U organizaciji Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora – Podružnice Sisačko-moslavačke županije u četvrtak, 31. listopada 2024. obilježena je 33. godišnjica prve i najveće razmjene hrvatskih branitelja i civila, zatočenika glinskog logora, koja se na današnji dan 1991. godine dogodila u Mošćenici. Osim ove prve, na istom mjestu dogodilo se kasnije još nekoliko razmjena, tijekom kojih su razmijenjena ukupno 132 hrvatska branitelja i civila zarobljena na petrinjskom i glinskom području.

Obljetnica prve razmjene zatočenih hrvatskih branitelja i civila u Mošćenici, organizira se u sklopu ovogodišnjeg programa obilježavanja Dana hrvatskih branitelja SMŽ.

 Počast zatočenicima okupacijskih logora koji nažalost nisu preživjeli logor i dočekali razmjenu u ime Grada Petrinje odao je zamjenik gradonačelnice Ivan Prskalo.

Dana, 30. listopada 2024. godine, u Policijskoj upravi zagrebačkoj obilježeni su nadolazeći blagdani Svi sveti i Dušni dan.

Tim povodom, ispred spomen ploče s imenima poginulih i nestalih branitelja Policijske uprave zagrebačke, u predvorju zgrade Uprave u Ulici Matice hrvatske, načelnik Marko Rašić, zajedno sa suradnicima, zapalio je svijeću u spomen na sve poginule i nestale branitelje u Domovinskom ratu.

Molitvu za poginule i nestale branitelje predvodio je policijski kapelan Policijske uprave zagrebačke vlč. Ivan Grinišin.

Prisutni su ih se prisjetili u molitvi i iskazali znak zahvalnosti za žrtvu koju su dali za domovinu. „Neka njihov lik i djela nastave u nama živjeti, a mi ostanimo međusobno povezani u miru i prijateljstvu“, rekao je vlč. Ivan Grinišin te podsjetio da nam je Bog darovao život na zemlji te da se moramo moliti za sve naše pokojne i nadati se i vjerovati da ćemo s njima uživati život vječni nakon ovo zemaljskog puta.

Uz blagoslov svih prisutnih, također je poželio svim policijskim službenicima i zaposlenicima Policijske uprave zagrebačke, kao i njihovim obiteljima, blagoslovljen blagdan Svih svetih i Dušni dan, spomen kada se sjećamo svih naših mrtvih.

Počast žrtvama odana je 21. listopada 2024. godine kod spomen-obilježja „Golubica“ i kod spomenika pored crkve Svih svetih u Baćinu. Izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića bila je saborska zastupnica, gradonačelnica Petrinje Magdalena Komes, a izaslanik predsjednika Vlade RH Andreja Plankovića državni tajnik u Ministarstvu hrvatskih branitelja Zlatan Bašić. Sjećanje na žrtve bezumlja u Baćinu nastavljeno je svetom misom za poginule i nestale u Domovinskom ratu u crkvi Presvetog Trojstva u Hrvatskoj Dubici.

Baćin, malo mjesto na području općine Hrvatska Dubica, mjesto je jednog od najvećih zločina nad civilima tijekom agresije na Republiku Hrvatsku.
U listopadu 1991. srpske okupacijske vlasti su sastavile popis preostalih Hrvata u dubičkom kraju te im zapovjedile da se 20. listopada 1991. okupe u vatrogasnim domovima u Hrvatskoj Dubici i Cerovljanima. Većina je poslušala, dok su neki privedeni na silu. Svi su bili civili, uglavnom starice i starci te bolesne osobe. Sutra, 21. listopada 1991. odvezeni su u Baćin, na lokaciju Skelište, gdje su ih milicioneri i vojnici SAO Krajine poubijali iz automatskih pušaka. Procjenjuje se da su tada ubijene 74 osobe, od čega je 56 zakopano bagerom a ostali bačeni u Unu.
Nakon vukovarske Ovčare, najveća masovna grobnica žrtava iz Domovinskog rata u Republici Hrvatskoj je Skelište u Baćinu.

Nakon komemoracija u Donjem Čagliću i Lipiku, dana 14. studenog 2024. godine u Pakračkim vinogradima je još jednom od poprišta strašnih zločina počinjenih tijekom Domovinskog rata, obilježena 33. obljetnica stradanja nedužnih civila. U jesen 1991. godine, ovaj mirni kutak pretvorio se u mjesto tragedije kada je 17 civila brutalno ubijeno, a troje nestalo. Među žrtvama bilo je i dvoje djece – desetogodišnji Zoran Šmit i šesnaestogodišnji Ivo Puhmajer, čija su stradanja postala simbol okrutnosti i nečovječnosti rata.

Komemoracija je održana u organizaciji Udruge Hrvatski Fenkis i Grada Pakraca, a prisutni su, osim tuge i suosjećanja, izrazili i trajnu zahvalnost prema žrtvama, čija patnja ostaje duboko ukorijenjena u kolektivnom sjećanju hrvatskog naroda.

Komemoracija je započela intonacijom hrvatske himne i minutom šutnje za žrtve, nakon čega je uslijedilo polaganje vijenaca i svijeća. Prvi su vijenac položili članovi obitelji stradalih i nestalih, a potom su predstavnici državnih i lokalnih vlasti odali počast poginulima. Brigadir Dražen Batrnek, zapovjednik Zapovjedništva za obuku i doktrinu “Fran Krsto Frankopan” iz Osijeka, odao je počast u ime predsjednika Republike Hrvatske. Saborska zastupnica i gradonačelnica Pakraca, Anamarija Blažević, nazočila je komemoraciji kao izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora, dok je u ime ministra hrvatskih branitelja počast odao general Kornelije Brkić.

Počast su odali i požeško-slavonski dožupan Ferdinand Troha, predstavnik Grada Lipika Renato Marinić, načelnik Policijske postaje Pakrac Robert Hrastić te članovi Udruge antifašista i antifšističkih boraca Pakrac-Lipik.

U organizaciji Udruge “Hrvatski Feniks”, u Lipiku je 12. listopada 2024. godine održana komemoracija u spomen na stravičan zločin počinjen nad nedužnim hrvatskim civilima, mještanima Lipika. Obilježene su 33 godine od napada velikosrpskih pobunjenika i početka otvorenog oružanog sukoba na ovom području.

Dana 12. listopada 1991. godine, JNA, potpomognuta domaćim četnicima i dragovoljcima iz Srbije, u ranim jutarnjim satima ušla je u Lipik. Pri ulasku su sustavno palili i uništavali ono što je ostalo nakon višetjednog granatiranja grada. Civili koji su ostali u gradu bili su meta brutalnog progona — neki su ubijeni na licu mjesta, dok su ostali vođeni u kolonama. Dio civila ostavljen je u Lipiku, dok su drugi odvedeni u logore Bijela Stijena, Bučje i Stara Gradiška. Nekolicina zatočenih civila kasnije je razmijenjena, dok se dio njih još uvijek vodi kao nestali.

Tim su povodom, kod spomenika civilnim žrtvama na lipičkom groblju, polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća počast odali predstavnici obitelji ubijenih i nestalih, kao i brojni visoki dužnosnici.

Nakon komemoracije u Multikulturalnom centru u Lipiku, održana je radionica za psihosocijalnu pomoć koju je vodila Lidija Jantol, magistrica psihologije i dijete poginulog hrvatskog branitelja na Ovčari.

U suradnji s Udrugom Hrvatski Feniks, Jantol je održala psihološku radionicu na temu starosti, traume, bespomoćnosti i ovisnosti o drugima. Ova radionica pružila je prisutnima priliku za razmjenu iskustava i podršku u suočavanju s emocionalnim i psihološkim izazovima, naglašavajući važnost zajedništva i međusobne podrške u teškim vremenima.

U organizaciji Udruge Hrvatski Feniks te uz potporu Grada Lipika, u Donjem Čagliću je 2. listopada 2024. godine, održana je komemorativna svečanost povodom obilježavanja tužnog sjećanja na stravičan zločin nad nedužnim hrvatskim mještanima.

Prošle su trideset i tri godine od napada velikosrpskih pobunjenika i otvorenog oružanog sukoba na našem području. Nakon okupacije dijela ovog područja, paravojne jedinice agresora provodile su sustavni teror nad lokalnim stanovništvom. U nizu stravičnih zločina nad  hrvatskim civilima, jedan je počinjen i u Donjem Čagliću. Ovdašnji mještani – Marijan Adžijević, Anka Marošević, Zora Barbača, Anka Zanetti, Đuro Žili, Ruža Sinjaković, Zlatko Hrunka, Nikola Anić i Barica Žili pogubljeni su, a Paulina Žili, Petar Antunović (pronađeni posmrtni ostaci 2008. na području BiH; Bosanska Gradiška, entitet Republika Srpska) i Mirko Adžijević, nestali su civili tijekom Domovinskog rata i velikosrpske agresije na našu domovinu.

Među prisutnima su bili izaslanik predsjednika Republike Hrvatske, brigadir Mile Valentić, zapovjednik Središta za obuku i doktrinu logistike Zapovjedništva za potporu, zatim izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora dr. Željko Glavić, požeški gradonačelnik, kao i izaslanica ministra hrvatskih branitelja i potpredsjednika Vlade Ivona Paltrinieri, ravnateljica Uprave za zatočene i nestale. U ime Požeško-slavonske županije počast je odala županica Antonija Jozić.

Predstavnici gradova Lipika i Pakraca te Mjesnog odbora Donji Čaglić, predvođeni lipičkim gradonačelnikom Vinkom Kasanom, zajedno su položili vijenac, prisjećajući se žrtava. Počast su odali i predstavnici ubijenih i nestalih civila, članovi Udruge Hrvatski Feniks, načelnik Policijske postaje Pakrac Robert Hrastić, članovi Udruge maratonaca Virovitičko-podravske županije “Glasnici istine”, te predstavnici Udruge antifašista i antifašističkih boraca Pakrac-Lipik.

U odavanju počasti sudjelovali su i članovi Moto kluba Vitezovi tame, kao i pripadnici Dobrovoljnih vatrogasnih društava Lipik i Pakrac, čime su svi prisutni još jednom iskazali zajedništvo i sjećanje na žrtve Domovinskog rata.

Policijska uprava zagrebačka obilježila je, uoči blagdana sv. Mihaela, Gabrijela i Rafaela, u utorak 24. rujna 2024. Dan policije euharistijskim slavljem za poginule i preminule policajce i branitelje.

Misu u kapeli Majke Božje od Kamenitih vrata predslavio je vicepostulator za kauze beatifikacije i kanonizacije Zagrebačke nadbiskupije te pročelnik Tiskovnog ureda Zagrebačke nadbiskupije vlč. Tomislav Hačko. Koncelebrirao je policijski kapelan o. Ivan Grinišin, a udioništvo u slavlju imali su i djelatnici Policijske uprave zagrebačke i načelnik Policijske uprave Marko Rašić.

Vlč. Hačko zahvalio je na pozivu i čestitao svim djelatnicima Policijske uprave zagrebačke Dan policije koji slave blagdan njihovog zaštitnika sv. Mihaela te je pozvao na svetost te očuvanje mira i sigurnosti. U homiliji je govorio o savršenstvu.

Nakon mise, okupljeni vjernici su ispred spomen ploče s imenima poginulih i nestalih redarstvenika Policijske uprave zagrebačke položili vijence i zapalili svijeće. Počast su odali načelnik Policijske uprave zagrebačke Marko Rašić zajedno sa svojim suradnicima. Molitvu za poginule i nestale redarstvenike te njihove obitelji predvodio je policijski kapelan.

Dani sjećanja na poginule, nestale i umrle hrvatske branitelje i civilne žrtve grada Petrinje u Domovinskom ratu te razaranja našeg grada u rujnu 1991. godine, ove su nedjelje 15. rujna 2024. godine, nastavljeni obilaskom „Slomljenih golubica“ – spomen obilježja podignutih na mjestima masovnih grobnica na području Petrinje.

Polaganjem cvijeća, paljenjem svijeća te zajedničkom molitvom, počast ubijenim i nestalim hrvatskim braniteljima i civilima odana je kod spomen obilježja pet masovnih grobnica: kod Vile Gavrilović, Nove bolnice, u Taborištu, na lokaciji Marinka te na Gradskom groblju sv. Benedikt. Nenad Bužanić, koordinator za pitanja hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata Grada Petrinje, podsjetio je kako se na petrinjskom području nalaze još dvije masovne grobnice.

Kako je prilikom nedavnog posjeta Peckom otkrio ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, na području Petrinje još uvijek se traga za 78 osoba čija je sudbina u Domovinskom ratu, do danas ostala nepoznata.

U odavanju počasti kod spomen obilježja masovnih grobnica, zajedno s članovima obitelji žrtava, sudjelovali su i predstavnici petrinjskih udruga proisteklih iz Domovinskog rata te predstavnici Grada Petrinje i gradskih ustanova. U ime Grada Petrinje, počast je odao zamjenik gradonačelnice Ivan Prskalo.

Zajedno s članovima obitelji poginulih s petrinjskog područja, svake godine u odavanju počasti kod masovnih grobnica u Petrinji sudjeluju i članovi Hrvatskog Feniksa – Udruge obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja iz Zagreba. Zajedničku molitvu kod spomen obilježja masovnih grobnica predvodio je trajni đakon Vjekoslav Uvalić, a u Taborištu zajedno s hrastovačkim župnikom fra Matom Bašićem.

U koordinaciji s drugim udrugama iz Domovinskog rata, obilazak masovnih grobnica u sklopu rujanskih Dana sjećanja već godinama organizira Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata – Ogranak Petrinja. Inicijativu za ovo obilježavanje mjesta masovnih stradanja u Domovinskom ratu, pokrenula je još prije 29 godina tadašnja Udruga udovica hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata – Petrinja.