Povodom 32. obljetnice stradavanja civila u pakračkim vinogradima, u organizaciji Udruge civilnih invalida i stradalnika Domovinskog rata Požeško-slavonske županije i Udruge obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja „Hrvatski feniks“ te pod pokroviteljstvom Grada Pakraca, Ministarstva hrvatskih branitelja i Požeško-slavonske županije održana je komemoracija za sve ubijene, nestale i stradale civile na tom tragičnom mjestu.

U nazočnosti obitelji žrtava položeni su vijenci i zapaljene svijeće kod spomenika hrvatskim braniteljima u Pakracu, a zatim kod spomenika ubijenim i nestalim civilima u pakračkim vinogradima. Komemoracija je završena molitvom koju je predvodio pakrački župnik Jozo Zorić.

– Na današnji dan prije 32 godine stravično su ubijeni civili, među kojima i moj otac Ivan. Žene su ubili sjekirom, a muškarce puškama. Nakon niza neistina i nepravde nadovezane na ove događaje, predlažem osnutak radne skupine koja bi napravila registar ubijenih i nestalih hrvatskih civila na području Pakraca i Lipika – rekao je Željko Nađ.

Na stradavanja i počinjene zločine osvrnuo se i zamjenik požeško-slavonske županice Ferdinand Troha, izrazivši suosjećanje svim obiteljima kojima je Domovinski rat odnio njihove najmilije.

Dinko Tandara, izaslanik ministra hrvatskih branitelja i ravnatelj Uprave za savjetodavnu, psihosocijalnu i zdravstvenu pomoć istaknuo je kako će stravična djela srpskih agresora vječno ostati neobjašnjiva i neshvaćena normalnom čovjeku te kako bi i jedan spomenik poginulom branitelju bio previše, a kamoli tri masovne grobnice koje postoje na području Pakraca i Lipika.

Nakon višegodišnjih nastojanja da se za prešućene žrtve župe Vratišinec ubijene u poratnom razdoblju Drugog svjetskog rata od jugo-komunističke vlasti pronađe lokacija na kojoj će se podići dostojno spomen obilježje radovi na izgradnji istog započeli su u ljeto 2008. godine, a isto je u tu namjenu, na zamolbu gospođe Barbare Turk poklonio, nasuprot župnog groblja, Mijo Mateša.

Blagoslov spomen obilježja i misu zadušnicu 8. listopada 2008. godine predvodio je varaždinski biskup, mons. Josip Mrzljak, a u spomen na stradale komemoracije su se na taj datum održavale i svih narednih godina.

Kako je ove godine na taj datum padala nedjelja (11. lipnja 2023. godine), u dogovoru s vlč. Josipom Blažunom, župnikom župe Uzvišenja sv. Križa Vratišinec, ovogodišnja komemoracija na stradale hrvatske branitelje iz Domovinskog rata i žrtve poratnih progona započelo je misom zadušnicom s početkom u 11 sati, a potom je ista nastavljena polaganjem vijenaca, paljenjem svijeća i molitvom kod samog spomenika nasuprot groblja.

U organizaciji Udruge civilnih invalida i stradalnika Domovinskog rata podružnice Požeško-slavonske županije, Grada Lipika i Hrvatskog Feniksa, danas je u Lipiku održana komemorativna svečanost povodom obilježavanja tužnog sjećanja na stravičan zločin nad nedužnim hrvatskim civilima, žiteljima Lipika.

Prošle su 32 godine od napada velikosrpskih pobunjenika i otvorenog oružanog sukoba na našem području. Upravo na današnji dan, 12. listopada 1991. godine, JNA, potpomognuta domaćim četnicima i dragovoljcima iz Srbije, u ranim jutarnjim satima ušla je u Lipik. Pri ulasku sustavno su palili i uništavali sve što je preostalo nakon višetjednog granatiranja grada. Redom su hvatali civile koji su ostali u gradu. Nekima su odmah oduzeli živote, dok su ostale vodili u kolonama. Dio civila ostavljen je u Lipiku, a dio je odveden u Bijelu Stijenu, logore Bučje i Stara Gradiška. Kasnije je dio zatočenih civila razmijenjen, dok se dio njih još uvijek vodi kao nestali.

Tim su povodom kod spomenika civilnim žrtvama na lipičkom groblju polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća počast odali predstavnici obitelji ubijenih i nestalih, izaslanik Predsjednika Republike Hrvatske brigadir Petar Matanović, izaslanik ministra hrvatskih branitelja i potpredsjednika hrvatske Vlade, general zbora Josip Lucić, kao i izaslanik ministra obrane Dalibor Bajči, voditelj Područnog odjela za poslove obrane Osijek.

Nakon odavanja počasti žrtvama, Dinko Miovec, predsjednik Udruge civilnih invalida i stradalnika Domovinskog rata podružnice Požeško-slavonske županije, obratio se prisutnima. U svojem emotivnom govoru naglasio je da se 12. listopada 1991. dogodio vrhunac velikosrpskog nasilja, kada su nedužni civili bili pohvatani i odvedeni u logore ili, još gore, okrutno poubijani oni koji nisu mogli krenuti s napadačima. Miovec je također istaknuo da civilni stradalnici na ovom području postoje od prvog dana napada na Lipik i Pakrac, te da su stradavali sve do 1. svibnja 1995., odnosno do VRA “Bljesak”.

U organizaciji Udruge civilnih invalida i stradalnika Domovinskog rata podružnice Požeško-slavonske županije, Grada Lipika i Hrvatskog Feniksa, u Donjem Čagliću je 2. listopada održana komemorativna svečanost povodom obilježavanja tužnog sjećanja na stravičan zločina nad nedužnim hrvatskim mještanima.

Prošle su trideset i dvije godine od napada velikosrpskih pobunjenika i otvorenog oružanog sukoba na našem području. Nakon okupacije dijela ovog područja, paravojne jedinice agresora provodile su sustavni teror nad lokalnim stanovništvom. U nizu stravičnih zločina nad  hrvatskim civilima, jedan je počinjen i u Donjem Čagliću. Ovdašnji mještani – Marijan Adžijević, Anka Marošević, Zora Barbača, Anka Zanetti, Đuro Žili, Ruža Sinjaković, Zlatko Hrunka, Nikola Anić i Barica Žili pogubljeni su, a Paulina Žili, Petar Antunović (pronađeni posmrtni ostaci 2008. na području BiH; Bosanska Gradiška, entitet Republika Srpska) i Mirko Adžijević, nestali su civili tijekom Domovinskog rata i velikosrpske agresije na našu domovinu.

Povodom ovog događaja, pred spomenikom poginulim hrvatskim braniteljima u Lipiku i civilnim žrtvama u Donjem Čagliću, počast su odali mnogi ugledni pojedinci i organizacije, izražavajući svoje duboko poštovanje prema žrtvama.

Izaslanik Predsjednika Republike Hrvatske, brigadir Zlatko Radočaj, zajedno s izaslanikom ministra hrvatskih branitelja, generalom Josipom Lucićem, te izaslanikom ministra obrane, Daliborom Bajčijem, bili su među prisutnima. U ime Požeško-slavonske županije, počast je odao dožupan Ferdinand Troha.

Koordinacija udruga proisteklih iz Domovinskog rata Pakraca i Lipika, kao i gradovi Lipik i Pakrac pod vodstvom lipičkog gradonačelnika Vinka Kasana, zajednički su položili vijenac kako bi se prisjetili žrtava. Članovi Mjesnog odbora Donji Čaglić također su odali počast, a poštovanje su pružili predstavnici udruge Hrvatski Feniks, načelnik PP Pakrac Robert Hrastić, pukovnik Damir Grgurić u ime Vojarne 123. brigade HV-a Požega, članovi Udruge maratonaca Virovitičko-podravske županije “Glasnici istine” i Udruge maratonaca Sisačko-moslavačke županije “Heroji ne umiru”, logoraši Sisačko-moslavačke županije, predstavnici Udruge antifašista i antifašističkih boraca Pakrac – Lipik, te članovi Moto kluba Vitezovi tame.

Neposredno prije komemorativnog skupa u župnoj crkvi sv. Jurja Mučenika održana je sveta misa, a potom su u pratnji MK Vitezovi tame od Lipika dotrčali članovi Udruge maratonaca Virovitičko-podravske županije Glasnici istine, Udruge maratonaca Sisačko-moslavačke županije Heroji ne umiru.

Vojni ordinarijat u RH, organizirao je sudjelovanje hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji na 31. Hodočašću hrvatske vojske, policije i hrvatskih branitelja u Svetište Majke Božje Bistričke. Hodočašće se održalo u nedjelju 1. listopada 2023. godine. Sudionici hodočašća su bili hrvatski branitelji i članovi njihovih obitelji predstavnici udruga iz Domovinskog rata svih županija i Grada Zagreba i djelatnici Ministarstva branitelja.

Koncelebrirano euharistijsko slavlje na prostoru crkve na otvorenom bl. Alojzija Stepinca predvodio je mons. dr. Jure Bogdan, vojni biskup u RH. Na misi su pjevali klapa HRM “Sveti Juraj” i Policijska klapa “Sv. Mihovil”, uz pratnju Orkestra oružanih snaga RH.

Nacionalno hodočašće u Mariju Bistricu organizira se od 1993. S početkom lurdskog hodočašća u svibnju 1993. godine za blagdan Gospe od krunice organizirano je iste godine i prvo nacionalno vojno-redarstveno hodočašće u Mariju Bistricu. Ovo hodočašće okuplja veliki broj vojnika i redarstvenika, ministre obrane, unutarnjih poslova te branitelja, načelnika GS i ravnatelja policije, generalne i admirale, visoke dužnosnike vojske i policije te njihove obitelji. Na ovom hodočašću često su prisutni i delegati drugih vojnih ordinarijata u svijetu što stvara posebno duhovno ozračje.

Uoči dana policije i nadolazećeg blagdana sv. Mihaela, u Policijskoj upravi zagrebačkoj u srijedu, 27. rujna 2023. godine, policijski kapelan don Marin Drago Kozić predslavio je Svetu Misu te se sjećanjem, molitvom i zahvalom na sve poginule i umrle pripadnike zagrebačke policije ušlo u obilježavanje Dana policije, zazivajući blagoslov i snagu nebeskog zaštitnika  Sv. Mihaela na sve one koji slaveći život i dalje svojim radom časno i neumorno svakodnevno doprinose Policijskoj upravi zagrebačkoj u stvaranju osjećaja mira i sigurnosti, a time i poboljšanju kvalitete života svih naših sugrađana.
 
U nazočnosti djelatnika Policijske uprave zagrebačke, euharistijskom slavlju prisustvovali su načelnik Policijske uprave zagrebačke Marko Rašić i zamjenik načelnika Policijske uprave zagrebačke Danijel Blaić, zajedno s članovima užeg kolegija i suradnicima. Misnom slavlju prisustvovali su predstavnice Udruge roditelja poginulih hrvatskih branitelja Grada Zagreba, Udruge obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja „Hrvatski feniks“, Udruge udovica poginulih hrvatskih branitelja Grada Zagreba i predstavnice Saveza udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja.
Naime, vjerujemo kako pri donošenju svih dobrih odluka uz sve nas bdije naš zaštitnik, sveti arkanđeo Mihael, zapovjednik vojske nebeske te kako se našem zaštitniku u molitvi u borbi protiv zla navodi; Sv. Mihaele arkanđele, brani nas u boju; protiv pakosti i zasjeda budi nam zaklon u pomoći protiv zloće.
 
Uostalom kako je don Marin u propovijedi naveo: „Možemo li se obraniti od „zmije zla?. Prvi je način živjeti u istini koja će nas oslobodit pogotovo jer Isus nazva Sotonu „ocem laži“. Drugi je način opredjeljenje za čestit život, hod po Božjim zakonima i treći način stavit se pod zagovor Sv Mihaela, opredijelit  se u srcu za dobro čime ćemo biti zaštićeni od zla. A vjera je u našem narodu uvijek imala važno ulogu za opstanak i razvoj“. Završivši propovijed, istaknuo je simboliku pa i povezanost značenja skraćenice PUZ (Policijska uprava zagrebačka) kroz Mihaelov primjer i poziv „pobjeda ustrajnog zajedništva“ (PUZ), što jest znakovitost ali i poruka svima nama.
 
Poslije Svete Mise upriličena je komemoracija za poginule i nestale branitelje Policijske uprave zagrebačke u zgradi Policijske uprave ispred Spomen ploče poginulih i nestalih branitelja, kada je u znak sjećanja na poginule i nestale branitelje, načelnik Policijske uprave zagrebačke, Marko Rašić svečanim dostojanstvenim činom zajedno sa suradnicima položio cvjetni aranžman i zapalio svijeću ispred Spomen ploče poginulih i nestalih branitelja uz završnu molitvu za poginule i nestale policajce koju je predvodio policijski kapelan don Marin, a paljenju svijeća i odavanju počasti pridružile se su i predstavnice spomenutih udruga.
 
Policijska uprava zagrebačka provedbom zadaća rješava sve izazove u interesu zajednice i stvaranju osjećaja sigurnosti, svjesna realnosti života s ciljem stvaranja društva dobra, ispunjavajući nas osjećajem vrijednosti koji nam pruža policijsko djelovanje.
 
Stoga, interventna sposobnost Policijske uprave zagrebačke nije samo profesionalna obveza nego, promatrajući povijest hrvatske policije uz nebeskog zaštitnika, svi naši i poslovi dio su stvaranja sigurnog i boljeg svijeta danas i sutra…

Udruga Dragovoljaca posebne jedinice policije 1990. »Pionirski grad« sa sjedištem u Zagrebu i Udruga dragovoljaca MUP-a i ZNG-a 90-91 sa sjedištem u Biogradu na Moru organizirali su povodom 32. godišnjice nestanka branitelja Domovinskog rata, Genete Međugorca i Franjo Juga, otkrivanje spomen ploče na mjestu kod kojeg su nestali, Zelenog hrasta.

U tome su ih financijski potpomognuli načelnik Posedarja, Ivica Klanac i načelnik Poličnika, Davor Lončar. Na otkrivanju spomen obilježja i polaganju vijenaca, pored obitelji nestalih branitelja, sudjelovali su i brojne braniteljske udruge te predstavnici vlasti. Hrvatski general Josip Lucić održao je tom prilikom prigodni govor u kojem je istaknuo važnost zajedništva te se zahvalio svim obiteljima nestalih, svim braniteljima te izaslanicima i predstavnicima lokalne vlasti, ali i Hrvatima u Bosni i Hercegovini.

–  U ovoj prigodi sjećamo se svih naših poginulih, ranjenih i nestalih suboraca. Tijekom 1990. i 1991. godine hrvatski narod se nalazio u najtežim vremenima. Bilo je to vrijeme u kojem još uvijek nismo imali državu, nismo bili priznati od svijeta i bili smo zarobljeni u bivšem sustavu. Prije 32 godine Hrvatska je napadnuta nespremna i razoružana. Međutim, usprkos tomu dragovoljaca je bilo iz svih dijelova Hrvatske te smo se branili kako smo znali i mogli. Hrvatska je tada bila presječena i morale su se što prije preuzeti sve policijske stanice i postrojbe koje nisu bile u našim rukama. To su mogli samo oni koji su odgajani u hrvatskom duhu i vjeri. Hvala Bogu Hrvatska je imala tu generaciju, koja dobrim dijelom i danas stoji tu. Iako su narušili naše zdravlje, nisu narušili našu ljubav prema domovini i hrvatskom narodu. Ponosni smo što danas imamo svoju domovinu, svoju policiju i vojsku. Hrvatska je bila podijeljena što prirodnim, što ideološkim barijerama, ali bez zajedništva i hrvatskog predsjednika Tuđmana danas ne bismo bili tu i iskazivali počast žrtvama i nestalima. Pored toga, veliku ulogu je odigrala i naša katolička crkva koja nas je držala u zajedništvu. Naša država je stvorena uz veliku žrtvu i predstavlja mladu zemlju koja je i dalje u izgradnji. Zajedništvo nas je spasilo i moramo ga čuvati kako bi nastavili izgrađivati i dalje našu domovinu, ali na racionalnim temeljima ne noseći sa sobom emocije koje će nas sukobiti. Izgrađujemo Hrvatsku za našu djecu i unuke, istaknuo je general Lucić.

Gento Međugorca je rođen 27. ožujka 1951. godine u Klobuku te je u Domovinski rat stupio dobrovoljno. Bio je pripadnik 1. Gardijske brigade Hrvatske vojske te je posmrtno odlikovan »Redom kneza Domagoja« s ogrlicom. Franjo Jug je rođen 9. rujna 1946. godine u Zagrebu, a u Domovinski rat je dragovoljno pristupio te je bio pripadnik Zbora narodne garde. Obojica su nestali na području Posedarja (na mjestu Zelenog hrasta) 28. rujna 1991. godine. Zaustavljeni su i zarobljeni su od strane neprijatelja, domaćih Srba četnika, nakon čega im se gubi svaki trag.