U četvrtak 16. siječnja 2025. je obilježena 33. obljetnica razmjene zatočenika logora Bučje u organizaciji Udruge logoraša srpskog koncentracijskog logora „Bučje“ Požeško-slavonske županije i Grada Pakraca. Srpski koncentracijski logor Bučje je osnovan u kolovozu 1991. te je kroz njega prošlo preko 300 ljudi, od kojih su samo neki razmijenjeni. Do danas još uvijek nije poznata sudbina najmanje 23 ljudi čiji ostatci nikad nisu pronađeni.
Protokolu su prisustvovali stradalnici i zatočenici logora Bučje, članovi obitelji zatočenih, nestalih i poginulih hrvatskih branitelja i civila, preživjeli logoraši te predstavnici braniteljskih udruga, Anamarija Blažević, izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora, saborska zastupnica i gradonačelnica Pakraca, Zlatan Bašić, izaslanik predsjednika Vlade RH i Ministarstva hrvatskih branitelja te državni tajnik, Davor Huška, ravnatelj u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU, Ferdinand Troha, zamjenik županice Požeško-slavonske županije, Jasna Jug, zamjenica predsjednice Udruge obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja, Hrvatski Feniks, Đuro Knezičić, predsjednik udruge Braniteljski centar za društveni razvoj te Ivan Turudić, predsjednik Hrvatskog društva logoraša Hrvatske. Prije samog početka protokola pridružili su se članovi Udruge maratonaca Virovitičko-podravske županije Glasnici istine koji su sudjelovali u memorijalnom maratonu Pakrac-Bučje pod nazivom „Stazom mučeništva“.
Počast ubijenim, poginulim i nestalim civilima i hrvatskim braniteljima u Domovinskom ratu je odana polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća, a članova KUD-a Bektež su komemoraciju uveličali pjesmom. Zatim je prigodne riječi izrekla predsjednica udruge logoraša Ivana Rihter. Potom je uslijedilo emotivno obraćanje preživjelog logoraša Josipa Caha, prigodni govor Jasne Jug, obraćanje Ferdinanda Trohe, Zlatana Bašiča i Anamarije Blažević. Komemoraciju je molitvom i blagoslovom zaključio pakrački župnik, velečasni Jozo Zorić.
Više o obljetnici možete pročitati na stranicama Pakračkog lista:
U srijedu 15. siječnja 2025. je održana svečanost otvaranja jubilejske godine za Nacionalno svetište svetog Josipa, 33. obljetnice međunarodnog priznanja Republike Hrvatske i prve srijede Velike pobožnosti svetom Josipu u Josipovu svetištu u Karlovcu. Pozdravni govor je održao mons. Antun Sente ml., rektor Josipova svetišta, a svečanost i misno slavlje je predvodio mons. Marko Medo, gospićko – senjski biskup.
Na misnom slavlju su sudjelovali brojni hrvatski branitelji, obitelji poginulih, preminulih i nestalih hrvatskih branitelja, ministar hrvatskih branitelja i potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske Tomo Medved, karlovačka županica Martina Furdek Hajdin i karlovački gradonačelnik Damir Mandić i gradonačelnica grada Slunja Mirjana Puškarić.
Hodočasnike su predvodili župljani svetog Franje Ksaverskog sa Švarče, zajedno sa svojim župnikom, velečasnim Dujom Kurtovićem. Svečanost je pjesmom uveličala policijska klapa Sveti Mihovil. Pri kraju misnoga slavlja vjeru u Boga svjedočio je hrvatski branitelji Srećko Karić, veteran Prve gardijske brigade Tigrovi, koji je u Domovinskom ratu tri puta bio teško ranjen. Uzdajući se u Boga, u vjeri je pronašao snagu i spasenje te je nakon teškog oporavka prohodao.
Naposlijetku, svi sudionici svečanosti su izmolili molitvu Jubileja koju je sastavio papa Franjo te su na taj način simbolično započeli jubilejsko hodočašće nade.
Prigodni program nakon misnog slavlja je održan u Velikoj dvorani Nacionalnog svetišta svetog Josipa. Prigodnu riječ su uputili potpredsjednik Vlade, karlovačka županica, karlovački gradonačelnik, te Višnja Mihalić-Mikuljan, predsjednica Dokumentacijskog memorijalnog centra.
U nedjelju 12. siječnja 2025. je održano 17. Hodočašće hrvatskih branitelja u Gvozdansko. Komemoracija je započela svetom misom održanom u župnoj crkvi sv. Filipa i Jakova u Gvozdanskom, u spomen na 447. obljetnicu herojske obrane hrvatskog kraljevstva kod kaštela Gvozdansko te slavnu i časnu pogibelj branitelja te utvrde 1578. godine. Svetu misu je predvodio srijemski biskup Fabijan Svalina zajedno s domaćim biskupom Vladom Košićem, biskupskim vikarom Markom Cvitkušićem, domaćim župnikom Darijom Stankovićem i policijskim kapelanom Ivom Borićem. Svetoj misi su prisustvovali hodočasnici iz cijele Republike Hrvatske, predstavnici državnih, županijskih, gradskih i općinskih vlasti, predstavnici policije, vojske, udruga proisteklih iz Domovinskog rata te povijesne postrojbe iz sastava Saveza povijesnih postrojbi HV. Misno slavlje je, pjevanjem uveličala Policijska klapa Sv. Mihovil. Nakon mise uslijedio je mimohod u čast svim poginulim i stradalim hrvatskim braniteljima Gvozdanskog iz 1578., 1941. i 1991. godine. Kolonu su poveli stjegonoše sa zastavama Republike Hrvatske, ratnih postrojbi iz Domovinskog rata i Saveza povijesnih postrojbi HV. Po dolasku na mjesto komemoracije, Ivica Matošević, predsjednik UDVDR RH Podružnice Grad Zagreb, uputio je pozdravne riječi svim sudionicima komemoracije. Kod spomen obilježja križa podno starog grada, kaštela Gvozdansko , komemoracija je započela izvedbom himne RH koju je izvela Policijska klapa Sv. Mihovil. Zatim je uslijedila minuta šutnje nakon koje je započelo sa polaganje vijenaca i paljenje svijeća. Prema protokolu, to su učinili izaslanik Sabora Republike Hrvatske g. Mihael Jurić, zamjenik župana Sisačko – moslavačke županije, izaslanik Vlade RH i Ministarstva hrvatskih branitelja g. Dinko Tandara, zamjenik načelnika Općine Dvor g. Franjo Juranović, predsjednik URV 2.g.b. Gromovi 91 Nenad Bužanić s predsjednicima udruga iz Domovinskog rata i njihovim članovima u ime svih branitelja RH. Svijeću je ispred BCDR-a zapalio predsjednik Đuro Knezičić sa članovima, zatim predstavnici Udruge hrvatskih branitelja Domovinskog rata Grada Kastva, u ime organizatora UDVDR RH Podružnice Grad Zagreb i UDVDR RH Marko Rašić i Dražen Knezović, kao i sve udruge civilnog društva koje su bile nazočne. Program je nastavljen prigodnim obraćanjima Franje Jurana, zamjenika načelnika Općine Dvor, Mihaela Jurića, zamjenika župana sisačko – moslavačkog i izaslanika Sabora RH i županije sisačko – moslavačke. Naposlijetku se prisutnima obratio Dinko Tandara, izaslanik vlade RH i Ministarstva hrvatskih branitelja Tome Medveda, koji je u kratkim riječima osvrnuo na prošle događaje iz hrvatske povijesti od obrane utvrde Gvozdansko, pa sve do Domovinskog rata, potom je uslijedila prigodna molitva koju je predvodio biskup Sisačko – moslavački Vlado Košić. Komemoracija je završila a cappella izvedbom pjesme „U boj, u boj“ iz opere Nikola Šubić Zrinjski u izvedbi Policijske klape Sv. Mihovil. Nakon čega je uslijedilo druženje sudionika komemoracije.
Organizirano u sklopu projekta „Putevima stradanja“ koji je financiran kroz Javni poziv za financiranje/sufinanciranje obilježavanja obljetnica Domovinskog rata u 2024. godini od strane Ministarstva hrvatskih branitelja
U utorak, 19. studenoga 2024., obilježena je 33. obljetnica stradanja hrvatskih branitelja i civila u Borovom naselju tijekom Domovinskog rata. Komemoracija je započela polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća kod Spomenika nestalim osobama u središtu Borova naselja, u znak sjećanja na žrtve i očuvanja njihove uspomene.
Program pod nazivom “Žrtva Borova naselja za domovinu” započeo je ujutro komemorativnim skupom ispred ostataka zgrade Borovo commerca. Ta zgrada, koja je tijekom agresije na Vukovar služila kao pričuvna ratna bolnica i sklonište, simbol je stradanja u Borovom naselju. Nakon polaganja vijenaca i paljenja svijeća, sudionici su se u Koloni sjećanja uputili prema crkvi Gospe Fatimske, gdje je služena misa zadušnica.
Prema podacima udruga stradalnika, 19. studenoga 1991., u podrumu Borovo commercea nalazilo se oko 800 civila i ranjenika. Zgrada je bila meta tenkovskih napada i zapaljena, a nakon ulaska neprijateljskih snaga, odvedeno je 115 branitelja i civila, koji su potom ubijeni. Sudbina još 53 osobe koje su se nalazile u tom skloništu ostaje nepoznata, a njihove obitelji i dalje tragaju za odgovorima.
U sklopu programa obilježavanja, počast žrtvama odana je i u obližnjem Borovu selu. U Dunav je bačen vijenac u čast ubijenih hrvatskih branitelja i civila. Uz to, vijenci su položeni i svijeće zapaljene kod Spomen-obilježja na farmi Lovas, mjestu gdje su 2001. godine ekshumirane 24 žrtve iz masovne grobnice povezane s Borovim naseljem i Vukovarom.
Vukovarski gradonačelnik Ivan Penava naglasio je važnost nastavka traganja za nestalima te kazivanja pravde za zločine. “Sjećajući se žrtava, kao društvo moramo učiniti sve da pronađemo nestale i privedemo pravdi odgovorne za njihovo stradanje”, poručio je Penava.
Obilježavanje Dana sjećanja na žrtvu Vukovara nastavit će se u srijedu, kada će se odati počast ubijenima u logoru Velepromet i na Ovčari, čime će završiti ovogodišnji program komemoracija u Vukovaru.
Organizirano u sklopu projekta „Promicanje vrijednosti Domovinskog rata“ koji je financiran kroz Javni poziv za financiranje/sufinanciranje aktivnosti udruga iz Domovinskog rata u 2024. godini od strane Ministarstva hrvatskih branitelja
U utorak, 19. studenoga 2024. godine, u prostoru Osnovne škole Žitnjak održana je svečanost povodom završetka projekta “Promicanje vrijednosti Domovinskog rata”, financiranog sredstvima Ministarstva hrvatskih branitelja. Cilj ovog projekta bio je edukacija mladih o ključnim povijesnim događajima Domovinskog rata te očuvanje i prijenos vrijednosti proizašlih iz tog razdoblja hrvatske povijesti.
Na završnoj svečanosti sudjelovali su učenici, nastavnici, roditelji, predstavnici lokalne zajednice te gosti iz redova hrvatskih branitelja. Svečanost je započela minutom šutnje i paljenjem svijeća u znak počasti svim poginulim i nestalim braniteljima.
Prisutnima se obratio organizator i voditelj projekta, predsjednik BCDR-a Đuro Knezičić, koji je istaknuo važnost edukacije mladih generacija: “Naša je dužnost mladima prenijeti vrijednosti za koje su hrvatski branitelji dali svoje živote. Ovaj projekt nije samo povijesna lekcija, već poziv na očuvanje slobode i identiteta naše domovine.”
Učenici su pripremili prigodni program koji je uključivao recitale i prezentacije istraživačkih radova o temama Domovinskog rata. Poseban trenutak bio je prikaz kratkog dokumentarnog filma “104 sumraka”, koji su učenici petih razreda prethodno analizirali tijekom terenske nastave u Slunju.
Među posebnim gostima bili su hrvatski branitelji i sudionici obrane svih dijelova Hrvatske. Njihova svjedočanstva o ratnim zbivanjima, svakodnevnim izazovima i pobjedi nad agresorom pružila su učenicima uvid u stvarnost borbe za slobodu. Učenici su imali priliku postavljati pitanja, na koja su branitelji strpljivo odgovarali, dijeleći osobne priče i iskustva.
Na kraju svečanosti uručene su zahvalnice učenicima i nastavnicima koji su sudjelovali u projektu, a predsjednik BCDR-a Knezičić najavio je nastavak sličnih aktivnosti u suradnji s osnovnim i srednjim školama diljem Hrvatske.
Projekt “Promicanje vrijednosti Domovinskog rata” završio je s jasnom porukom – sjećanje na heroje i događaje iz Domovinskog rata treba ostati živo, jer je ono temelj zajedništva i nacionalnog identiteta.
Organizirano u sklopu projekta „Putevima stradanja“ koji je financiran kroz Javni poziv za financiranje/sufinanciranje obilježavanja obljetnica Domovinskog rata u 2024. godini od strane Ministarstva hrvatskih branitelja
Prije 33 godine, Škabrnja je proživjela jedan od najtragičnijih dana u svojoj povijesti. Dana 18. studenog 1991. godine, u brutalnom napadu neprijateljskih snaga, ubijena su 43 mještanina, među kojima i 15 branitelja, a do kraja rata, ukupan broj stradalih u Škabrnji popeo se na 86 civila i branitelja. Napad je predvodio Ratko Mladić, a unatoč brojnim dokazima, za te zločine nitko nije odgovarao.
Obilježavanje godišnjice stradavanja
Večer uoči obljetnice, Škabrnja je bila obasjana svjetlom svijeća koje su zapaljene duž Ulice 18. studenog 1991., mjesta na kojem je započeo krvavi pohod neprijatelja. Mještani i posjetitelji iz cijele Hrvatske okupili su se kako bi odali počast žrtvama i očuvali sjećanje na tragične događaje.
Središnji komemorativni program započeo je na ulazu u mjesto, gdje su okupljeni krenuli u Koloni sjećanja prema spomen-obilježju masovne grobnice. Nakon polaganja vijenaca i paljenja svijeća, u župnoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije održana je misa zadušnica. Kolona se potom uputila prema groblju svetog Luke, gdje je ponovno odana počast žrtvama.
Program obilježavanja obuhvatio je i premijeru dokumentarno-igranog filma o Škabrnji, koji prikazuje svjedočanstva o stradanjima i podsjeća na težinu zločina koji su ostali nekažnjeni. Sjećanju na žrtve pridružili su se ljudi iz svih krajeva Hrvatske.
Mještani i sudionici programa prisjećali su se trenutaka straha i boli koji su obilježili taj kobni dan. Obitelji su gledale neprijateljsku kolonu kako se približava i promatrale granatiranje i razaranja iz polja. Mnogi su izgubili svoje najbliže, a bol i sjećanja na stravične zločine ostaju trajno uklesani u kolektivno pamćenje Škabrnje.
Škabrnja danas
Unatoč prošlosti, Škabrnja danas živi novi život. Broj stanovnika raste, a zajednica se obogaćuje povratnicima iz inozemstva. Obitelji koje su se vratile pronalaze mir i zajedništvo u ovom mjestu koje, iako nosi teško breme prošlosti, gleda u budućnost s optimizmom.
Škabrnja danas simbolizira snagu i otpornost. Dok mještani njeguju uspomenu na one koji su izgubili svoje živote, mjesto se razvija i pulsira životom, šaljući poruku da oprost može biti dio budućnosti, ali zaborav nikada ne smije biti.
U emisiji Veterani mira na HRT-u, emitiranoj 16. studenoga 2024., gostovao je Đuro Knezičić, predsjednik udruge Braniteljski centar za društveni razvoj (BCDR). Tijekom razgovora predstavio je projekt Promicanje vrijednosti Domovinskog rata, čiji je cilj očuvanje povijesne istine i prenošenje vrijednosti poput slobode, zajedništva i domoljublja na mlađe generacije.
Đuro Knezičić je istaknuo važnost edukacije mladih kroz radionice, tribine i multimedijalne sadržaje, naglasivši da je Domovinski rat temelj moderne Hrvatske. Posebno je predstavio digitalnu platformu koja će omogućiti pristup arhivskim materijalima i svjedočanstvima branitelja.
Na kraju je pozvao javnost na podršku projektu, naglasivši da su vrijednosti Domovinskog rata temelj budućnosti hrvatskog društva.
Organizirano u sklopu projekta „Promicanje vrijednosti Domovinskog rata“ koji je financiran kroz Javni poziv za financiranje/sufinanciranje aktivnosti udruga iz Domovinskog rata u 2024. godini od strane Ministarstva hrvatskih branitelja
Uoči 33. obljetnice pada grada Slunja i slunjskoga kraja, u petak 15. studenoga 2024. održana je terenska nastava petih razreda Osnovne škole Žitnjak s ciljem približavanja događaja iz Domovinskog rata i očuvanja sjećanja na obrambene i oslobodilačke borbe.
U svrhu toga, učenike smo unaprijed informirali o lokaciji na kojoj će biti održana terenska nastava te povijesnom razdoblju koje će nastava obuhvatiti. Učenici su imali zadatak informirati se o tadašnjim zbivanjima u slunjskom kraju, te uz pomoć profesora pripremiti izlaganje o toj temi. Terenska nastava je obogaćena razgovorom s hrvatskim braniteljima sudionicima obrane slunjskoga kraja koji su učenicima slikovito dočarali zbivanja iz tog razdoblja hrvatske povijesti. Na taj način učenici su mogli povezati prethodno stečeno znanje o opsadi koja je trajala 104 dana do konačnog pada 16. studenoga 1991. godine, s konkretnom lokacijom i sudionicima tih povijesnih zbivanja.
Posebno nas veseli interes učenika za priče i teme vezane uz vrijeme obrambenog i oslobodilačkog Domovinskog rata. To nam garantira kako će oni, poučeni našim iskustvom i vođeni svojim stečenim znanjem prenositi vrijednosti proistekle iz Domovinskog rata.
U pratnji učenika 5.a, 5.b i 5.c razreda Osnovne škole Žitnjak su bile profesorice Vera Javni, Ivana Brzović, Diana Čerenšek, profesor Ante Vlašić te predstavnik organizatora predsjednik BCDR-a, g. Đuro Knezičić.Dan je započeo ispred škole u Zagrebu paljenjem svijeća i molitvom za poginule branitelje, nakon čega su se učenici u pratnji profesora i organizatora uputili prema Slunju.
Nakon dolaska i kratkog odmora u Parku – Trgu Dr. Franje Tuđmana u centru Slunja, u 10:30 smo se okupili ispred Spomen obilježja poginulim i nestalim hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata Slunja i slunjskog kraja, gdje smo zajedno sa izaslanicom gradonačelnice, gospođom Barbarom Piršić, položili vijenac, zapalili svijeće te dostojanstveno odali počast poginulim i nestalim hrvatskim braniteljima.
Sljedeću aktivnost smo proveli u prostorijama Srednje škole Slunj. Ispred srednje škole su nas srdačno dočekali profesori i učenici Srednje škole Slunj, gradonačelnica grada Slunja gđa. Mirjana Puškarić te zapovjednici obrane grada Slunja g. Vladimir Katić, g. Tomislav Štrk, g. Nikola Turkalj, g. Tomislav Magdić i g. Nikola Požega.
Nakon uvodnih pozdrava i govora, održan je sat povijesti u kojem je prikazana kraća verzija filma „104 sumraka“. Potom je održan panel „Da se ne zaboravi“ u sklopu kojeg su učenici imali priliku postavljati pitanja i razgovarati s prisutnim hrvatskim braniteljima.
Nakon završetka filma i razgovora s braniteljima uputili smo se na ručak u restoran Mirjana. Po završetku ručka smo krenuli u autobus koji nas je odvezao u Zagreb. Pred OŠ Žitnjak gdje smo stigli u 18 sati.
Učenici su tijekom vožnje u veselom raspoloženju i s velikim interesom postavljali pitanja i komentirali provedeni dan. Naposlijetku sam se učenicima zahvalio na izvanrednoj zainteresiranosti i znanju. Uz pljesak, učenici su izrazili veliki interes za nastavkom ovakvih aktivnosti diljem Lijepe naše. Terensku nastavu smo zaključili obećanjem kako ćemo nastaviti provoditi takve aktivnosti s njima i s učenicima drugih škola jer je neophodno da se djeca što bolje upoznaju s nedavnom hrvatskom poviješću.
Na taj način mogu saznati u kakvom smo vremenu tada živjeli i kako je skupo plaćena sloboda Hrvatske. Naposljetku, učenici na taj način mogu upoznati i naslijediti vrijednosti proistekle iz Domovinskog rata kako bi ih mogli živjeti i prenositi novim naraštajima. Djeca su željna istine i znanja o Domovinskom ratu, a mi smo dužni prenijeti im to znanje.
Održana terenska nastava je bila vrlo konstruktivna i korisna svim sudionicima. Učenicima su približeni povijesni kontekst, događaji i vrijednosti Domovinskog rata, a razgovorom s hrvatskim braniteljima o raznim povezanim temama poput organizacije obrane Slunja, naoružanju, logorima, sjećanjima i uspomenama iz 1991. godine, učenicima je slikovito prikazan taj važan dio hrvatske povijesti.
U organizaciji Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora – Podružnice Sisačko-moslavačke županije u četvrtak, 31. listopada 2024. obilježena je 33. godišnjica prve i najveće razmjene hrvatskih branitelja i civila, zatočenika glinskog logora, koja se na današnji dan 1991. godine dogodila u Mošćenici. Osim ove prve, na istom mjestu dogodilo se kasnije još nekoliko razmjena, tijekom kojih su razmijenjena ukupno 132 hrvatska branitelja i civila zarobljena na petrinjskom i glinskom području.
Obljetnica prve razmjene zatočenih hrvatskih branitelja i civila u Mošćenici, organizira se u sklopu ovogodišnjeg programa obilježavanja Dana hrvatskih branitelja SMŽ.
Počast zatočenicima okupacijskih logora koji nažalost nisu preživjeli logor i dočekali razmjenu u ime Grada Petrinje odao je zamjenik gradonačelnice Ivan Prskalo.
