Nakon komemoracija u Donjem Čagliću i Lipiku, dana 14. studenog 2024. godine u Pakračkim vinogradima je još jednom od poprišta strašnih zločina počinjenih tijekom Domovinskog rata, obilježena 33. obljetnica stradanja nedužnih civila. U jesen 1991. godine, ovaj mirni kutak pretvorio se u mjesto tragedije kada je 17 civila brutalno ubijeno, a troje nestalo. Među žrtvama bilo je i dvoje djece – desetogodišnji Zoran Šmit i šesnaestogodišnji Ivo Puhmajer, čija su stradanja postala simbol okrutnosti i nečovječnosti rata.

Komemoracija je održana u organizaciji Udruge Hrvatski Fenkis i Grada Pakraca, a prisutni su, osim tuge i suosjećanja, izrazili i trajnu zahvalnost prema žrtvama, čija patnja ostaje duboko ukorijenjena u kolektivnom sjećanju hrvatskog naroda.

Komemoracija je započela intonacijom hrvatske himne i minutom šutnje za žrtve, nakon čega je uslijedilo polaganje vijenaca i svijeća. Prvi su vijenac položili članovi obitelji stradalih i nestalih, a potom su predstavnici državnih i lokalnih vlasti odali počast poginulima. Brigadir Dražen Batrnek, zapovjednik Zapovjedništva za obuku i doktrinu “Fran Krsto Frankopan” iz Osijeka, odao je počast u ime predsjednika Republike Hrvatske. Saborska zastupnica i gradonačelnica Pakraca, Anamarija Blažević, nazočila je komemoraciji kao izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora, dok je u ime ministra hrvatskih branitelja počast odao general Kornelije Brkić.

Počast su odali i požeško-slavonski dožupan Ferdinand Troha, predstavnik Grada Lipika Renato Marinić, načelnik Policijske postaje Pakrac Robert Hrastić te članovi Udruge antifašista i antifšističkih boraca Pakrac-Lipik.

U organizaciji Udruge “Hrvatski Feniks”, u Lipiku je 12. listopada 2024. godine održana komemoracija u spomen na stravičan zločin počinjen nad nedužnim hrvatskim civilima, mještanima Lipika. Obilježene su 33 godine od napada velikosrpskih pobunjenika i početka otvorenog oružanog sukoba na ovom području.

Dana 12. listopada 1991. godine, JNA, potpomognuta domaćim četnicima i dragovoljcima iz Srbije, u ranim jutarnjim satima ušla je u Lipik. Pri ulasku su sustavno palili i uništavali ono što je ostalo nakon višetjednog granatiranja grada. Civili koji su ostali u gradu bili su meta brutalnog progona — neki su ubijeni na licu mjesta, dok su ostali vođeni u kolonama. Dio civila ostavljen je u Lipiku, dok su drugi odvedeni u logore Bijela Stijena, Bučje i Stara Gradiška. Nekolicina zatočenih civila kasnije je razmijenjena, dok se dio njih još uvijek vodi kao nestali.

Tim su povodom, kod spomenika civilnim žrtvama na lipičkom groblju, polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća počast odali predstavnici obitelji ubijenih i nestalih, kao i brojni visoki dužnosnici.

Nakon komemoracije u Multikulturalnom centru u Lipiku, održana je radionica za psihosocijalnu pomoć koju je vodila Lidija Jantol, magistrica psihologije i dijete poginulog hrvatskog branitelja na Ovčari.

U suradnji s Udrugom Hrvatski Feniks, Jantol je održala psihološku radionicu na temu starosti, traume, bespomoćnosti i ovisnosti o drugima. Ova radionica pružila je prisutnima priliku za razmjenu iskustava i podršku u suočavanju s emocionalnim i psihološkim izazovima, naglašavajući važnost zajedništva i međusobne podrške u teškim vremenima.

U organizaciji Udruge Hrvatski Feniks te uz potporu Grada Lipika, u Donjem Čagliću je 2. listopada 2024. godine, održana je komemorativna svečanost povodom obilježavanja tužnog sjećanja na stravičan zločin nad nedužnim hrvatskim mještanima.

Prošle su trideset i tri godine od napada velikosrpskih pobunjenika i otvorenog oružanog sukoba na našem području. Nakon okupacije dijela ovog područja, paravojne jedinice agresora provodile su sustavni teror nad lokalnim stanovništvom. U nizu stravičnih zločina nad  hrvatskim civilima, jedan je počinjen i u Donjem Čagliću. Ovdašnji mještani – Marijan Adžijević, Anka Marošević, Zora Barbača, Anka Zanetti, Đuro Žili, Ruža Sinjaković, Zlatko Hrunka, Nikola Anić i Barica Žili pogubljeni su, a Paulina Žili, Petar Antunović (pronađeni posmrtni ostaci 2008. na području BiH; Bosanska Gradiška, entitet Republika Srpska) i Mirko Adžijević, nestali su civili tijekom Domovinskog rata i velikosrpske agresije na našu domovinu.

Među prisutnima su bili izaslanik predsjednika Republike Hrvatske, brigadir Mile Valentić, zapovjednik Središta za obuku i doktrinu logistike Zapovjedništva za potporu, zatim izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora dr. Željko Glavić, požeški gradonačelnik, kao i izaslanica ministra hrvatskih branitelja i potpredsjednika Vlade Ivona Paltrinieri, ravnateljica Uprave za zatočene i nestale. U ime Požeško-slavonske županije počast je odala županica Antonija Jozić.

Predstavnici gradova Lipika i Pakraca te Mjesnog odbora Donji Čaglić, predvođeni lipičkim gradonačelnikom Vinkom Kasanom, zajedno su položili vijenac, prisjećajući se žrtava. Počast su odali i predstavnici ubijenih i nestalih civila, članovi Udruge Hrvatski Feniks, načelnik Policijske postaje Pakrac Robert Hrastić, članovi Udruge maratonaca Virovitičko-podravske županije “Glasnici istine”, te predstavnici Udruge antifašista i antifašističkih boraca Pakrac-Lipik.

U odavanju počasti sudjelovali su i članovi Moto kluba Vitezovi tame, kao i pripadnici Dobrovoljnih vatrogasnih društava Lipik i Pakrac, čime su svi prisutni još jednom iskazali zajedništvo i sjećanje na žrtve Domovinskog rata.

Policijska uprava zagrebačka obilježila je, uoči blagdana sv. Mihaela, Gabrijela i Rafaela, u utorak 24. rujna 2024. Dan policije euharistijskim slavljem za poginule i preminule policajce i branitelje.

Misu u kapeli Majke Božje od Kamenitih vrata predslavio je vicepostulator za kauze beatifikacije i kanonizacije Zagrebačke nadbiskupije te pročelnik Tiskovnog ureda Zagrebačke nadbiskupije vlč. Tomislav Hačko. Koncelebrirao je policijski kapelan o. Ivan Grinišin, a udioništvo u slavlju imali su i djelatnici Policijske uprave zagrebačke i načelnik Policijske uprave Marko Rašić.

Vlč. Hačko zahvalio je na pozivu i čestitao svim djelatnicima Policijske uprave zagrebačke Dan policije koji slave blagdan njihovog zaštitnika sv. Mihaela te je pozvao na svetost te očuvanje mira i sigurnosti. U homiliji je govorio o savršenstvu.

Nakon mise, okupljeni vjernici su ispred spomen ploče s imenima poginulih i nestalih redarstvenika Policijske uprave zagrebačke položili vijence i zapalili svijeće. Počast su odali načelnik Policijske uprave zagrebačke Marko Rašić zajedno sa svojim suradnicima. Molitvu za poginule i nestale redarstvenike te njihove obitelji predvodio je policijski kapelan.

Dani sjećanja na poginule, nestale i umrle hrvatske branitelje i civilne žrtve grada Petrinje u Domovinskom ratu te razaranja našeg grada u rujnu 1991. godine, ove su nedjelje 15. rujna 2024. godine, nastavljeni obilaskom „Slomljenih golubica“ – spomen obilježja podignutih na mjestima masovnih grobnica na području Petrinje.

Polaganjem cvijeća, paljenjem svijeća te zajedničkom molitvom, počast ubijenim i nestalim hrvatskim braniteljima i civilima odana je kod spomen obilježja pet masovnih grobnica: kod Vile Gavrilović, Nove bolnice, u Taborištu, na lokaciji Marinka te na Gradskom groblju sv. Benedikt. Nenad Bužanić, koordinator za pitanja hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata Grada Petrinje, podsjetio je kako se na petrinjskom području nalaze još dvije masovne grobnice.

Kako je prilikom nedavnog posjeta Peckom otkrio ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, na području Petrinje još uvijek se traga za 78 osoba čija je sudbina u Domovinskom ratu, do danas ostala nepoznata.

U odavanju počasti kod spomen obilježja masovnih grobnica, zajedno s članovima obitelji žrtava, sudjelovali su i predstavnici petrinjskih udruga proisteklih iz Domovinskog rata te predstavnici Grada Petrinje i gradskih ustanova. U ime Grada Petrinje, počast je odao zamjenik gradonačelnice Ivan Prskalo.

Zajedno s članovima obitelji poginulih s petrinjskog područja, svake godine u odavanju počasti kod masovnih grobnica u Petrinji sudjeluju i članovi Hrvatskog Feniksa – Udruge obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja iz Zagreba. Zajedničku molitvu kod spomen obilježja masovnih grobnica predvodio je trajni đakon Vjekoslav Uvalić, a u Taborištu zajedno s hrastovačkim župnikom fra Matom Bašićem.

U koordinaciji s drugim udrugama iz Domovinskog rata, obilazak masovnih grobnica u sklopu rujanskih Dana sjećanja već godinama organizira Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata – Ogranak Petrinja. Inicijativu za ovo obilježavanje mjesta masovnih stradanja u Domovinskom ratu, pokrenula je još prije 29 godina tadašnja Udruga udovica hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata – Petrinja.

U Gospiću je 9. rujna 2024. godine svečano obilježena 31. obljetnica vojno-redarstvene operacije Medački džep u nazočnosti visokih vojnih i civilnih dužnosnika.

Svečanost obilježavanja započela je svetom misom u Katedrali Navještenja Blažene Djevice Marije za sve poginule, nestale i umrle hrvatske branitelje, nakon čega su kod Spomenika hrvatskim braniteljima i civilnim žrtvama Domovinskog rata položeni vijenci i zapaljene svijeće.

Vijenac su položile obitelji poginulih, nestalih i umrlih hrvatskih branitelja u Domovinskom ratu i sudionika VRO „Medački džep“: pripadnici 9. gardijske brigade Vukovi, Specijalne policije, domobranske bojne Gospić i Lovinac, 263. izvidničko- diverzantske satnije Zapovjedništva zbornog područja Gospić, 111. brigade HV-a, 71. bojne Vojne policije, dijela 203. brigade protuzračne obrane i udruge iz Domovinskog rata, zatim izaslanik predsjednika Republike Hrvatske general Marijan Mareković, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora  župan LSŽ Ernest Petry, izaslanik predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića  i ministra hrvatskih branitelja Tome Medveda, državni tajnik Darko Nekić, zatim predstavnik Ličko-senjske županije Juraj Verzon  te zamjenik gradonačelnika Grada Gospića Ivica Kovačević i predsjednica Gradskog vijeća Ana-Marija Zdunić.

Uz spomenuta izaslanstva svijeće su zapalili i brojni sudionici akcije iz Domovinskog rata, članovi obitelji branitelja te predstavnici udruga proisteklih iz Domovinskog rata. Riječi molitve uputio je vlč. Josip Šimatović, upravitelj svetišta Crkve hrvatskih mučenika na Udbini.

Odavanje počasti nastavilo se polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća i u vojarni 9. gardijske brigade „Vukovi“ Gospić kod spomen-obilježja poginulim, nestalim i umrlim pripadnicima brigade, gdje su položeni vijenci i zapaljene svijeće te kod spomen-obilježja „Velebitskim junacima“ u Rizvanuši.

Na ovaj način dostojanstveno je obilježena 31. obljetnica VRO Medački džep, kojom je ostvaren cilj da se oslobodi 225 četvornih kilometara okupiranog područja i da prestanu topnički napadi na Gospić te kojom je skraćena crta bojišnice i dobivena bitka za Velebit.

Hrvatska traga za još 1792 osobe nestale u Domovinskom ratu i neće odustati od potrage unatoč sve većem vremenskom odmaku – istaknuto je na središnjoj svečanosti obilježavanja Međunarodnog dana nestalih osoba i Dana sjećanja na nestale u Domovinskom ratu, koje je ove godine održano u Daruvaru.

Dvodnevno obilježavanje održano je u organizaciji Saveza udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja i suorganizaciji Udruge “Hrvatski feniks” Zagreb, u partnerstvu sa Zajednicom udruga hrvatskih civilnih stradalnika iz Domovinskog rata RH i Udruge djece poginulih i nestalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, pod pokroviteljstvom Ministarstva hrvatskih branitelja i supokroviteljstvom Bjelovarsko-bilogorske županije i Grada Daruvara.

Tim povodom izaslanstva su položila vijence kod Spomenika hrvatskim braniteljima u Daruvaru, a potom je služena misa u Crkvi Presvetog Trojstva, koju je predvodio župnik Ivan Popić, a na središnjem gradskom trgu održana je cjelodnevna prezentacija aktivnosti, rada i opreme Uprave za zatočene i nestale Ministarstva hrvatskih branitelja i Hrvatskog crvenog križa.

Izraženo je nezadovoljstvo zbog nesuradnje Srbije, kao i nada da će se unatoč tome i nadalje rješavati sudbine koje su još uvijek nepoznate.

„Unatoč svim opstrukcijama iz Srbije, ostvarili smo značajne rezultate u potrazi na nestalima. Vlada se nema pravo umoriti u traženju naših nestalih, da na dostojanstven način utvrdimo njihovu sudbinu“, poručio je premijer Plenković.

Ministar Medved okupljenim obiteljima poručio je kako Hrvatska svakodnevno čini velike napore u potrazi na nestalima. Uz postignuća u proteklih osam godina mandata, istaknuo je da je Vlada osigurala sredstva za nabavku nove opreme kojima je značajno unaprjeđen rad DNA laboratorija i učinkovitost identifikacije, kako novoekshumiranih tako i ranije ekshumiranih posmrtnih ostataka, napomenuvši da je u tijeku revizija neidentificiranih posmrtnih ostataka.

To pokazuje i činjenica da je od 2016. godine ekshumirano 190 posmrtnih ostataka, a identificirano 268 osoba, što je isključivo rezultat rada hrvatskih institucija, istaknuo je Medved.

Predsjednica Saveza udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja Ljiljana Alvir rekla kako je sudionike skupa u Daruvaru okupila tuga.

„Zajedno smo u težnji i čežnji da dođemo do istine o našim najmilijima i vratimo im identitet i grobno mjesto. Nikad nećemo odustati, borimo se da članovi obitelji dožive smiraj prije nego umru. Našu borbu morat će nastaviti mlade generacije“, poručila je Alvir.

Na središnjem obilježavanju u Daruvaru brojnim obiteljima nestalih i članovima braniteljsko-stradalničkih udruga obratili su se i izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora, saborski zastupnik Miro Totgergeli, župan Bjelovarsko-bilogorske županije Marko Marušić, gradonačelnik Grada Daruvara Damir Lneniček i izvršni direktor Hrvatskog crvenog križa Robert Markt te predsjednice udruga suorganizatora Julijana Rosandić i Sandra Rapčak Škomrlj.

Dan uoči središnjeg obilježavanja u Veteranskom centru Daruvar održana je tribina pod nazivom “Pravo nestalih na identitet – pravo obitelji na istinu”, na kojoj su uz članove udruga sudjelovali ministar Medved, glavni državni odvjetnik Ivan Turudić, voditelj Službe ratnih zločina Ravnateljstva policije Božo Vučemilović – Šimunović, predstavnici sigurnosno-obavještajnih agencija, Hrvatskog crvenog križa i voditelji DNA laboratorija u Zagrebu i Osijeku.

U Daruvaru je 19. kolovoza 2024. godine obilježena 33. godišnjica sjećanja na 19. kolovoz 1991. godine, čime se prisjećamo početka Domovinskog rata u Daruvaru, Dana MUP-a RH, te Dana hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata Grada Daruvara.

Svečanost je započela u 10 sati ispred Policijske postaje Daruvar, gdje su brojni građani, predstavnici lokalnih vlasti i udruge proizašle iz Domovinskog rata, odali počast poginulim i nestalim pripadnicima Policijske postaje Daruvar polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća kod Spomen obilježja poginulim i nestalim pripadnicima Policijske postaje Daruvar.

Nakon komemorativnog dijela, okupljeni su formirali kolonu sjećanja te krenuli prema Parku grofa Jankovića. Tamo su, u zajedništvu i tišini, još jednom iskazali svoje poštovanje prema onima koji su dali svoje živote za slobodu Hrvatske.

Malobrojni pripadnici Policijske postaje Daruvar obranili su 1991. godine Policijsku postaju Daruvar kao i središte grada, a tada su Marijan Petrovečki, Darko Petrovicki i Damir Rambousek nasilno odvedeni. Ovaj dan sjećanja važan je podsjetnik na hrabrost i žrtvu svih onih koji su sudjelovali u obrani Domovine, te prilika da se prisjetimo svih stradalih i nestalih heroja Domovinskog rata, naglašavaju iz Grada Daruvara

Kod Spomen-ploče proboja, na mjestu s kojeg je ova hrabra skupina krenula prema slobodi, počast su u četvrtak 12. rujna 2024. godine odala brojna izaslanstva: udruge roditelja poginulih hrvatskih branitelja i obitelji poginulih i nestalih hrvatskih branitelja, izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora bila je saborska zastupnica i gradonačelnica Petrinje Magdalena Komes, izaslanik predsjednika Vlade RH bio je državni tajnik Zlatan Bašić, a počast su odali i izaslanici ministara hrvatskih branitelja i vanjskih poslova, predstavnici policije, gradova i općina, civilnih udruga i brojni mladi ljudi.

Pad Hrvatske Kostajnice dogodio se 12. rujna 1991. godine kada je prvo palo brdo ”Djed” na kojem je tada zarobljeno oko 60 branitelja, što iz policije, što iz Zbora narodne garde. Srpska vojska odvela ih je na cestu kod željezničkog kolodvora, potrpala u kamione i odvezla u selo Kukuruzari. Strpali su ih u društveni dom, a nakon dan-dva odveli u logor u Glinu.
Paralelno s ovim zbivanjem, u ranim večernjim satima oko 300 branitelja, stiješnjeno sa svih strana, bilo je prisiljeno prijeći u Bosansku Kostajnicu gdje su predali oružje. Bila je to mučna predaja. Zatvorili su ih u kino-dvoranu i sutradan po njih poslali autobuse koji su ih odvezli u Manjaču.
Tog kobnog 12. rujna 1991. godine, u večernjim satima, 117 hrvatskih branitelja i civila odbilo se predati jugo-srpskom agresoru i krenulo u proboj iz opkoljenog grada kroz velikosrpske položaje, preko naselja Rosulje i Slabinja, cestom Hrvatska Kostajnica-Hrvatska Dubica, uz rijeku Unu. Bili su napadnuti od četnika i tako još nekoliko puta do Hrvatske Dubice. Najveći dio sudionika proboja ipak je, uz 7 žrtava, dospio do teritorija pod hrvatskom kontrolom.

Dana, 19. kolovoza obilježena 33. godišnjica sjećanja na 19. kolovoz 1991. godine, čime se prisjećamo početka Domovinskog rata u Daruvaru, Dana MUP-a RH, te Dana hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata Grada Daruvara.

Svečanost je započela u 10 sati ispred Policijske postaje Daruvar, gdje su brojni građani, predstavnici lokalnih vlasti i udruge proizašle iz Domovinskog rata, odali počast poginulim i nestalim pripadnicima Policijske postaje Daruvar polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća kod Spomen obilježja poginulim i nestalim pripadnicima Policijske postaje Daruvar.

Nakon komemorativnog dijela, okupljeni su formirali kolonu sjećanja te krenuli prema Parku grofa Jankovića. Tamo su, u zajedništvu i tišini, još jednom iskazali svoje poštovanje prema onima koji su dali svoje živote za slobodu Hrvatske.

Malobrojni pripadnici Policijske postaje Daruvar obranili su 1991. godine Policijsku postaju Daruvar kao i središte grada, a tada su Marijan Petrovečki, Darko Petrovicki i Damir Rambousek nasilno odvedeni. Ovaj dan sjećanja važan je podsjetnik na hrabrost i žrtvu svih onih koji su sudjelovali u obrani Domovine, te prilika da se prisjetimo svih stradalih i nestalih heroja Domovinskog rata, naglašavaju iz Grada Daruvara.