Policijska uprava zagrebačka obilježila je, uoči blagdana sv. Mihaela, Gabrijela i Rafaela, u utorak 24. rujna 2024. Dan policije euharistijskim slavljem za poginule i preminule policajce i branitelje.

Misu u kapeli Majke Božje od Kamenitih vrata predslavio je vicepostulator za kauze beatifikacije i kanonizacije Zagrebačke nadbiskupije te pročelnik Tiskovnog ureda Zagrebačke nadbiskupije vlč. Tomislav Hačko. Koncelebrirao je policijski kapelan o. Ivan Grinišin, a udioništvo u slavlju imali su i djelatnici Policijske uprave zagrebačke i načelnik Policijske uprave Marko Rašić.

Vlč. Hačko zahvalio je na pozivu i čestitao svim djelatnicima Policijske uprave zagrebačke Dan policije koji slave blagdan njihovog zaštitnika sv. Mihaela te je pozvao na svetost te očuvanje mira i sigurnosti. U homiliji je govorio o savršenstvu.

Nakon mise, okupljeni vjernici su ispred spomen ploče s imenima poginulih i nestalih redarstvenika Policijske uprave zagrebačke položili vijence i zapalili svijeće. Počast su odali načelnik Policijske uprave zagrebačke Marko Rašić zajedno sa svojim suradnicima. Molitvu za poginule i nestale redarstvenike te njihove obitelji predvodio je policijski kapelan.

Dani sjećanja na poginule, nestale i umrle hrvatske branitelje i civilne žrtve grada Petrinje u Domovinskom ratu te razaranja našeg grada u rujnu 1991. godine, ove su nedjelje 15. rujna 2024. godine, nastavljeni obilaskom „Slomljenih golubica“ – spomen obilježja podignutih na mjestima masovnih grobnica na području Petrinje.

Polaganjem cvijeća, paljenjem svijeća te zajedničkom molitvom, počast ubijenim i nestalim hrvatskim braniteljima i civilima odana je kod spomen obilježja pet masovnih grobnica: kod Vile Gavrilović, Nove bolnice, u Taborištu, na lokaciji Marinka te na Gradskom groblju sv. Benedikt. Nenad Bužanić, koordinator za pitanja hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata Grada Petrinje, podsjetio je kako se na petrinjskom području nalaze još dvije masovne grobnice.

Kako je prilikom nedavnog posjeta Peckom otkrio ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, na području Petrinje još uvijek se traga za 78 osoba čija je sudbina u Domovinskom ratu, do danas ostala nepoznata.

U odavanju počasti kod spomen obilježja masovnih grobnica, zajedno s članovima obitelji žrtava, sudjelovali su i predstavnici petrinjskih udruga proisteklih iz Domovinskog rata te predstavnici Grada Petrinje i gradskih ustanova. U ime Grada Petrinje, počast je odao zamjenik gradonačelnice Ivan Prskalo.

Zajedno s članovima obitelji poginulih s petrinjskog područja, svake godine u odavanju počasti kod masovnih grobnica u Petrinji sudjeluju i članovi Hrvatskog Feniksa – Udruge obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja iz Zagreba. Zajedničku molitvu kod spomen obilježja masovnih grobnica predvodio je trajni đakon Vjekoslav Uvalić, a u Taborištu zajedno s hrastovačkim župnikom fra Matom Bašićem.

U koordinaciji s drugim udrugama iz Domovinskog rata, obilazak masovnih grobnica u sklopu rujanskih Dana sjećanja već godinama organizira Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata – Ogranak Petrinja. Inicijativu za ovo obilježavanje mjesta masovnih stradanja u Domovinskom ratu, pokrenula je još prije 29 godina tadašnja Udruga udovica hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata – Petrinja.

U Gospiću je 9. rujna 2024. godine svečano obilježena 31. obljetnica vojno-redarstvene operacije Medački džep u nazočnosti visokih vojnih i civilnih dužnosnika.

Svečanost obilježavanja započela je svetom misom u Katedrali Navještenja Blažene Djevice Marije za sve poginule, nestale i umrle hrvatske branitelje, nakon čega su kod Spomenika hrvatskim braniteljima i civilnim žrtvama Domovinskog rata položeni vijenci i zapaljene svijeće.

Vijenac su položile obitelji poginulih, nestalih i umrlih hrvatskih branitelja u Domovinskom ratu i sudionika VRO „Medački džep“: pripadnici 9. gardijske brigade Vukovi, Specijalne policije, domobranske bojne Gospić i Lovinac, 263. izvidničko- diverzantske satnije Zapovjedništva zbornog područja Gospić, 111. brigade HV-a, 71. bojne Vojne policije, dijela 203. brigade protuzračne obrane i udruge iz Domovinskog rata, zatim izaslanik predsjednika Republike Hrvatske general Marijan Mareković, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora  župan LSŽ Ernest Petry, izaslanik predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića  i ministra hrvatskih branitelja Tome Medveda, državni tajnik Darko Nekić, zatim predstavnik Ličko-senjske županije Juraj Verzon  te zamjenik gradonačelnika Grada Gospića Ivica Kovačević i predsjednica Gradskog vijeća Ana-Marija Zdunić.

Uz spomenuta izaslanstva svijeće su zapalili i brojni sudionici akcije iz Domovinskog rata, članovi obitelji branitelja te predstavnici udruga proisteklih iz Domovinskog rata. Riječi molitve uputio je vlč. Josip Šimatović, upravitelj svetišta Crkve hrvatskih mučenika na Udbini.

Odavanje počasti nastavilo se polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća i u vojarni 9. gardijske brigade „Vukovi“ Gospić kod spomen-obilježja poginulim, nestalim i umrlim pripadnicima brigade, gdje su položeni vijenci i zapaljene svijeće te kod spomen-obilježja „Velebitskim junacima“ u Rizvanuši.

Na ovaj način dostojanstveno je obilježena 31. obljetnica VRO Medački džep, kojom je ostvaren cilj da se oslobodi 225 četvornih kilometara okupiranog područja i da prestanu topnički napadi na Gospić te kojom je skraćena crta bojišnice i dobivena bitka za Velebit.

Hrvatska traga za još 1792 osobe nestale u Domovinskom ratu i neće odustati od potrage unatoč sve većem vremenskom odmaku – istaknuto je na središnjoj svečanosti obilježavanja Međunarodnog dana nestalih osoba i Dana sjećanja na nestale u Domovinskom ratu, koje je ove godine održano u Daruvaru.

Dvodnevno obilježavanje održano je u organizaciji Saveza udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja i suorganizaciji Udruge “Hrvatski feniks” Zagreb, u partnerstvu sa Zajednicom udruga hrvatskih civilnih stradalnika iz Domovinskog rata RH i Udruge djece poginulih i nestalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, pod pokroviteljstvom Ministarstva hrvatskih branitelja i supokroviteljstvom Bjelovarsko-bilogorske županije i Grada Daruvara.

Tim povodom izaslanstva su položila vijence kod Spomenika hrvatskim braniteljima u Daruvaru, a potom je služena misa u Crkvi Presvetog Trojstva, koju je predvodio župnik Ivan Popić, a na središnjem gradskom trgu održana je cjelodnevna prezentacija aktivnosti, rada i opreme Uprave za zatočene i nestale Ministarstva hrvatskih branitelja i Hrvatskog crvenog križa.

Izraženo je nezadovoljstvo zbog nesuradnje Srbije, kao i nada da će se unatoč tome i nadalje rješavati sudbine koje su još uvijek nepoznate.

„Unatoč svim opstrukcijama iz Srbije, ostvarili smo značajne rezultate u potrazi na nestalima. Vlada se nema pravo umoriti u traženju naših nestalih, da na dostojanstven način utvrdimo njihovu sudbinu“, poručio je premijer Plenković.

Ministar Medved okupljenim obiteljima poručio je kako Hrvatska svakodnevno čini velike napore u potrazi na nestalima. Uz postignuća u proteklih osam godina mandata, istaknuo je da je Vlada osigurala sredstva za nabavku nove opreme kojima je značajno unaprjeđen rad DNA laboratorija i učinkovitost identifikacije, kako novoekshumiranih tako i ranije ekshumiranih posmrtnih ostataka, napomenuvši da je u tijeku revizija neidentificiranih posmrtnih ostataka.

To pokazuje i činjenica da je od 2016. godine ekshumirano 190 posmrtnih ostataka, a identificirano 268 osoba, što je isključivo rezultat rada hrvatskih institucija, istaknuo je Medved.

Predsjednica Saveza udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja Ljiljana Alvir rekla kako je sudionike skupa u Daruvaru okupila tuga.

„Zajedno smo u težnji i čežnji da dođemo do istine o našim najmilijima i vratimo im identitet i grobno mjesto. Nikad nećemo odustati, borimo se da članovi obitelji dožive smiraj prije nego umru. Našu borbu morat će nastaviti mlade generacije“, poručila je Alvir.

Na središnjem obilježavanju u Daruvaru brojnim obiteljima nestalih i članovima braniteljsko-stradalničkih udruga obratili su se i izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora, saborski zastupnik Miro Totgergeli, župan Bjelovarsko-bilogorske županije Marko Marušić, gradonačelnik Grada Daruvara Damir Lneniček i izvršni direktor Hrvatskog crvenog križa Robert Markt te predsjednice udruga suorganizatora Julijana Rosandić i Sandra Rapčak Škomrlj.

Dan uoči središnjeg obilježavanja u Veteranskom centru Daruvar održana je tribina pod nazivom “Pravo nestalih na identitet – pravo obitelji na istinu”, na kojoj su uz članove udruga sudjelovali ministar Medved, glavni državni odvjetnik Ivan Turudić, voditelj Službe ratnih zločina Ravnateljstva policije Božo Vučemilović – Šimunović, predstavnici sigurnosno-obavještajnih agencija, Hrvatskog crvenog križa i voditelji DNA laboratorija u Zagrebu i Osijeku.

U Daruvaru je 19. kolovoza 2024. godine obilježena 33. godišnjica sjećanja na 19. kolovoz 1991. godine, čime se prisjećamo početka Domovinskog rata u Daruvaru, Dana MUP-a RH, te Dana hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata Grada Daruvara.

Svečanost je započela u 10 sati ispred Policijske postaje Daruvar, gdje su brojni građani, predstavnici lokalnih vlasti i udruge proizašle iz Domovinskog rata, odali počast poginulim i nestalim pripadnicima Policijske postaje Daruvar polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća kod Spomen obilježja poginulim i nestalim pripadnicima Policijske postaje Daruvar.

Nakon komemorativnog dijela, okupljeni su formirali kolonu sjećanja te krenuli prema Parku grofa Jankovića. Tamo su, u zajedništvu i tišini, još jednom iskazali svoje poštovanje prema onima koji su dali svoje živote za slobodu Hrvatske.

Malobrojni pripadnici Policijske postaje Daruvar obranili su 1991. godine Policijsku postaju Daruvar kao i središte grada, a tada su Marijan Petrovečki, Darko Petrovicki i Damir Rambousek nasilno odvedeni. Ovaj dan sjećanja važan je podsjetnik na hrabrost i žrtvu svih onih koji su sudjelovali u obrani Domovine, te prilika da se prisjetimo svih stradalih i nestalih heroja Domovinskog rata, naglašavaju iz Grada Daruvara

Kod Spomen-ploče proboja, na mjestu s kojeg je ova hrabra skupina krenula prema slobodi, počast su u četvrtak 12. rujna 2024. godine odala brojna izaslanstva: udruge roditelja poginulih hrvatskih branitelja i obitelji poginulih i nestalih hrvatskih branitelja, izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora bila je saborska zastupnica i gradonačelnica Petrinje Magdalena Komes, izaslanik predsjednika Vlade RH bio je državni tajnik Zlatan Bašić, a počast su odali i izaslanici ministara hrvatskih branitelja i vanjskih poslova, predstavnici policije, gradova i općina, civilnih udruga i brojni mladi ljudi.

Pad Hrvatske Kostajnice dogodio se 12. rujna 1991. godine kada je prvo palo brdo ”Djed” na kojem je tada zarobljeno oko 60 branitelja, što iz policije, što iz Zbora narodne garde. Srpska vojska odvela ih je na cestu kod željezničkog kolodvora, potrpala u kamione i odvezla u selo Kukuruzari. Strpali su ih u društveni dom, a nakon dan-dva odveli u logor u Glinu.
Paralelno s ovim zbivanjem, u ranim večernjim satima oko 300 branitelja, stiješnjeno sa svih strana, bilo je prisiljeno prijeći u Bosansku Kostajnicu gdje su predali oružje. Bila je to mučna predaja. Zatvorili su ih u kino-dvoranu i sutradan po njih poslali autobuse koji su ih odvezli u Manjaču.
Tog kobnog 12. rujna 1991. godine, u večernjim satima, 117 hrvatskih branitelja i civila odbilo se predati jugo-srpskom agresoru i krenulo u proboj iz opkoljenog grada kroz velikosrpske položaje, preko naselja Rosulje i Slabinja, cestom Hrvatska Kostajnica-Hrvatska Dubica, uz rijeku Unu. Bili su napadnuti od četnika i tako još nekoliko puta do Hrvatske Dubice. Najveći dio sudionika proboja ipak je, uz 7 žrtava, dospio do teritorija pod hrvatskom kontrolom.

Dana, 19. kolovoza obilježena 33. godišnjica sjećanja na 19. kolovoz 1991. godine, čime se prisjećamo početka Domovinskog rata u Daruvaru, Dana MUP-a RH, te Dana hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata Grada Daruvara.

Svečanost je započela u 10 sati ispred Policijske postaje Daruvar, gdje su brojni građani, predstavnici lokalnih vlasti i udruge proizašle iz Domovinskog rata, odali počast poginulim i nestalim pripadnicima Policijske postaje Daruvar polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća kod Spomen obilježja poginulim i nestalim pripadnicima Policijske postaje Daruvar.

Nakon komemorativnog dijela, okupljeni su formirali kolonu sjećanja te krenuli prema Parku grofa Jankovića. Tamo su, u zajedništvu i tišini, još jednom iskazali svoje poštovanje prema onima koji su dali svoje živote za slobodu Hrvatske.

Malobrojni pripadnici Policijske postaje Daruvar obranili su 1991. godine Policijsku postaju Daruvar kao i središte grada, a tada su Marijan Petrovečki, Darko Petrovicki i Damir Rambousek nasilno odvedeni. Ovaj dan sjećanja važan je podsjetnik na hrabrost i žrtvu svih onih koji su sudjelovali u obrani Domovine, te prilika da se prisjetimo svih stradalih i nestalih heroja Domovinskog rata, naglašavaju iz Grada Daruvara.

Na brdu Čukur iznad Hrvatske Kostajnice kod Spomen-obilježja “Slomljeni pejzaž” u subotu 10. kolovoza 20204 godine obilježena 33. godišnjica pogibije snimatelja Hrvatske radiotelevizije (HRT) Gordana Lederera, ubijenog u 33. godini na snimateljskom zadatku, 10. kolovoza 1991. u srpskom napadu na Pounje.  

“Gordan nije bio samo ratni snimatelj i izvjestitelj HRT-a, on je svjedok vremena, neprijatelj ga nije zaustavio i Gordan je zauvijek upisan u hrvatsku povijest”. Njegova će Banijska praskozorja, zauvijek ostati dio hrvatske povijesti, istine o Domovinskom ratu u kojima se zorno prikazuje istina o velikosrpskoj agresiji na Hrvatsku.

“Gordan Lederer riskirao je život kako bi istina o velikosrpskoj agresiji odjeknula svijetom, hrabro i neustrašivo položio je život za istinu. Njegova kamera bila je nepobjedivo oružje u borbi istine protiv laži”

Lederer je ubijen na Čukur brdu, 10. kolovoza 1991. na radnom zadatku. Pogođen je metkom iz neprijateljskog snajpera, snimajući akcije branitelja u vrijeme srpskih napada na Pounje. Neprijatelj nije dopustio da po ranjenog Lederera doleti helikopter i da ga prebaci u Zagreb, te je od rana preminuo. Iza sebe je ostavio mnoge dokumentarističke snimke o prvim danima Domovinskog rata, koje su kasnije montirane u legendarna ‘Banijska ratna praskozorja’.

Malo je poznato da je već sredinom ljeta na današnji dan 13 kolovoz 1991. obavljena (izvršena) prva razmjena ratnih zarobljenika, te je i ona razlog zašto danas 13.kolovoza 2024. obilježavamo Dan sjećanja na zatočene i nestale tijekom Domovinskog rata. U Tepljuhu kod Drniša u noći s 13. na 14. kolovoza slobodu su dočekala 54 hrvatska vojnika i policajca koji su bili zatočeni na kninskom području. Na prostoru Knina tijekom Domovinskog rata bilo nekoliko aktivnih logora: Kula, Stara Bolnica, Vojarna i logor Golubić, te više manjih logora kroz koje je prošlo više od tisuću zatočenika. Među onima koji današnji dan slave kao drugi rođendan bili su i hrvatski policajci zarobljeni 26. lipnja 1991. u Policijskoj postaji Glina, danas povodom obljetnice i kroz druženje dečki su se prisjetili svojih krvavih, mučnih i nepodnošljivo teških dana u milosti ili bolje rečeno u nemilosti terorističkih bandi u Stara bolnica Knin koja je tih dana za njih u stvari bila koncentracijski Logor: „Što su sve proživljavali hrvatski logoraši, u Kninu i drugdje, nije lijepo spominjati i teško je opisati. Prvi kninski zatočenici najviše su ponižavani i mučeni u staroj kninskoj bolnici cijeloga srpnja 1991. Upravo u to vrijeme ondje je od teškog premlaćivanja izdahnuo Ivica Knez iz Benkovca. Njega se smatra prvim ubijenim hrvatskim logorašem. Živi se logoraši s poštovanjem sjećaju svojih mrtvih suboraca, ne mrze nikoga i nažalost ne nadaju se pravdi. Neka zato ova stijena, ovaj spomenik, bude opomena da sloboda nema cijene te podsjetnik da su logoraši puno dali za slobodu neovisne nam Republike Hrvatske.“

U povodu obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja, zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević položio je vijence i zapalio svijeće na Mirogoju.

Gradsko izaslanstvo predvođeno gradonačelnikom, položilo je vijence i zapalilo svijeće kod Spomen obilježja “Glas hrvatske žrtve” – Zid boli, središnjeg križa u Aleji hrvatskih branitelja te na Krematoriju kod Kenotafa (Spomen obilježja neidentificiranim žrtvama Domovinskog rata).

Na Mirogoju je bio i hrvatski branitelj Domovinskog rata i zapovjednik jedinice postrojbe 2. gardijske brigade Oružanih snaga RH, Petar Bajan, koji je rekao da njega i njegove ratne kolege za ove dane vežu ponos i slava zbog oslobađanja zemlje. Njima se pridružuje predsjednik BCDR-a Đuro Knezičić.