Udruga Dragovoljaca posebne jedinice policije 1990. »Pionirski grad« sa sjedištem u Zagrebu i Udruga dragovoljaca MUP-a i ZNG-a 90-91 sa sjedištem u Biogradu na Moru organizirali su povodom 32. godišnjice nestanka branitelja Domovinskog rata, Genete Međugorca i Franjo Juga, otkrivanje spomen ploče na mjestu kod kojeg su nestali, Zelenog hrasta.

U tome su ih financijski potpomognuli načelnik Posedarja, Ivica Klanac i načelnik Poličnika, Davor Lončar. Na otkrivanju spomen obilježja i polaganju vijenaca, pored obitelji nestalih branitelja, sudjelovali su i brojne braniteljske udruge te predstavnici vlasti. Hrvatski general Josip Lucić održao je tom prilikom prigodni govor u kojem je istaknuo važnost zajedništva te se zahvalio svim obiteljima nestalih, svim braniteljima te izaslanicima i predstavnicima lokalne vlasti, ali i Hrvatima u Bosni i Hercegovini.

–  U ovoj prigodi sjećamo se svih naših poginulih, ranjenih i nestalih suboraca. Tijekom 1990. i 1991. godine hrvatski narod se nalazio u najtežim vremenima. Bilo je to vrijeme u kojem još uvijek nismo imali državu, nismo bili priznati od svijeta i bili smo zarobljeni u bivšem sustavu. Prije 32 godine Hrvatska je napadnuta nespremna i razoružana. Međutim, usprkos tomu dragovoljaca je bilo iz svih dijelova Hrvatske te smo se branili kako smo znali i mogli. Hrvatska je tada bila presječena i morale su se što prije preuzeti sve policijske stanice i postrojbe koje nisu bile u našim rukama. To su mogli samo oni koji su odgajani u hrvatskom duhu i vjeri. Hvala Bogu Hrvatska je imala tu generaciju, koja dobrim dijelom i danas stoji tu. Iako su narušili naše zdravlje, nisu narušili našu ljubav prema domovini i hrvatskom narodu. Ponosni smo što danas imamo svoju domovinu, svoju policiju i vojsku. Hrvatska je bila podijeljena što prirodnim, što ideološkim barijerama, ali bez zajedništva i hrvatskog predsjednika Tuđmana danas ne bismo bili tu i iskazivali počast žrtvama i nestalima. Pored toga, veliku ulogu je odigrala i naša katolička crkva koja nas je držala u zajedništvu. Naša država je stvorena uz veliku žrtvu i predstavlja mladu zemlju koja je i dalje u izgradnji. Zajedništvo nas je spasilo i moramo ga čuvati kako bi nastavili izgrađivati i dalje našu domovinu, ali na racionalnim temeljima ne noseći sa sobom emocije koje će nas sukobiti. Izgrađujemo Hrvatsku za našu djecu i unuke, istaknuo je general Lucić.

Gento Međugorca je rođen 27. ožujka 1951. godine u Klobuku te je u Domovinski rat stupio dobrovoljno. Bio je pripadnik 1. Gardijske brigade Hrvatske vojske te je posmrtno odlikovan »Redom kneza Domagoja« s ogrlicom. Franjo Jug je rođen 9. rujna 1946. godine u Zagrebu, a u Domovinski rat je dragovoljno pristupio te je bio pripadnik Zbora narodne garde. Obojica su nestali na području Posedarja (na mjestu Zelenog hrasta) 28. rujna 1991. godine. Zaustavljeni su i zarobljeni su od strane neprijatelja, domaćih Srba četnika, nakon čega im se gubi svaki trag.

Međunarodni dan nestalih osoba te Dan sjećanja na nestale osobe u Domovinskom ratu, koji se održava svake godine 30. kolovoza (2023. godina), u Varaždinu je obilježen polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća kod Križa branitelja na Gradskome groblju, svetom misom koja je uslijedila u Varaždinskoj katedrali te središnjom svečanošću na Kapucinskome trgu.

Uz članove mnogobrojnih braniteljskih udruga, članove Saveza udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja, članove Zajednice udruga hrvatskih civilnih stradalnika Domovinskog rata i članove Udruge djece poginulih i nestalih hrvatskih branitelja te Udruge obitelji zatočenih i nestalih branitelja Varaždinske županije obilježavanju su uz gradonačelnika Grada Varaždina dr. sc. Nevena Bosilja i predsjednika Gradskog vijeća Lovru Lukavečkog nazočili izaslanik predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića, potpredsjednik Vlade RH i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, izaslanica Predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića brigadirka Gordana Garašić, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića župan Varaždinske županije Anđelko Stričak, izbornik Hrvatske nogometne reprezentacije Zlatko Dalić, predsjednica Saveza udruga zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja Ljiljana Alvir, predsjednik Udruge obitelji zatočenih i nestalih branitelja Varaždinske županije Dalibor Đurđek, predstavnici mnogih hrvatskih gradova te građani Varaždina.

Gradonačelnik Grada Varaždina dr. sc. Neven Bosilj istaknuo je da mu je čast što je grad Varaždin domaćin današnje svečanosti.

Potpredsjednik Vlade RH i ministar branitelja Tomo Medved je naglasio kako su ovakva obilježavanja susreti puni emocija te, iako smo svakodnevno u kontaktu s obiteljima naših nestalih, ovo je prilika da se osvrnemo na našu suradnju i na sve ono s čime se suočavamo kao izazovom.

Župan Varaždinske županije Anđelko Stričak rekao je kako je ove godine 5. kolovoza obilježen Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja, 28. obljetnica Vojno-redarstvena operacije „Oluja“, međutim za 1806 obitelji još nije sve završeno, oni još uvijek traže svoje najmilije.

Ljiljana Alvir, predsjednica Saveza udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja zahvalila je Gradu Varaždinu i Varaždinskoj županiji na organizaciji ovog obilježavanja. “Naše zajedništvo i ustrajnost u potrazi za našim nestalima, u suradnji s institucijama Republike Hrvatske, je ono što nam ulijeva nadu da ćemo doći do posmrtnih ostataka. Bez obzira na protok vremena, čak i kada nas ne bude, Hrvatska je zakonom osigurala potragu za nestalima, sve dok se posljednji ne pronađe. Onima koji znaju istinu o nestalim osobama, želim poručiti da skinu taj teret sa svojih leđa, sa svoje savjesti, da pomognu nama, obiteljima, kako bi se prekinuo taj naš put, naša kalvarija potrage, ali kako bi i oni mogli mirnije zaspati i ne biti sudionici zločina. Skrivanje istine o nestalima je zločin koji traje.” – rekla je.

Prisjećamo se hrabrosti malobrojnih policajaca i dragovoljaca u obrani Policijske postaje i središta grada, kao i nasilno odvedenih na današnji dan Marijana Petrovečkog, Darka Petrovickog, Damira Rambouseka i Bogumila Dostala, prvih dragovoljca pričuvnog sastava policije Policijske postaje Daruvar.

Naime, 18/19. kolovoza 1991. godine malobrojni pripadnici Policijske postaje Daruvar obranili su Policijsku postaju Daruvar kao i središte grada, a tada su nasilno odvedeni Marijan Petrovečki, Darko Petrovicki, Damir Rambousek i Bogumila Dostala, prvi dragovoljci pričuvnog sastava Policijske postaje Daruvar. Njihova tijela nisu nikada pronađena i danas se vode kao nestali. Pobunjeni milicajci srpske nacionalnosti napustili su policijsku postaju, te zajedno s odmetnutim srbočetnicima iz pješačkog i minobacačkog oružja napali uži dio grada oko autobusnog, željezničkog kolodvora i gradske tržnice u namjeri da zauzmu policijsku stanicu. Tom prilikom zarobljavaju policajce koje odvode na okupirano područje u mjesto Bijela. 

Statutom Grada Daruvar, 18. 08. je proglašen Danom hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata Grada Daruvara, a Odlukom ministra MUP-a RH, ovaj dan proglašen je i “Spomen dan MUP-a RH”.

Odlukom predsjednice Republike Hrvatske i vrhovne zapovjednice Oružanih snaga RH, gospođe Kolinde Grabar Kitarović, Policijska postaja Daruvar odlikovana je odličjem “Red Nikole Šubića Zrinskog” za “junački čin” u Domovinskom ratu.

Stoga su ispred Policijske postaje Daruvar kod spomen ploče poginulih i nestalih od nazočnih delegacija i pojedinaca zapaljene svijeće i odana počast.

Potom se u koloni krenulo prema Parku grofa Jankovića, Spomen obilježja poginulim i nestalim pripadnicima Policijske postaje Daruvar.

Moje viđenje i doživljaj 5. kolovoza 2023. godine u Kninu, povodom 28. obljetnice Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, Dana hrvatskih branitelja, VRO „Oluja“ (Đuro Knezičić).

Nisam dobio nikakav poziv, ali u Knin i ne idem zbog onih koji sjede u prvim redovima. Idem zbog onih koji su nam osigurali slobodu. Idem jer sam ponosan na njih i ponosan na sebe jer sam imao čast živjeti u velikom vremenu koje su naši preci mogli samo sanjati, a mi smo imali tu privilegiju ostvariti višestoljetni san našeg naroda.

Misu u crkvi Gospe Velikoga Hrvatskog Krsnog Zavjeta predvodio je Vojni biskup u Republici Hrvatskoj Jure Bogdan, kojom je koncelebriralo odabrano svećenstvo po pravilima unutar crkvene hijerahije i održavanja Krovne mise koncelebrirali su: umirovljeni šibenski biskup Ante Ivas, provincijal Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja fra Marko Mrše, svećenici Vojnog ordinarijata i drugi svećenici odabrani kako i priliči .

Prije početka mise okupljene je pozdravio biskup Bogdan, prenijevši čestitke za Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja šibenskog biskupa Tomislava Rogića i dubrovačkog biskupa Roka Glasnovića koji s mladima iz Hrvatske sudjeluju na Svjetskom danu mladih u Portugalu.

Po završetku sv. Mise fratar Josip Gotovac uzeo si je za pravo održati govor u kojem je izrazio svoje mišljenje što vjerojatno odgovara i manjem dijelu naroda, što smatran nekorektnim pa čak i neumjesnim jer tim svojim govorom, povrijedio dostojanstvo poginulih branitelja i nas koji ne dijelimo njegovo mišljenje.

“Želio bih da proslava ‘Oluje’ bude spontano svenarodno veselje bez ikakvih velikih ograda i podijeljenosti“, kazao je između ostalog fra Josip.

Ovo su ključne riječi koje su me potaknule na razmišljanje kako se već sa oltara poručuje da se trebamo prikloniti jednoj skupini i da nema mjesta drugačijem stavu.

Jasno je da je nadalje želio reći kako treba ukinuti državne protokole, to jest obilježavanje na državnom nivou i kako nitko ne bi trebao kontrolirati ulazak u Knin. Pitam se, u što bi se to onda pretvorilo ? Što to znači, da predstavnici državne vlasti pa tako i protokoli nisu potrebni, nego da se trebamo spontano okupljati i obilježavati, a da iza toga ne treba stajati država a onda ni Crkva? Da nikakve sankcije ni zakoni ne trebaju postojati, nego ćemo se osloniti na “svetost” baš svakog branitelja, njegovu nakanu i namjeru bez ispita savjesti i neke kontrole ?

Siguran sam da bi takva „Oluja“ trajala kraće nego bljesak munje kada bi svatko vukao na svoju stranu !

Fra Josip je s oltara upozorio da u isto vrijeme ponosa na slavnu pobjedu u „Oluji“ nije lijepo što se događa na proslavi ovoga dana. Mnogo je onih koji dođu, ali moraju ostati iza prepreke, i pozvao da se prekine ta praksa jer su nam upravo branitelji omogućili da se slavi ovaj dan, prozivajući državu i institucije jer su se trudile sankcionirati incident koji se dogodio na ulazu u grad.

Jako me je razočaralo to što su neki govorili kako im je netko branio da dođu, što nije točno! Nadalje, oni koji su bili u Kninu, nisu se udostojili doći na sv. misu, a neki se nisu udostojili niti prisustvovati nekoliko minuta kako bi poslušali imena onih koji su poginuli u akciji VRO Oluja, za nas, za Hrvatsku !
Ako im je bilo teško stajati pod šatorom gdje im je bilo „zabranjeno doći“, zašto nisu došli na sv. misu…, zar im je i crkva postavila prepreke ???

Iako svatko ima pravo obilježavati današnji dan na svoj način što ne dvojim ali se pitam da li poštujemo autoritete? Jesmo li žrtvu stavili ispred sebe ili smo zaglavili u svojoj oholosti, egoizmu i narcisoidnosti, gurajući neke prošle idologije koje su već svima ofucane, a sebe stavili na prvo mjesto kada ne priliči? Ujedno, lupali se u prsa u birtiji, umjesto da su bili dio protokola i sudjelovali na sv. misi. Što je to bilo važnije od toga ?

Nekada sam oprezno gledao u smjeru onih sa druge strane, znajući gdje su neprijatelji. Danas strahujem više od onih u vlastitim redovima koji su u potpunosti izgubili kompas nanoseći veliku štetu novijoj hrvatskoj povijesti i identitetu.

Đuro Knezičić

U današnjim vremenima vrlo je važno za naš hrvatski narod da se sjećamo onih koji su svoje živote položili u obrambenom Domovinskom ratu da bi svi danas uživali slobodu u našoj demokratskoj državi Hrvatskoj. Ta sloboda je plaćena krvlju, hrabrošću i požrtvovnosti naših hrvatskih branitelja.

Tako smo popratili Udrugu Braniteljski centar za društveni razvoj (BCDR) i njihovog predsjednika, hrvatskog branitelja Đuru Knezičića koji je uoči 32. obljetnice pogibije 39 hrvatskih branitelja stradalih u napadu na Policijsku postaju Dalj, u Đakovu i Gašincima gdje je on osobno prošao svoj ratni put u oslobađanju hrvatskog naroda od srpskog terorističkog agresora, položio je vijence i zapalio svijeće za poginule suborce, prijatelje. Knezičić nam govori da su devetorica bila ranjena a poginula su mu dvojica kolega Branko Sabljo i Marko Poplašen. Đuro je tada bio u pričuvi kako nam kaže,  jer tada bez oružja nisi mogao braniti svoju Domovinu i aktivno pristupiti ZNG-u. Satniji Zbora narodne garde (ZNG) Đakovo kojom je zapovjedao pokojni Božo Blažević.

Obilježavanje 32. obljetnice pogibije hrvatskih branitelja u Dalju ima veliku važnost u sjećanju i odavanju počasti poginulim herojima. Bitno je odati počast onima koji su žrtvovali svoje živote na dužnosti, braneći svoju domovinu i boreći se za slobodu. Sjećanje na njihovu hrabrost i nesebičnost ne samo da odaje počast njihovom sjećanju, već služi i kao podsjetnik na žrtve koje su podnijeli svi veterani.

Bitka u Dalju ima povijesno značenje u Domovinskom ratu. Dogodilo se to 1991. godine kada su hrvatske snage bile angažirane u žestokoj borbi protiv srpskih paravojnih skupina. Bitka je bila dio većeg sukoba za hrvatsku neovisnost i označila je ključni trenutak u povijesti zemlje. Razumijevanje povijesne pozadine bitke pomaže kontekstualizirati žrtvu i hrabrost veterana koji su izgubili živote u Dalju.

Ovi događaji također pružaju priliku zajednici da izrazi zahvalnost i podršku obiteljima poginulih branitelja.

Pogibija hrvatskih branitelja u Dalju snažno podsjeća na važnost sjećanja i odavanja počasti poginulim herojima. Povijesna pozadina bitke u Dalju ističe žrtve koje su ti hrabri pojedinci podnijeli u borbi za hrvatsku neovisnost. Događaji i svečanosti organizirani u spomen na ovu obljetnicu ne samo da odaju počast poginulim braniteljima, već također pružaju priliku zajednici da se okupi i razmisli o značaju njihove žrtve. Prisjećanjem i odavanjem počasti ovim herojima osiguravamo da njihova ostavština živi i da njihov doprinos povijesti naše nacije nikada ne bude zaboravljen.

Organizacijski odbor za obilježavanje 28. obljetnice Vojno redarstvene operacije Oluja pozvao je u ponedjeljak branitelje i građane da u što većem broju dođu 5. kolovoza na svečanost u Knin.

Središnja svečanost Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, Dana hrvatskih branitelja i 28. obljetnice Vojno redarstvene operacije Oluja održat će se na nogometnom stadionu u Kninu, s početkom u 9.40 sati, predajom prijavka predsjedniku Republike Zoranu Mlanoviću, rekao je predsjednik Organizacijskog odbora državni tajnik u Ministarstvu hrvatskih branitelja Darko Nekić.

Uslijedit će podizanje hrvatske zastave na Kninskoj tvrđavi i čitanje povjesnice te imena poginulih i umrlih.

Na središnjoj svečanosti predviđena su obraćanja premijera Andreja Plenkovića, predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića i predsjednika Republike Zorana Milanovića.

U sklopu glavne svečanosti prelet će obaviti MIG-ovi, kao i helikopteri MORH-a i MUP-a. Akrobatska skupina “Krila oluje” izvest će svoj program. Sveta misa u kninskoj crkvi bit će u 11.55 sati.

Nekić je izvijestio da organizatori prate meteorološke prognoze koje nisu najpovoljnije za 5. kolovoza, pa će se u srijedu, ili u četvrtak, odlučiti o prilagodbi aktivnosti.

Ministarstvo hrvatskih branitelja i ove je godine osiguralo prigodne majice koje se dijele hrvatskim braniteljima i udrugama iz Domovinskog rata te pozivaju hrvatske branitelje da na Dan pobjede ponosno nose te majice te da i na taj način pokažu hrvatsko zajedništvo u Kninu i diljem domovine.