljedica ranjavanja preminuo 51 hrvatski branitelj, a 162 branitelja su ranjena.
U Okučanima je u nedjelju 1. svibnja 2022., uz polaganje vijenaca i ruža na spomen-obilježje “Kocke vedrine”, održana središnja svečanost obilježavanja 27. obljetnice vojno-redarstvene operacije Bljesak.
Misu zadušnicu za sve poginule hrvatske branitelje te civilne žrtve predvodio je u crkvi Sv. Vida, mons. Jure Bogdan.
U sklopu cjelodnevnog programa obljetnice, u Okučanima je održan i taktičko-tehnički zbor sa izložbom naoružanja te borbene i neborbene tehnike i opreme kao i prezentacija vojnog i policijskog poziva. Održana je i demonstracija sposobnosti pripadnika Zapovjedništva specijalnih snaga, Pukovnije Vojne policije, Vojno-obavještajne satnije Gardijske oklopno-mehanizirane brigade Hrvatske vojske, Antiterorističke jedinice Lučko i operativnih snaga sustava Civilne zaštite te letački program akrobatske grupe Krila Oluje.
Počast poginulim braniteljima u VRO Bljesak odali su polaganjem vijenaca obitelji poginulih, ratni zapovjednici postrojbi koje su sudjelovale u VRO “Bljesak” i predstavnici udruga iz Domovinskog rata, najviša državna izaslanstva te izaslanstva Brodsko-posavske županije i općine Okučani.
Obilježavanju su nazočili najviši državni i vojni dužnosnici, među kojima i predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, predsjednik Vlade RH Andrej Plenković, ministar obrane Mario Banožić i drugi ministri u Vladi, predsjednik Republike Zoran Milanović, načelnik Glavnog stožera OS RH admiral Robert Hranj, generali i drugi pripadnici Hrvatske vojske.
Hrvatska je pobijedila u Domovinskom ratu, stvorila državu i izborila slobodu i demokraciju za hrvatski narod. Danas se sjećamo operacije Bljesak u kojoj smo nažalost izgubili 51 život, ali ti ljudi su čvrsto ugrađeni u temelje moderne Hrvatske
U petak 29. travnja 2022. godine u Vukovaru, obilježena je 31. obljetnica osnutka 3. gardijske brigade na kojoj smo prisustvovali i mi iz Braniteljskog centra za društveni razvoj (BCDR). S obzirom da su neki pripadnici BCDR-a bili i sami pripadnici 3. gardijske brigade, tako smo se uputili iz Zagreba za Vukovar kako bismo susreli naše drage suborce i prisjetili se onih kojih više nisu među nama.
Treća gardijska brigada Kune ustrojena je 29. travnja 1991. godine u Vinkovcima. Brigada je sudjelovala u obrani Vukovara, Baranje, zapadne Slavonije, na vinkovačkom bojištu, u operaciji Maslenica i Bljesak, a tijekom vojno-redarstvene akcije Oluja raspoređena je u obrani grada Osijeka te je pripremana za ulazak na okupirana područja istočne Slavonije. Kroz brigadu je prošlo oko 10.000 pripadnika. Poginuo je 391 pripadnik Kuna, šesnaest njih se vode se kao nestali, a 1088 pripadnika postrojbe je ranjeno.
Uz pripadnike i ratne zapovjednike legendarne 3. gardijske brigade, obitelji poginulih i nestalih hrvatskih branitelja te predstavnike udruga proizašlih iz Domovinskog rata, obljetnici je prisustvovao glavni savjetnik ministra obrane general-bojnik Željko Živanović, zamjenik načelnika Glavnog stožera OSRH general-pukovnik Siniša Jurković, zapovjednik Hrvatske kopnene vojske general-pukovnik Boris Šerić, zapovjednik Gardijsko oklopno-mehanizirane brigade brigadni general Mijo Validžić, zapovjednik Zapovjedništva za obuku i doktrinu “Fran Krsto Frankopan” brigadni general Željko Ljubas, državni tajnik u Ministarstvu hrvatskih branitelja Špiro Janović i ministar obrane Mario Banožić.
U prijepodnevnim satima okupili smo se ispred župne crkve sv. Filipa i Jakova u Vukovaru gdje je služena Sveta Misa posvećena poginulim i nestalim pripadnicima Kuna, a misno slavlje je predvodio vojni kapelan TB Kune, don Vladislav Mandura. Program je nastavljen polaganjem vijenaca na vukovarskom groblju, prigodnim programom u Hrvatskom domu Vukovar te svečanim ručkom.
Krvlju je natopljena ova naša ravnica, na njezinoj oranici puno je tragova patnje, ali i ponosa i ljubavi prema jedinoj nam domovini Hrvatskoj. Zato nećemo nikome dozvoliti da omalovažava sve ono što smo napravili da bi danas živjeli u slobodi.
Život za domovinu položio je 391 pripadnik Kuna, za šesnaest pripadnika se još ni danas ne zna njihova sudbina i vode se kao nestali, 1088 je ranjeno. Velika je to žrtva, njima dugujemo najviše.
Kao udruga braniteljski centar za društveni razvoj, nazočili smo zajedničkom ispraćaju, misi zadušnici i sprovodnom obredu 11 žrtava pronađenih u masovnoj grobnici „Bobotsko mrcinište“ održani su u petak 8. travnja 2022. godine na Katoličkom groblju u Tenji.
Ispraćaj ekshumiranih žrtava organiziralo je Ministarstvo hrvatskih branitelja, Osječko-baranjska županija, Grad Osijek te Đakovačko-osječka nadbiskupija – Dekanatski ured Osječkog istočnog dekanata te Župa sv. Ane u Tenji. Članovi obitelji, rodbina te svi prisutni na grobu u Tenji oprostili su se od: Mare Cerenko, Franje Burča, Josipa Prodanovića, Stipe Penića, Evice Penić, Josipa Medveda, Ane Horvat, Vladimira Valentića, Ivana Valentića, Pere Mamić i Katice Kiš. Uz odar pokojnika izmjenjivala se počasna straža koju su činili pripadnici Civilne zaštite iz više županija, Dobrovoljno vatrogasno društvo Tenja, KUD „Tenja“ s pridruženim članovima iz okolnih mjesta te Udruga hrvatskih dragovoljaca domovinskog rata. Nakon mise uslijedili su sprovodni obredi, a zatim i polaganje vijenaca kod središnjeg križa na Katoličkom groblju u Tenji.
U Boboti, na lokalitetu „Bobotsko mrcinište“ u razdoblju 25. do 29. studenoga 2021. godine otkrivena je masovna grobnica u kojoj su pronađeni i ekshumirani posmrtni ostaci 13 osoba. Pregledom posmrtnih ostataka i njihovom obradom najsuvremenijim forenzičkim metodama, utvrđen je identitet 12 osoba. Obitelji svih 12 osoba prihvatile su nalaze identifikacije. Završna identifikacija posmrtnih ostataka provedena je 4. ožujka 2022. godine na Medicinskom fakultetu u Osijeku. Tom prilikom identificirani su posmrtni ostaci 11 osoba, a jedna osoba identificirana je 18. veljače 2022. godine na Zavodu za sudsku medicinu i kriminalistiku u Zagrebu. Svih 12 identificiranih osoba su civili, mještani Tenje, nasilno odvedeni iz naselja Tenja tijekom srpnja 1991. godine. Najmlađa osoba, u trenutku nasilnoga odvođenja, imala je nepunih 19 godina (Stevo Topalović), dok je najstarija osoba imala 70 godina (Mara Cerenko). Među pronađenim osobama je bračni par Penić – Stipo (star 62 godine) i Evica (stara 63 godine) te dvojica braće Valentić – Vladimir (star 61 godinu) i Ivan (star 63 godine).
U sjeni velikih svjetskih događaja i kriza u Osijeku, u Tenji danas smo se opraštali od posmrtnih ostataka jedanaestero hrvatskih civilnih žrtava koji su okrutno umoreni još u srpnju 1991. godine. Ima dana koji se duboko umemoriraju u život svakog pojedinca i dana koji obilježe nečiji život za sva vremena. Današnji dan jedan je od takovih dana. Današnja emocija i sve što se događalo na skromnom tenjskom groblju svima nama nazočnima duboko će se ugraditi u našu memoriju, ne samo kao trajni spomen i iskazivanje poštovanja prema žrtvi okrutno umorenih hrvatskih ljudi, nego nas ovaj događaj i ovaj trenutak i dalje trajno obvezuje u potrazi za svim preostalim našim sestrama i braćom koji se još uvijek vode pod “nestalim“. Današnji oproštaj od velikog broja naših sugrađana, naglašavam Hrvatica i Hrvata, jer su upravo ubijeni jer su to što jesu, jasno nam pokazuje da su još duboko otvorene rane u hrvatskom narodu, rane koje bole i ravnodušnošću i nepravdom.
Odnos prema svojim žrtvama odnos je i prema nama samima, prema svojoj prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Danas je bio veliki dan pobjede hrvatskih žrtava i njihovih obitelji, ali na tome ne može stati, postoji cijeli niz indicija i mogućnosti identificiranja, procesuiranja i kažnjavanja zločinaca koji su ovaj konkretan zločin počinili.
U Hrvatskoj se još traga za 1840 osoba nestalih u Domovinskom ratu, rečeno je na okruglom stolu “Pravo obitelji na istinu – pravo nestalih na identitet”, koji je u srijedu održan u Vukovaru u povodu 30. godišnjice potrage za nestalima u Domovinskom ratu.
Braniteljski centar za društveni razvoj surađuje sa udrugom roditelja i obitelji zarobljenih i nasilno odvedenih hrvatskih branitelja “Vukovarske majke”.
Tako smo sudjelovali na tribini, čiji je organizator bila Udruga “Vukovarske majke” te predstavnici Ministarstva hrvatskih branitelja, Državnog odvjetništva, MUP-a i obavještajne zajednice te ostali koji su uključeni u traženje istine o nestalima.
“Iz dana u dan nas je sve manje. Umiru ne samo roditelji, nego i djeca nestalih. Za nekoliko godina gotovo da neće biti nikoga da ih traži. Unatoč protoku vremena, mi i danas živimo u 1991. godini. Život ide dalje, mladi odrastaju, žene se, udaju, ali nama je i dalje teško”, rekla je Manda Patko, predsjednica Udruge roditelja i obitelji zarobljenih i nasilno odvedenih hrvatskih branitelja “Vukovarske majke”.
Podsjetila je da se u Vukovaru još traga za 386 osoba čiji se trag gubi upravo u tom gradu u jesen 1991.
Po riječima ravnateljice Uprave za zatočene i nestale Ministarstva hrvatskih branitelja Ivone Paltrinieri, u posljednjih godinu dana ta je uprava najviše probnih iskapanja provela u Vukovarsko-srijemskoj i Osječko-baranjskoj županiji, koje, uz Banovinu, imaju najviše nestalih osoba.
Paltrinieri je rekla i da je u šest godina mandata ministra hrvatskih branitelja Tome Medveda u te dvije županije pregledano više od pola milijuna četvornih metara i 100 lokacija za koje se sumnjalo da skrivaju posmrtne ostatke hrvatskih branitelja i civila.
Pritom je podsjetila kako je u godinama od Domovinskog rata ekshumirano više od 5200 posmrtnih ostataka žrtava agresije, od kojih je 4100 završno identificirano.
“Probna iskapanja trenutačno obavljamo na području Dalmacije, gdje smo obradili dio lokacija u Splitsko-dalmatinskoj, Šibensko-kninskoj i Zadarskoj županiji. U planu nam je nakon Uskrsa početi s istraživanjima na području Banovine te Vukovarsko-srijemske županije”, najavila je Paltrinieri.
Kako je rekla predsjednica Saveza udruga obitelji zatočenih i nestalih branitelja i civila Ljiljana Alvir, pravo obitelji na istinu o nestalima je ono što najviše traže i na što imaju pravo. Dodala je da taj savez još traga za 213 hrvatskih branitelja.
Đuro Knezičić- Predsjednik udruge Braniteljski centar za društveni razvoj
Po specijalnosti pedijatrica, Bosanac je tijekom Domovinskog rata postala ravnateljica vukovarske bolnice u kojoj je bila sve do sloma obrane grada.Po povratku Bosanac postaje ponovno ravnateljica i taj je posao obavljala, s jednim prekidom, sve dok se nije teško razboljela. Uvijek je govorila kako joj je cilj obnoviti do kraja bolnicu. Bosanac je umrla u jedinici intenzivne njege vukovarske bolnice.
Članovi udruge Braniteljski centar za društveni razvoj, oprostili su se sa dr. Vesnom Bosanac.
Vesna Bosanac rođena je 1949. godine u Subotici, po zanimanju je bila pedijatrica, a na čelo tadašnjeg Medicinskog centra Vukovar došla je u srpnju 1991. godine.
Tada se oformljuje ratna kirurgija te uređuje poluatomsko sklonište, što se ubrzo pokazalo opravdanim jer su prve granate neprijateljske JNA i pobunjenih Srba počele padati na bolnicu 15. kolovoza 1991., a 24. kolovoza bolnica je bila meta i avionskog napada.
Cijelo vrijeme okupacije Bosanac upravljala je bolnicom u iznimno teškim uvjetima. Od 1040 zaposlenih u Medicinskom centru Vukovar prije Domovinskog rata, do kraja rata u bolnici je ostalo svega 350 zaposlenika.
U tri mjeseca obrane Vukovara u bolnici je liječeno oko 4000 ranjenika, a pod teškim uvjetima izvedeno je oko 2250 operacija. Na bolnicu je na dan padalo od 70 do 80 granata, a bilo je dana kada je na nju palo i do 700 projektila.
Kroz cijelo vrijeme agresije Vesna Bosanac ostala je u bolnici gdje je dočekala i slom obrane Vukovara nakon kojega je, po ulasku neprijatelja u grad, iz bolnice odveden 261 ranjenik, civil i medicinski djelatnik, od kojih je 200 ubijeno na Ovčari, dok se za 61 osobom još uvijek traga.
O tom zločinu svjedočila je 2008. pred Međunarodnim sudom za ratne zločine u Den Haagu, u postupku protiv Vojislava Šešelja, a bila je svjedokinja i u haškom suđenju Goranu Hadžiću, bivšem predsjedniku tzv. Republike Srpske Krajine, 2013. godine.
Kao svjedokinja optužbe govorila je o višemjesečnoj opsadi Vukovara 1991. i teškom razaranju grada te zločinima nad zarobljenicima.
Tijekom agresije na Vukovar svakodnevno je slala apele raznim nacionalnim i međunarodnim institucijama za pomoć vukovarskoj bolnici, ranjenicima i civilima koji su u bolnici našli posljednje utočište, a posljednji je poslala na sam dan sloma obrane grada 18. studenoga 1991.
Vesna Bosanac odvedena je zatočeništvo i tri tjedna provela u zatvoru u Sremskoj Mitrovici te još dva dana u Beogradu, prije nego je razmijenjena. U Zagreb je stigla u prosincu 1991. godine.
Nakon rata kao ravnateljica Opće županijske bolnice Vukovara aktivno sudjeluje u obnovi teško stradale bolnice koja je najvećim dijelom završena 2011. s ulaganjem od 200 milijuna kuna.
Za velike zasluge 2002. odlikovana je Redom Danice hrvatske s likom Katarine Zrinske, a 2001. primila je Povelju Republike Hrvatske u ime Opće županijske bolnice Vukovar od hrvatskog predsjednika Ive Josipovića.
Udruga branitelja Podravke u suradnji s drugim udrugama proizašlim iz Domovinskoga rata dodijelila je dr. Vesni Bosanac i Općoj bolnici Vukovar Veliku zlatnu plaketu 2021. za sve što su učinili za dobrobit Hrvatske.
