Povodom Dana državnosti Republike Hrvatske i Dana branitelja grada Zagreba izaslanstvo predvođeno gradonačelnikom Tomislavom Tomaševićem položilo je vijence na Gradskom groblju Mirogoj, kod Središnjeg križa u glavnoj aleji groblja i u Aleji hrvatskih branitelja, kod Spomen obilježja Glas hrvatske žrtve – Zid boli te kod Kenotafa. Polaganju vijenaca pridružili smo i mi iz BCDR udruge.
„Tradicionalno smo se na Gradskom groblju Mirogoj okupili s braniteljskim udrugama, u spomen na žrtve Domovinskog rata, posebice branitelje, i da im zahvalimo”, rekao je gradonačelnik Tomašević. Dodao je kako je gotovo 70.000 branitelja sudjelovalo u Domovinskom ratu, a više od 1.000 zagrebačkih branitelja je u ratu izgubilo život.
Gradonačelnik Tomašević održao je danas i prijem za hrvatske ratne vojne zapovjednike i predstavnike braniteljskih udruga grada Zagreba. Večeras će, također u povodu Dana državnosti i 10. obljetnice članstva Hrvatske u Europskoj uniji, prisustvovati i svečanom koncertu u Hrvatskom narodnom kazalištu.
Dana 25.svibnja 2023. godine povodom dana Državnosti i dana branitelja Grada Zagreba održana je Humanitarna akcija dragovoljnog darivanja krvi “Zagreb živi”. Akcija je održana u organizaciji UDVDR RH Podružnice grad Zagreb – predsjednika Ivice Matoševića uz suradnju sa Hrvatskim zavodom za transfuzijsku medicinu na čelu sa ravnateljicom prim dr.sc Irenom Jukić i voditeljicom odjela davalaštva dr.med.spec. transfuziolog Patricijom Topić-Šestan , te predsjednika HVIDR-e Centar Mladena Tafre.
Potporu ovoj humanitarnoj akciji dao je Sabor RH, Vlada RH, MUP RH i Policijska akademija, MUP RH Ravnateljstvo civilne zaštite, MORH i HV učilište, Grad Zagreb, UDVDR RH, a posebnu potporu je dalo Ministatstvo hrvatskih branitelja, branitelji i njihove obitelji i građanstvo.
Humanitarnu akciju su popratili HRT u emisiji Dobro jutro Hrvatska i novinari TV Zapad, te Glas Koncila. U Humanitarnoj akciji se odazvalo 176 davatelja krvi, među kojima je i 10 novih darovatelja, a prikupljeno je 134 doze krvi. Svima njima koji su dali krv od srca hvala u ime UDVDR RH Podružnice Grada Zagreba.
Zahvaljujemo stručnom, vrijednom i ljubaznom osoblju HTZM: dr. Repušić Babacanli, dr.Horvat Bruni, Gvozdanovski Vesni, Telen Mireli, Franković Josipu, Trempetić Vladimiru Rukavina Dženani , Punčec Marku i Videc Mariji te vrlo ljubaznom i uslužnom osoblju kantine HZTM-a. Zahvaljujem na dolasku i potpori izaslanicima MUP RH Ravnateljstva Civilne zaštite g. Pilčiku, g.Skoki, gđi Milković. Zahvaljujem i volonterima u humanitarnoj akciji: Marku Rašiću Smiljanu Ćubeliću Konradu Puškariću, Josipu Sakaču i posebna zahvala g.Horvatinu iz MUP RH-a na iznimnom trudu u logističkoj potpori Humanitarnoj akciji, te Darku Radiću na potpori svojim dolaskom koji je 268 puta dao krv, te našem članu Zlatku Kneziću koji je došao iz V.Gorice dati podrsku svojim prisustvom te Đuri Knezičiću iz BCDR i Palu Lumeziju iz UABHDR Shoqata , HVIDRA Dubrava i drugima.
Na zagrebačkoj Trešnjevci, predstavljena je zbrika poezije autora Ivice Jurjevića. Poetska večer upriličena je povodom Dana zagrebačkih branitelja i Dana državnosti.
Zbirku pjesama predstavio je dr. Ante Škember, znanstvenik i dugogodišnji djelatnik Zavoda za mirovinsko osiguranje. Škember je prikazao Jurjevića, prvo kao personu i čovjeka, pa tek njegove lirske i duhovne pjesme. Kazao je da je Jurjević duhovnik, ljubitelj čovjeka i njegovih potreba, posebno je naglasio tu socijalnu notu koju Jurjević nisu u svojoj duši. Jurjević nije bio izravni branitelj, ali je smogao snage opjevati Velebit, Zrmanju i svoje okupirano Kruševo. U poeziji nema ništa nehumano, sve pjesme veličaju snagu hrvatskih branitelja. Jurjević je odrecitirao svoju znamenitu pjesmu: “Kad bih ja bio Veliki Hrvat” te posvjedočio svoj životni put, svoju teološku misao i svoju ljubav prema čovjeku: “Pjesniku je čovjek, sama poezija, sama ljubav. To želim gajiti do kraja života !” Na kraju, gosti i pjesnik bili su na zajedničkom druženju.
Bilo bi lijepo kad bi Jurjević, svoju poeziju mogao širiti i po ostalim gradovima Lijepe naše- pomislio sam na kraju druženja. Ivan Jurjević rođen je u Kruševu, a školu je pohađao u Zadru i Zagrebu, gdje danas živi. Bio je prvi svjetovni teolog u bivšoj državi, a živio je oporbenim životom, zbog čega je često bio pritvaran, uvijek braneći pravo na slobodu vjere.
Kako kaže, pjesme je počeo pisati jer mu pomažu da tako lakše prevlada moguće životne neprilike.
Možda je najbolje o Jurjevićevom stvaranju kazao književnik Mile Balen: ‘Kada mu neverin u nevidljivim kapljicama donese mirise i dragu ariju hrvatskog Jadrana, odmah zdesna iz Podvelebitskog Kanala i ravno iz Novigradskog i Karinskog mora – a iza leđa mu se bijeli i čudesnom energijom zrači divotno stijenje Starca Velebita…silne Tulove grede… Pa on i ne može biti ništa drugo nego pjesnik’!
Istina o stradanjima naroda se ne smije, ali i ne može prešutjeti. Slovenija ima evidentirano oko 650 lokacija grobišta, zapravo skrivenih jama, u kojima su bačene mučki ubijane tisuće žrtava poraženih vojski i civila, a među njima je najveći broj Hrvata. To su mahom poslijeratne žrtve, nastale u drugoj polovici svibnja 1945.godine. Ponekad o tim poratnim tragedijama, o kojima progovore i ponešto učine politike i vlasti država, ali najveći broj žrtava je još neotkriven i ostaje nedostojno pod zemljom. Ukratko, znanost i savjest, poneki mediji i literatura govore stalno o tim nekažnjenim zločinima. Njihova je snaga i moralna vrijednost u činjenicama. Danas se kao neka utjeha priređuju prigodne komemoracije na vjerojatnim lokacijama tih zločina. To najviše zavisi od lokalnih vlasti, koliko same žele da imaju pravi odnos prema svim umrlima. Među prvima u tom pogledu je slovenska gorenjska općina Škofja Loka. Upravo ove nedjelje bili smo na jednoj već više godina tradicionalnoj svibanjskoj komemoraciji u malom brdovitom selu Crngrob. Koje li ironije i odnosa prema ljudima je to bilo, kada su mučilište za ratne zarobljenike imali u mežnarevoj kući (kuća zvonara i čuvara crkve), u toj velikoj lijepoj ali zapuštenoj kući pored velike hodočasničke crkve Blagovijesti(Navještenja Marijinog). I doista na dan komemoracije bilo je i hodočasnika hrvatskih veterana iz domovinskog rata koji su došli iz Zagreba. Komemoraciju su zajedno organizirale Udruge, Hrvatskog društva Ljubljana, Saveza hrvatskih društava Slovenije, Braniteljskog centra za društveni razvoj (BCDR) “Društvo hrvatska žena“ Grad – Zagreb“ i Udruga dragovoljaca i veterana domovinskog rata podružnica Grada – Zagreba.
Sv. Misi za preminule hrvatske žrtve, predvodio je starološki župnik Janez Šket, bilo je dirljivo slušati združeno pjevanje ženskog zbora “Hrvatica“ i svih hodočasnika i nazočnih u crkvi, posebno kod poznatih hrvatski napjeva kao što je: Zdravo, Djevo – Rajska djevo kraljice Hrvata, Naša majko, naša zoro zlata, Odanih ti srca primi dar, Primi čiste ljubavi nam žar. Župnik Janez Šket je u svojoj propovijedi mučeničku smrt mnoštva Hrvata postavio u središte naše pažnje sa njihovim putem u vječnost, ali i sa našim neizvršenim obavezama, da budu dostojno pokopani kako zaslužuje svaki čovjek, jer kako je rekao župnik „svi smo Božji ljudi“. Zahvalu misnom slavlju i spomen hrvatskim i drugim žrtvama poratnog nasilja izrazili su nazočni zvanični predstavnici Republike Hrvatske i Republike Slovenije: Vesna Odorčić-opunomoćena ministrica i izaslanica Veleposlanika Republike Hrvatske u Sloveniji, izaslanice Hrvatske Vlade, Potpredsjednika Hrvatske Vlade i Ministarstva hrvatskih branitelja Tome Medveda: Ivona Paltrinieri i Tanja Antunović Hadžić, te dožupan Robert Strah i zastupnik slovenskoga parlamenta Andrej Hoivek. Od strane hodočasnika iz Hrvatske zahvale župniku i domaćinima izrazili su predsjednik udruge Braniteljski centar za društveni razvoj Đuro Knezičić i predsjednik zagrebačke podružnice Hrvatske udruge dragovoljaca i veterana domovinskog rata Ivica Matošević. Uime domaćina i organizatora ove komemoracije govorio je voditelj organizacije Josip Marinić, ujedno i predstavnik Hrvatskog Društva Ljubljana, te Saveza Hrvatskih društava u Sloveniji. Njegove iskrene, tople i skromne riječi razdragano i zahvalno su pozdravili svi sudionici tužnog slavlja u crkvi Crngroba.
Završetak misnog slavlja bio je impresivan solo izvedbama državnih himni. Parlamentarni zastupnik Andej Hoviek izveo je slovensku himnu Zdravica nacionalnoga pjesnika Franca Prešerna, a hrvatska glazbenica iz Đakova Lara Simičić izvela je Hrvatsku himnu Lijepa naša domovino! Složno su pjevali i svi nazočni u hodočasničkoj crkvi Balogovijesti na Crngrobu. Nakon Svete komemorativne mise održana je procesija u molitvi i pjevanju od križa do križa, gdje se zastajalo, polagalo cvijeće i palilo svijeće te blagoslivljala grobišta. Kod prvog i posljednjeg Križa pjevala se je pjesma svetoga Ivana Pavla drugoga: Krist na žalu Spomenimo poznati refren koji je sa tugom odjekivao šumom u Crngrobu: O, Bože, zar si pozvao mene, Tvoje usne rekoše moje ime, Svoju lađu ostavljam sada žalu, Od sad´ idem kamo šalješ me ti. Išlo se u krug, ali znalo se kuda se ide, prema zadnjoj postaji hrvatskih križnih putova. Ne vjerovati lako, ali zato doživjeti je lijepo, da je u procesiji bila i jedna osoba, tada davno dijete na križnom putu, a danas je 88-godišnji publicista i istraživač križnih putova po Sloveniji Želimir Kužatko. On je ovaj susret sa hodočasnicima doživio kao svoj životni oproštaj, ali nepresušan govor o činjenicama stradanja hrvatskih žrtava potvrđivao je koliko Želimir još ima što reći. Pisac ovih redaka bio je ganut što je bio Želimiru medijska pratnja na nekim točkama puta, pa i tu na Crngrobu, gdje su hrvatski mediji mogli tako prvi put saznati sudbinu više stotine Hrvata, među kojima su bila i djeca i ministri, žene i poraženi vojnici, generali i nekoliko hrvatskih svećenika. Da, znalo se kuda se korača , kako se i pjevalo u pjesmi : Ima jedna duga cesta: Ima jedna duga cesta, Koja vodi sve do raja, To je cesta, cesta mira, cesta mira i ljubavi!
Imponira da je to bio potpuno mirni, skrušen skup odan molitvi za umrle, za strašne žrtve, među kojima i novije otkriveni grobovi dječice. Jedino se čula molitva i pjesma, kao znakovi utjehe i smirenja na mjestima teških zločina i ljudskih tragedija. Jedan od istraživača tih zločina počeo je sa širokim uvodom da bi skupio hrabrosti pa rekao gorku istinu:„ Nijedna politika, nijedna država nije još na ovim prostorima stradanja uredila dostojno trajno počivalište tragično umrlih. To nije učinila ni Slovenija ni Hrvatska, a trebali bi to učiniti zajedno za primjer i uzor ostalima“. Neke zanima kakva su bila znakovlja na komemoraciji i kažimo, samo državne zastava Slovenije, Hrvatske, Europske i križ, kojega je nosio u procesiji Ignacij iz Konjica. Bila je to i prigoda zajedničkih razgovora i druženja hrvatskih hodočasnika, predstavnika hrvatskih društva u Sloveniji i uglednih osoba iz javnog života Slovenije i Hrvatske. Nadamo se da će neki postavljeni ciljevi dostojnijeg pokopa umorenih ljudi biti potpunije ostvareni.
Izdvojili smo prilog iz emisije “Domovini vjerni” gdje se govori o našem projektu. Emisija se emitira svaki petak na Mreži TV koju uređuje i vodi Ana Zgrebec.
Dana 6.svibnja 2023. godine održana je na zagrebačkom Mirogoju komemoracija u spomen na Bleiburšku tragediju i križnih puteva ispred spomen obilježja Bleiburškim žrtvama.
Da se ne zaboravi !
Okupili smo se i ove godine kako bi se poklonili svim žrtvama Bleiburške tragedije i Križnih puteva, ispred jedinstvenog Spomenika na groblju Mirogoj podignutog 20. lipnja 1994. godine od domicilnog naroda i naroda iz dijaspore. Njima na slavu, nama na čast.
U organizaciji Hrvatskog domobrana ogranak Grad Zagreb, komemoraciji su prisustvovali članovi iz udruge „Društvo hrvatska žena“ Grad Zagreb, zbor „ Hrvatice“, Braniteljski centar za društveni razvoj, članovi HČSP – Hrvatska čista stranka prava i drugi građani.
Ovaj spomenik, blagoslovio je kardinal Franjo Kuharić kako bi mnogi koji žele mogli odati počast Bleiburškoj žrtvi, žrtvama križnih puteva i općenito poslijeratnim žrtvama, kao i svim žrtvama totalitarnih režima: Fašizma, Nacizma i Komunizma.
U društvu korisnika, partnera, suradnika, stručnjaka u području pružanja psiholoških, socijalnih i zdravstvenih usluga te predstavnika organizacija civilnog društva koji rade s osobama s invaliditetom i starijim osobama, u prostorijama udruge u Zagrebu , 25. 4. 2023. održana je završna konferencija EU projekta „Za život u zajednici“.
U svečanoj i prijateljskoj atmosferi obilježen je još jedan uspješno okončani projekt te su predstavljeni rezultati projekta na kojem su pružane izvaninstitucionalne socijalne usluge, javnost senzibilizirana za probleme starijih i osoba s invaliditetom i na kojem su razvijani stručni kapaciteti za pružanje izvaninstitucionalnih usluga za ovu osjetljivu skupinu u društvu. Prisutnim sudionicima specijalizirane edukacije za stručnjake, koja je održana za vrijeme trajanja projekta, podijeljeni su certifikati. Skup je, isto tako, bio prilika za povezivanje dionika koji pružaju usluge u zajednici i dogovaranje konkretnih budućih suradnji, kako bi se osigurale i proširile kvalitetne usluge u zajednici za starije i osobe s invaliditetom, olakšale obaveze članovima obitelji, njihovim neformalnim njegovateljima, a našim starijim članovima društva i osobama s invaliditetom omogućilo da žive što samostalnije, kvalitetnije i aktivnije u poznatom okruženju, u zajednici kojoj pripadaju i u kojoj ispunjavaju svoje potrebe i ostvaruju svoja prava kao i svi drugi građani.
EU projekt „Za život u zajednici provodi Humanitarna udruga „fra Mladen Hrkać“ u partnerstvu s Gradom Zagrebom. Ukupna vrijednost projekta iznosi 1.341.984 kn. Projekt je sufinanciran sredstvima Europskog socijalnog fonda (85%) i sredstvima Državnog proračuna Republike Hrvatske (15%).
U Okučanima je u ponedjeljak 1. svibnja 2023., uz polaganje vijenaca i ruža na spomen-obilježje “Kocke vedrine” i podsjećanje na sve poginule te prelet dva MiG-a Hrvatskog ratnog zrakoplovstva održana središnja svečanost obilježavanja 28. obljetnice vojno-redarstvene operacije Bljesak.
Ministar obrane Mario Banožić u izaslanstvu Vlade predvođenim predsjednikom Vlade Andrejem Plenkovićem, u kojemu su bili i potpredsjednici Vlade i ministri hrvatskih branitelja i unutarnjih poslova, Tomo Medved i Davor Božinović, položili su vijence i odali počast poginulim braniteljima u VRO Bljesak. Ruže su na spomen obilježje položili kadeti Hrvatske vojske i polaznici Policijske akademije MUP-a RH.
Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković istaknuo je važnost, na ovu obljetnicu i na ovom mjestu, prisjetiti se heroja Domovinskog rata. “Danas smo tu da mladim generacijama prenesemo ključne trenutke Domovinskog rata i da se kao narod i kao društvo prisjećamo trenutaka bez kojih ne bi bilo slobodne Hrvatske”, kazao je.
Zahvalivši hrvatskim braniteljima na njihovoj žrtvi, hrabrosti i slobodi te upućujući čestitke svima koji su sudjelovali u VRO Bljesak, ministar obrane Mario Banožić je istaknuo: “Sjećamo se svakog poginulog, nestalog i stradalog hrvatskog branitelja i odajemo počast onim generacijama koje su sudjelovale u Domovinskom ratu i zahvaljujemo im za sve što su učinile u stvaranju države Hrvatske. Danas s ponosnom možemo reći kako je Hrvatska vojska stasala u modernu oružanu silu. Ova Vlada od početka mandata odlučna je u nastavku jačanja sve tri grane Hrvatske vojske i neumorno će prenositi istinu o Domovinskom ratu mlađim generacijama”, poručio je ministar.
Ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved rekao je kako nema ni jednog hrvatskog vojnika ni policajca kojemu se trenuci provođenja operacije nisu usjekli u pamćenje. “U mozaiku svih naših pobjeda, VRO Bljesak ostat će trajno zabilježena u kolektivnoj svijesti našeg naroda. Bili su to trenuci spremnosti na žrtvu u oslobađanju domovine i to moramo prenositi na buduće naraštaje”.
Ministar branitelja Tomo Medved ujedno je otvorio športske igre hrvatskih branitelja u organizaciji UDVDR Brodsko-posavske županije.
Misu zadušnicu za sve poginule hrvatske branitelje te civilne žrtve u crkvi Sv. Vida predvodio je mons. Antun Škvorčević, biskup Požeške biskupije. U sklopu cjelodnevnog programa u Okučanima je održan i taktičko-tehnički zbor naoružanja te borbene i neborbene tehnike i opreme kao i prezentacija vojnog i policijskog poziva. Održane su i pokazne vježbe sposobnosti pripadnika Zapovjedništva specijalnih snaga uz korištenje helikoptera Black Hawk te Antiterorističke jedinice Lučko, dok su pripadnici Vojne policije demonstrirali rad službenih vojno-policijskih pasa. Održan je i letački program akrobatske grupe Krila Oluje.
Obilježavanju 28. obljetnice VRO Bljesak nazočili su predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković s izaslanstvom, predsjednik RH i vrhovni zapovjednik OS RH Zoran Milanović s izaslanstvom OS RH i načelnikom Glavnog stožera OS RH admiralom Robertom Hranjem, obitelji poginulih, nestalih i umrlih hrvatskih branitelja i ratni zapovjednici postrojbi koje su sudjelovale u VRO Bljesak i predstavnici udruga iz Domovinskog rata te izaslanstva županija, gradova i općina.
Završetkom pokaznih vježbi uzvanici su nazočili dolasku na cilj natjecatelja za najspremnijeg pripadnika OS RH “Memorijal bojnik Davor Jović – natjecanje Prvi za Hrvatsku”. Ovogodišnju titulu najspremnijeg vojnika ponio je satnik Ivan Gerenčir, pripadnik bojne Pume GOMBR, prvi stigavši na cilj.
U večernjim satima u Spomen parku hrvatskim vitezovima predviđen je koncert Jazz orkestra HV-a.
Podsjetimo, operacija Bljesak počela je 1. svibnja 1995. u 5:21 sati, na oko 80 kilometara dugoj bojišnici. Jakim udarima hrvatskih vojnih i redarstvenih snaga presječeno je okupirano područje zapadne Slavonije, slomljen je otpor neprijateljskih snaga i oslobođeni su Jasenovac, Okučani i Stara Gradiška. U manje od 32 sata, 1. i 2. svibnja 1995. godine hrvatske snage oslobodile su oko 500 četvornih kilometara dotad okupiranog zapadnoslavonskog teritorija te uspostavile nadzor nad autocestom Zagreb-Lipovac i željezničkom prugom prema istočnoj Slavoniji. U vojno-redarstvenoj operaciji Bljesak sudjelovalo je oko 7200 hrvatskih vojnika i policajaca. Poginuo je ili od posljedica ranjavanja preminuo 51 hrvatski branitelj, a 162 branitelja su ranjena.
