BCDR na sahranama ekshumiranih i identificiranih hrvatskih branitelja nestalih u Vukovaru 1991.

Izvorni tekst: http://udrugavukovarskemajke.hr/2025/03/10/identifikacija-posmrtnih-ostataka-12-zrtava-domovinskog-rata-u-vukovaru/

U organizaciji Ministarstva hrvatskih branitelja, u Nacionalnoj memorijalnoj bolnici Dr. Juraj Njavro u Vukovaru 10. ožujka 2025. godine održana je identifikacija posmrtnih ostataka 12 osoba nestalih ili smrtno stradalih tijekom 1991. godine. Među identificiranima je osam hrvatskih branitelja i četiri civilne žrtve, među kojima i jedna žena. Žrtve su bile starosne dobi od 32 do 64 godine.
Uz obitelji žrtava, identifikaciji su nazočili potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, glavni državni odvjetnik Ivan Turudić, državni tajnik Zlatan Bašić, o. d. ravnateljice Uprave za zatočene i nestale Ana Filko, prof. Milovan Kubat, voditelj DNA laboratorija na Zavodu za sudsku medicinu i kriminalistiku u Zagrebu, te dr. Anto Blažanović, ravnatelj Nacionalne memorijalne bolnice “Dr. Juraj Njavro” u Vukovaru. Prisutna je bila i predsjednica Saveza udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja, Ljiljana Alvir.
Identificirani su hrvatski branitelji Ivan Ćurić (1959.) i Vladimir Blažičević (1953.), pripadnici 130. brigade HV-a, nestali u prosincu 1991. u Paulin Dvoru, čiji su posmrtni ostaci ekshumirani u siječnju 2025. kod Bobote. Također, među identificiranima su i Toma Pršlja (1940.), pripadnik 204. brigade HV-a, smrtno stradao u rujnu 1991. pri okupaciji Berka, te Nada Mihajlović (1954.), nestala u listopadu 1991. tijekom proboja iz Bogdanovaca. Njeni posmrtni ostaci ekshumirani su u srpnju 2024. kod Marinaca.
Osam osoba identificirano je na temelju ekshumacije iz masovne grobnice pronađene u lipnju 2024. na Petrovačkoj doli, od kojih su pet bili hrvatski branitelji, a tri civilne žrtve. Nestanak četiri hrvatska branitelja veže se uz Velepromet, gdje su posljednji put viđeni zarobljeni u hangarima, to su pripadnici 204. vukovarske brigade Stjepan Patko (1942.) i Zlatko Ivan (1955.) te pripadnici PS ZNG-a Vukovar Vladimir Đumić (1954.) i Pal Horvat (1954.), ujedno pripadnik 3. gardijske brigade Kune. Hrvatski branitelj Pavao-Slobodan Mudri (1938.), također pripadnik 204. brigade, zarobljen je na Ristićevom salašu u blizini Vučedola, a trojica civila Anton Jakobčić (1927.), Ivan Mesaroš (1931.) i Milan Prpić (1932.) nasilno su odvedeni iz svojih domova na Sajmištu tijekom listopada 1991.
Riječ je o najzahtjevnijem istraživanju do sada – tijekom 570 radnih dana pretraženo je više od 110.000 kubnih metara otpada, pronađeno je preko 2000 koštanih ostataka, a proces identifikacije je dugotrajan i složen. U tijeku je i identifikacija još najmanje deset osoba ekshumiranih iz masovne grobnice na Petrovačkoj doli.
Republika Hrvatska još uvijek traga za 1771 osobom nestalom tijekom Domovinskog rata, od kojih je 480 nestalih ili smrtno stradalih na području Vukovarsko-srijemske županije, a 357 na području samog Vukovara. Ministarstvo hrvatskih branitelja u svom mandatu prikupilo je podatke o 477 mogućih mjesta prikrivenih grobnica i provelo terenska istraživanja na 418 lokacija, pretražujući gotovo milijun četvornih metara. U tom razdoblju ekshumirani su posmrtni ostaci više od 200 osoba, dok je identificirano njih 292.

BCDR je sudjelovao na sahranama i komemoracijama u čast pronađenih hrvatskih branitelja. Toma Pršlja je sahranjen na zagrebačkom groblju Miroševac 14.3.2025., Zlatko Ivan na Mirogoju 21.3.2025., Vladimir Đumić 21.3.2025. u Varaždinu, a Stjepan Patko i Pal Horvat 22.3.2025. u Vukovaru. Svi nestali zaslužuju da im se omogući dostojno počivalište te da se njihovim obiteljima osigura mir.

Sahrana hrvatskog branitelja Tome Pršlje na Miroševcu
Sahrana hrvatskog branitelja Zlatka Ivana na Mirogoju
Sahrana hrvatskog branitelja Vladimira Đumića u Varaždinu
Sahrana hrvatskog branitelja Stjepana Patka u Vukovaru
Sahrana hrvatskog branitelja Pala Horvata u Vukovaru

Ovim putem pozivamo sve koji imaju relevantne informacije da se obrate nadležnim institucijama ili Savezu udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja (SUOZNHB).

Više informacija možete pronaći na stranicama Ministarstva hrvatskih branitelja: https://branitelji.gov.hr/mjere-14/nestale-osobe/nestale-osobe-u-domovinskom-ratu-834/834

SUOZNHB možete kontaktirati putem telefonskih brojeva 091/ 4568 722 i 01/ 4664 382, odnosno putem kontakt e-maila info@suoznhb.hr i suoznhb@gmail.com.

Izvori fotografija: https://branitelji.gov.hr/vijesti/u-vukovaru-identificirano-12-zrtava-iz-domovinskog-rata/4918, vlastiti arhiv

Tekst pisao: Matej Knezičić

BCDR i OŠ Žitnjak – projekt oslikavanja školskih zidova temama iz Domovinskog rata

U suradnji Osnovne škole Žitnjak i Braniteljskog centra za društveni razvoj, od 17.3.2025. do 20.3.2025. je proveden prvi dio projekta oslikavanja školskih zidova OŠ Žitnjak temama iz Domovinskog rata.

Projekt su osmislili profesor likovne kulture g. Ante Vlašić i predsjednik BCDR-a Đuro Knezičić. Prilagođen je djeci osnovnoškolske dobi, koja su uz pomoć napravila prvu memorijalnu sliku na zidu svoje škole. Slika je na temu Škabrnje i prikazuje svijeću koja gori za stradale u Škabrnji. Simbol je tuge i žalosti, ali predstavlja i vječnu svjetlost i nadu.

Kroz proces izrade slike, učenici su se bolje upoznali sa stradanjima u Domovinskom ratu, a posebice Škabrnji, a kroz nastavak projekta će biti upoznati i sa drugim mjestima stradanja iz Domovinskog rata.

Izvor fotografija: vlastiti arhiv

Tekst pisao: Matej Knezičić

BCDR na 33. obljetnici razmjene hrvatskih branitelja i civila iz srpskih koncentracijskih logora u Gornjem Mekušju

U organizaciji Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora, Podružnice Sisačko-moslavačke županije i Splitsko-dalmatinske županije, 3. ožujka 2025. u Gornjem Mekušju je obilježena 33. obljetnica razmjene hrvatskih branitelja i civila iz logora sa okupiranog područja Republike Hrvatske, uključujući logore Glina, Knin i Stara Gradiška.
U sklopu obilježavanja je polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća odana počast braniteljima ubijenima u logorima te svim poginulim i nestalim hrvatskim braniteljima. Uz članove Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora, članova obitelji te udruga proisteklih iz Domovinskog rata, obilježavanju su prisustvovali i Damir Mandić, karlovački gradonačelnik i izaslanik predsjednika Hrvatskoga sabora te Zlatan Bašić, izaslanik ministra hrvatskih branitelja. Nakon prigodnih govora, program je nastavljen na Turnju gdje su ispred spomen-obilježja zapaljene svijeće u čast poginulim i nestalim hrvatskim braniteljima.

Autor fotografija: Tomislav Puškarić

Tekst pisao: Matej Knezičić

BCDR na obilježavanju 34. obljetnice početka Domovinskog rata u Pakracu

U subotu 1. ožujka 2025. u Pakracu je u organizaciji Grada Pakraca i Udruge hrvatske policije branitelja Pakraca i Lipika, pod pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske, održano svečano obilježavanje 34. godišnjice početka Domovinskog rata. Program je započeo u 10 sati svetom misom u župnoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije, gdje je preč. Antun Ćorković, rektor Svetišta Gospe od Suza u Pleternici, u svojoj propovijedi istaknuo važnost sjećanja na sve poginule, nestale i umrle hrvatske branitelje, kao i presudnu važnost zajedništva hrvatskog naroda.

Nakon misnog slavlja, započeo je svečani “Mimohod pobjednika” u kojem su sudjelovali predstavnici policije, povijesnih postrojbi te članovi udruga proizašlih iz Domovinskog rata. Na Trgu bana Josipa Jelačića su pred spomen-obilježjem hrvatskim braniteljima položeni vijenci i zapaljene svijeće u čast i u znak sjećanja na sve one koji su dali život za domovinu Hrvatsku. Vijence su položile obitelji poginulih, umrlih, zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja. Potom se obilježavanju pridružio izaslanik Hrvatskog sabora, saborski zastupnik Josip Đakić, zajedno s pakračkom gradonačelnicom i saborskom zastupnicom Anamarijom Blažević. U ime predsjednika Vlade Republike Hrvatske vijenac je položio Tomo Medved, potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja. A u odavanju počasti su se pridružili i državni tajnik Ministarstva unutarnjih poslova Tomislav Bilandžić, glavni ravnatelj policije Nikola Milina s delegacijom Ravnateljstva policije te izaslanik potpredsjednika Vlade i ministra obrane, Slavko Matijević, voditelj područnog odjela za poslove obrane Požega. Počast su odali i predstavnici Požeško-slavonske županije na čelu sa županicom Antonijom Jozić i njezinim zamjenikom Ferdinandom Trohom te predstavnici gradova Pakraca, Lipika, na čelu s predsjednikom Gradskog vijeća Slobodanom Katunarom, kao i prijateljskih gradova i općina te brojni pripadnici udruga proisteklih iz Domovinskog rata.

Svečani program nastavio se u Hrvatskom domu “Dr. Franjo Tuđman”, gdje je u dvorani “dr. Ivan Šreter” održana akademija posvećena povijesnom značaju Pakraca u Domovinskom ratu. Tijekom svečane akademije, ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved je uručio zahvalnice postrojbama koje su svojim izvanrednim doprinosom osigurale obranu Pakraca 1. i 2. ožujka 1991. Posebna pažnja posvećena je povijesnoj kronologiji tih događaja, a govori održani tijekom programa bili su usmjereni na podsjećanje na ključne trenutke početka Domovinskog rata, naglašavajući važnost hrabrosti hrvatskih policajaca, branitelja i mudrog vodstva prvog predsjednika dr. Franje Tuđmana.

Autori fotografja: Matej Knezičić i Tomislav Puškarić

Tekst pisao: Matej Knezičić

BCDR na obilježavanju 129. obljetnice smrti dr. Ante Starčevića

U petak 28. veljače 2025. u župi sv. Mirka u Šestinama, povodom 129. obljetnice smrti dr. Ante Starčevića održana je sveta misa. Misno slavlje predvodio župnik Robert Šreter.

Ante Starčević se za života svojim književnim djelima, rodoljubljem i nesebičnošću zalagao za slobodnu i samostalnu Hrvatsku. Borio se za ostvarenje hrvatske državotvorne ideje i hrvatske države. Bio je nepotkupljiv i pravedan, a nije se slagao s politikom Beča i Pešte, a još manje s velikosrpskom ideologijom Vuka Karadžića. S punim pravom ga se naziva Ocem Domovine. O viziji i idealima Oca Domovine možda najbolje govore njegove riječi: „Jedino uz samostalnost mogu cvasti narodi, zemlje i gradovi.“

Izvor fotografija: vlastiti arhiv

Tekst pisao: Matej Knezičić

BCDR na predstavljanju Bugarsko-hrvatskog rječnika

U četvrtak 20. veljače 2025. u organizaciji Nacionalne zajednice Bugara u Republici Hrvatskoj i izdavačke kuće Alfa je u Društvu hrvatskih književnika održano predstavljanje Bugarsko-hrvatskog rječnika.
Rječnik su predstavili predsjednik Nacionalne zajednice Bugara u Republici Hrvatskoj Raško Ivanov, glavni urednik „Alfe“ Božidar Petrač, akademik Stjepan Damjanović, izvršni urednik Rječnika prof. dr. Ivo Pranjković, profesorica na Katedri za bugarski jezik i književnost Filozofskoga fakulteta u Zagrebu doc. dr. Marijana Bijelić, i autor Rječnika prof. dr. Milan Nosić.

BCDR na predstavljanju javne Baze podataka aktivnih slučajeva osoba nestalih u sukobima na području bivše Jugoslavije

U Zagrebu je u organizaciji Međunarodne komisije za nestale osobe (ICMP) predstavljena javna verzija Baze podataka aktivnih slučajeva osoba nestalih u sukobima na području bivše Jugoslavije. Predstavljanju su prisustvovali g. Simon Thomas, veleposlanik Velike Britanije u Republici Hrvatskoj, g. Christian Hellbach, veleposlanik Savezne Republike Njemačke u Republici Hrvatskoj, gđa. Samira Krehić, g. Saša Kulukčija i g. Muris Pucić ispred ICMP-a, gđa. Vlatka Ivanda Čuk ispred Uprave za zatočene i nestale Ministarstva hrvatskih branitelja te članice i članovi Saveza udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja.

U uvodnim obraćanjima gđe. Krehić, g. Thomasa, g. Hellbacha i gđe. Ivande Čuk je istaknut dugogodišnji rad ICMP-a, suradnja s nadležnim institucijama te iznimna važnost rješavanja pitanja nestalih hrvatskih branitelja i civila u cilju izgradnje povjerenja i međunarodne suradnje koji su ključni za međunarodni napredak te su od strateškog interesa Europskoj uniji. Potom su uslijedili predstavljanje i demonstracija korištenja javnom Bazom podataka koja omogućava pretraživanje popisa nestalih osoba po više kriterija. Svaki unos i promjena u Bazi podataka su odmah vidljivi svim partnerima ICMP-a putem sustava notifikacija. Naposljetku je svim zainteresiranim sudionicima bilo omogućeno postaviti pitanja u vezi Baze podataka, rada ICMP-a te suradnje s nadležnim institucijama.

U Hrvatskoj je još uvijek nepoznata sudbina 1.393 nestale osobe te mjesto ukopa posmrtnih ostataka 389 smrtno stradale osobe, što ukupno čini 1.782 neriješena slučaja iz Domovinskog rata. Prijavu osobe nestale u Domovinskom ratu može podnijeti član obitelji, odnosno druga osoba u slučaju da nema živućih članova obitelji. Prijava se podnosi Upravi za zatočene i nestale Ministarstva hrvatskih branitelja izravno ili putem Hrvatskog Crvenoga križa, Međunarodnoga odbora Crvenoga križa, društva Crvenoga križa ili Crvenog polumjeseca ili diplomatskih misija i konzularnih ureda Republike Hrvatske u državi u kojoj podnositelj prijave boravi.

Nestanak najmilijih i dugogodišnja potraga za njima tim osobama izazivaju nezamislivu patnju. Sve dok zadnja nestala osoba ne bude pronađena, obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja neće pronaći mir, a okretanje prema budućnosti će biti teško ili nemoguće. Stoga ovim putem pozivamo sve koji imaju bilokakvu točnu informaciju o nestalima da ju prijave na nekom od slijedećih mjesta:

Upravi za zatočene i nestale Ministarstva hrvatskih branitelja. Prijave se podnose osobno, poštom, e-mailom, telefonom, telefaksom, odnosno anonimnim telefonom. Detaljne informacije su dostupne na stranicama Ministarstva hrvatskih branitelja: https://branitelji.gov.hr/mjere-14/nestale-osobe/nestale-osobe-u-domovinskom-ratu-834/834

Savezu udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja putem kontakt telefona 091/ 4568 722 i 01/ 4664 382, odnosno putem kontakt e-maila info@suoznhb.hr i suoznhb@gmail.com

ICMP-u putem poveznice https://oic.icmp.int/index.php?w=reg_lista_pub_ter_in&l=ba preko koje možete pristupiti javnoj verziji Baze podataka aktivnih slučajeva osoba nestalih u sukobima na području bivše Jugoslavije. Također postoji mogućnost prijave lokacije grobnice ili mjesta zatočenja preko poveznice https://oic.icmp.int/index.php?w=rep_grave&l=ba

Autori fotografija: Grozdan Šerkinić, Matej Knezičić

Matej Knezičić

BCDR na proslavi Stepinčeva i 65. obljetnice smrti kardinala Alojzija Stepinca u Krašiću

Ove godine je u Krašiću proslavljeno Stepinčevo i  65. godišnjica smrti blaženoga kardinala Alojzija Stepinca.

Krašić, rodno mjesto blaženog Alojzija Stepinca, bio je središte proslave. U Župi Presvetog Trojstva održana su tri euharistijska slavlja, pri čemu je središnje slavlje, koje je predvodio krčki biskup mons. Ivica Petanjak, započelo u 10:30 sati. Pripreme za ovaj značajan događaj trajale su devet dana, od 1. do 9. veljače, a veliki značaj proslave potvrđen je velikim brojem posjetitelja u tom razdoblju kojih je, prema riječima mons. Petanjaka, bilo oko 15000. Nakon mise, vjernici su izmolili Molitvu za proglašenje blaženoga Alojzija Stepinca svetim položili vijence i zapalili svijeće ispred spomenika, čime su odali počast velikom hrvatskom blaženiku. Svečanost je dodatno obogatila pjesma župnog zbora “Josip Vraneković”.

Na proslavi su bili prisutni brojni državni i crkveni dužnosnici. Općinsku delegaciju je predvodio načelnik Josip Petković Fajnik, ispred grada Slunja je bila gradonačelnica Mirjana Puškarić, u ime predsjednika Hrvatskog sabora prisustvovala je Zdravka Bušić, dok je potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, zajedno s ministrima Brankom Bačićem, Tomom Medvedom i Ivanom Šipićem, zastupao Vladu RH.

Kardinal Alojzije Stepinac ostavio je dubok trag u povijesti i duhovnosti hrvatskog naroda. Kao Zagrebački nadbiskup, poznat je po neumornoj borbi za očuvanje katoličkih vrijednosti i domoljublja, unatoč pritiscima komunističkog režima. Njegov život i djelo svjedoče o nepokolebljivoj vjeri, hrabrosti i moralnoj snazi. Postao je simbol otpora protiv političke represije i dokazao da vjera i moral mogu prevladati najteže izazove, čime je postao uzor brojnim vjernicima diljem svijeta. Stoga ga je papa Ivan Pavao II.  3. listopada 1998. proglasio blaženim.

Izvor fotografija: vlastiti arhiv

Matej Knezičić

BCDR na komemoraciji povodom Dana sjećanja na žrtve logora Stara Gradiška

Komemoracija povodom Dana sjećanja na žrtve logora Stara Gradiška održana je 3. veljače 2025. Kod spomen-ploče i Zida sjećanja položeni su vijenci i upaljene svijeće, a članovi Saveza logoraša BiH otkrili su još jednu spomen-ploču u čast logorašima iz Bosne i Hercegovine. U komemoraciji su sudjelovali predstavnici udruga, obitelji stradalih, državni i lokalni dužnosnici iz Hrvatske, izaslanstva iz BiH te članovi braniteljskih udruga proisteklih iz Domovinskog rata.

Koncentracijski logor Stara Gradiška osnovan je 1991. godine pod nadzorom banjalučkog korpusa Jugoslavenske narodne armije. Kroz njega su prošli Hrvati i drugi pripadnici nesrpskog stanovništva. Tamo su boravili u nehumanim uvjetima te su bili podvrgnuti mučenjima, zlostavljanjima i likvidacijama. Na temelju pronađenih srpskih dokumenata nakon operacije Bljesak, potvrđena su sustavna kršenja ljudskih prava i ratni zločini nad logorašima. Logor Stara Gradiška službeno je zatvoren 3. veljače 1992. Unatoč tome, zatočenici su nastavili biti dovođeni i mučeni tijekom Domovinskog rata. Tijekom nepunih godinu dana postojanja, kroz logor je prošlo 1086 zatvorenika, od kojih su mnogi bili izloženi okrutnim torturama, a njih 13 je ubijeno. Nakon zatvaranja logora, prostor je korišten kao vojno-istražni zatvor srpskih snaga sve do svibnja 1995. kada su hrvatske postrojbe tijekom oslobodilačke operacije Bljesak oslobodile Staru Gradišku.

U sklopu programa obilježavanja premijerno je prikazan dokumentarni film Magistrala ratnog zločina – logor Stara Gradiška autora Ivana Turudića i njegovih suradnika. Film je realiziran u suradnji Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora Splitsko-dalmatinske i Sisačko-moslavačke županije, pod pokroviteljstvom Ministarstva hrvatskih branitelja. Kroz autentične snimke, svjedočanstva preživjelih i arhivsku građu, film prikazuje strahote koje su zatočenici proživljavali, kao i sustavno djelovanje srpskih vojnih i paravojnih formacija na okupiranom području zapadne Slavonije.

Organizatori su istaknuli da je logor Stara Gradiška bio jedan od najvećih logora za Hrvate i nesrpsko stanovništvo iz BiH. Mnogi od njih nikada nisu pronađeni. Ovakvi projekti ključni su u borbi protiv zaborava i negiranja zločina te predstavljaju trajnu obvezu društva da se sjećanje na logoraše i njihovu žrtvu nikada ne izbriše.

Izvor fotografija: vlastiti arhiv

Matej Knezičić

BCDR na obilježavanju 32. godišnjice operacije Gusar

Ove godine obilježena je 32. godišnjica operacije Gusar, poznate i kao Operacija Maslenica ili Akcija Maslenica. Ofenzivna operacija predvođena 4. gardijskom brigadom je započela 22. siječnja 1993. Nakon uspješne ofenzive, očekujući srpski protunapad, glavni stožer na čelu s generalom Jankom Bobetkom donio je odluku da će kao pojačanje biti dovedena taktička grupa 3. gardijske brigade. Uslijedilo je hitno prebacivanje dijelova 3. gardijske brigade “Kune“ iz 1. bojne Osijek, 2. bojne Đakovo i 3. bojne Slavonski Brod pod zapovjedništvom generala Mladena Kruljca. Treća bojna iz Slavonskog Broda, poznata pod nazivom “Kobre”, bila je nositelj borbenih zadataka. Početak srpskog protunapada je bio 1. veljače 1993., a u borbama koje su uslijedile poginula su 23 hrvatska branitelja.
Tijekom Operacije Gusar poginulo je 127 pripadnika HV-a i policije u čiju se čast i sjećanje svake godine održava svečano obilježavanje uz komemoraciju. Obilježavanju 32. obljetnice prisustvovali su veterani, predstavnici braniteljskih udruga, građani te obitelji i djeca poginulih branitelja. U Islamu Latinskom su pred spomenikom položeni vijenci i zapaljene svijeće u sjećanje na pripadnike 4. gardijske brigade koji su dali život za Hrvatsku.

Obilježavanje je nastavljeno u Kašiću pred spomen obilježjem, s temeljima izrađenim od dalmatinskog kamena na kojima stoji križ od slavonskog hrasta, koje predstavlja simboličnu vezu između Dalmacije i Slavonije te poziva na sjećanje na hrabre pripadnike 3. gardijske brigade koji su na tom mjestu odbili najjači srpski protunapad. Nakon odavanja počasti pripadnicima 3. gardijske brigade, uslijedio je sat povijesti koji je održao general Mladen Kruljac. Po završetku protokola su u Novigradu dočekani sudionici memorijalnog polumaratona, a tada je u sjećanje na poginule hrvatske branitelje održana sveta misa zadušnica.
Operacija Gusar bila je ključna za obranu Hrvatske. To je bila prekretnica Domovinskog rata koja je osigurala daljnji razvoj ratnih operacija koje su kasnije rezultirale vojno-redarstvenim akcijama Bljesak i Oluja. Spomenici i odavanje počasti poginulim braniteljima dio su nastojanja da se očuva njihovo naslijeđe i doprinos slobodi Hrvatske – da se nikad ne zaboravi.

Izvor fotografija: vlastiti arhiv

Matej Knezičić