Ovo je druga memorijalna slika u sklopu projekta koja prikazuje pad Slunja.
Slika je visine oko 2 metra i širine oko 2 metra, a prikazuje ruševine granatiranog grada Slunja koji je pao 16.11.1991. nakon 104 dana opsade. U prednjem planu su dva hrvatska vojnika i jedan križ u sredini. Oni su izvedeni kao tamne siluete, kao kada se gleda prema suncu, odnosno prema sutonu i zalazu sunca. Taj suton, smiraj dana nas treba podsjetiti na dokumentarni film 104 sumraka, koji prikazuje okupaciju grada Slunja. Zato su i likovi u prvom planu prikazani kao tamne siluete u sumraku. Nad njima je oblačno nebo, kao simbol oluje i ratnog nevremena koje se sprema i u koje je utonula Hrvatska ranih devedesetih godina prošlog stoljeća. Križ u sredini je simbol koji prikazuje sve stradale u Domovinskom ratu na Slunjskom području. Jedan vojnik s desne strane je kleknuo pored križa, odložio oružje i skinuo kapu dok oplakuje stradale prijatelje, a drugi vojnik s lijeve strane, iako pognute glave, još ima kapu na glavi i pušku u rukama, jer se vojnici zaista nisu mogli opustiti ni na trenutak, jer se svaki čas mogao očekivati novi napad, nove žrtve i nova stradanja. On je spreman na sve, čak i u najtežim trenutcima.
Izrada zidne slike je trajala 7 radnih dana, od srijede 26.3.2025. do petka 4.4.2025. Kroz proces izrade, učenici su se bolje upoznali sa stradanjem grada Slunja u Domovinskom ratu.
Izvor fotografija: vlastiti arhiv
Tekst pisao: Ante Vlašić, profesor likovne kulture
U nedjelju 6. travnja 2025. na Ksaverskoj kalvariji održani su križni put i sveta misa u spomen na 100. obljetnicu velike obnove čitavog kompleksa. Križni put i euharistijsko slavlje je predvodio biskup Ivo Martinović. Velika obnova je napravljena 1925. godine kao doprinos proslavi tisućite obljetnice nastanka Hrvatskog Kraljevstva. Temeljitu obnovu je pokrenulo društvo „Hrvatska žena“ na čelu s predsjednicom Zorom pl. Trnski i Marijom Kumičić, uz doprinose hrvatskog naroda u domovini i iz Amerike. Tijekom obnove, velika pažnja je posvećena baroknim elementima kompleksa, a uz obnovljenu crkvu dozidan je i novi samostan po projektu Brune Bauera. Po nacrtima Ćirila Ivekovića, na ulazu u križni put podignut je novi portal te je izgrađeno 12 novih kapelica na njegovim postajama. Nakon obnove kompleks su preuzeli franjevci trećoreci-glagoljaši iz Hrvatskog primorja i sjeverne Dalmacije.
Dana 31. ožujka 2025., ispred spomen obilježja Josipu Joviću, prvom poginulom hrvatskom redarstveniku, u Nacionalnom parku Plitvička jezera, svečano je obilježena 34. obljetnica akcije “Plitvice” i pogibije prvog hrvatskog redarstvenika Josipa Jovića. Svečanost u sjećanje na akciju „Plitvice“ i herojsku žrtvu Josipa Jovića je započela polaganjem vijenaca članova obitelji poginulog hrvatskog redarstvenika Josipa Jovića i predstavnika udruga sudionika akcije „Plitvice“: Udruge ratnih pripadnika Antiterorističke jedinice Lučko 90, Udruge Tigar 90/91 Rakitje, Udruge prvi hrvatski redarstvenik, Udruge specijalne policije iz Domovinskog rata Republike Hrvatske, Udruge Pripadnika posebne jedinice policije Kumrovec 90 te Udruge Specijalne jedinice policije Grom Karlovac. Zatim su u ime Predsjednika Republike Hrvatske vijenac su potom položili general pukovnik u miru Marijan Mareković, brigadni general Željko Ljubas i umirovljeni general bojnik Slavko Butorac, a u ime Vlade Republike Hrvatske zajednički vijenac položili su potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova dr.sc. Davor Božinović, potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, glavni ravnatelj policije Nikola Milina, brigadni general u miru Božo Kožul, general pukovnik u miru Mladen Markač, u pratnji sa suradnicima.
Potom su počast odali predstavnici Ličko-senjske i Splitsko-dalmatinske županije, Općine Cista Provo i Plitvička Jezera, članovi udruga proizašlih iz Domovinskog rata te prisutni pojedinci. BCDR je zapalio svijeću te odao počast i u ime Saveza udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja te udruge „Vukovarske majke“ Nakon minute šutnje za poginuloga hrvatskog redarstvenika Josipa Jovića i sve branitelje poginule u Domovinskom ratu, okupljeni su se kroz riječi moderatorice prisjetili samoga tijeka akcije „Plitvice“ i pogibije Josipa Jovića. Program obilježavanja nastavljen je dodjelom amblema sedmorici novih pripadnika Antiterorističke jedinice Lučko nakon intenzivne šestomjesečne obuke koje im je uručio zapovjednik ATJ Lučko Mate Bilobrk.
Na Ksaverskoj kalvariji u nedjelju 30. ožujka 2025. godine održan je tradicionalni križni put za pripadnike Hrvatske vojske, policije i drugih službi, kojeg je predvodio vojni ordinarij monsinjor Jure Bogdan. Križni put sv. Ksavera je vrijedno djelo baroka iz prve polovice 18. stoljeća, a ove godine je na njemu dostojanstveno proslavljena jubilarna 1100. godina krunjenja hrvatskog kralja Tomislava i nastanka Hrvatskog Kraljevstva. Uz biskupa Bogdana u pobožnosti križnoga puta bili su generalni vikar mons. Ilija Jakovljević, biskupski vikari za pastoral don Slavko Rajič i vlč. Frano Musić, gvardijan samostana sv. Franje Ksaverskog i tajnik Provincije fra Zvonimir Brusač TOR, vojni i policijski kapelani iz Zagreba, Bjelovara i Varaždina. U pobožnosti križnog puta sudjelovao je i zapovjednik Hrvatskog vojnog učilišta general bojnik Slaven Zdilar.
Sudjelovali su pripadnici Oružanih snaga Republike Hrvatske, Ministarstva obrane i MUP-a, kadeti Hrvatskog vojnog učilišta “Dr. Franjo Tuđman”, polaznici Policijske akademije, vatrogasci, pripadnici postrojbi civilne zaštite, djelatnici Hrvatskog crvenog križa i drugi vjernici. Sudionici su se okupili ispred zgrade Vojnog ordinarijata, a procesija je tradicionalno krenula prema kalvariji na Ksaveru gdje se molila pobožnost križnog puta. Na postajama križnoga puta prigodne tekstove čitali su polaznici Policijske akademije, kadeti Hrvatskog vojnog učilišta, pripadnici Civilne zaštite, Hrvatskog crvenog križa, i pravosudne policije, dok su molitve izgovarali vojni ordinarij te vojni i policijski kapelani. Za molitvu je ove godine izabran Križni put koji je napisao američki časni sluga Božji Fulton J. Sheen. Molitvu je vodio biskup Bogdan naglasivši važnost križnog puta kao duhovne pripreme za Uskrs istaknuvši pritom važnost križa u životima vjernika kao znaka i simbola vjerničke solidarnosti sa svima onima koji iz dana u dan nose i strpljivo podnose životni križ. Na kraju, biskup je potaknuo vjernike da se vrate svojim domovima s vjerom u Božju ljubav.
U organizaciji Ministarstva hrvatskih branitelja, u Nacionalnoj memorijalnoj bolnici Dr. Juraj Njavro u Vukovaru 10. ožujka 2025. godine održana je identifikacija posmrtnih ostataka 12 osoba nestalih ili smrtno stradalih tijekom 1991. godine. Među identificiranima je osam hrvatskih branitelja i četiri civilne žrtve, među kojima i jedna žena. Žrtve su bile starosne dobi od 32 do 64 godine. Uz obitelji žrtava, identifikaciji su nazočili potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, glavni državni odvjetnik Ivan Turudić, državni tajnik Zlatan Bašić, o. d. ravnateljice Uprave za zatočene i nestale Ana Filko, prof. Milovan Kubat, voditelj DNA laboratorija na Zavodu za sudsku medicinu i kriminalistiku u Zagrebu, te dr. Anto Blažanović, ravnatelj Nacionalne memorijalne bolnice “Dr. Juraj Njavro” u Vukovaru. Prisutna je bila i predsjednica Saveza udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja, Ljiljana Alvir. Identificirani su hrvatski branitelji Ivan Ćurić (1959.) i Vladimir Blažičević (1953.), pripadnici 130. brigade HV-a, nestali u prosincu 1991. u Paulin Dvoru, čiji su posmrtni ostaci ekshumirani u siječnju 2025. kod Bobote. Također, među identificiranima su i Toma Pršlja (1940.), pripadnik 204. brigade HV-a, smrtno stradao u rujnu 1991. pri okupaciji Berka, te Nada Mihajlović (1954.), nestala u listopadu 1991. tijekom proboja iz Bogdanovaca. Njeni posmrtni ostaci ekshumirani su u srpnju 2024. kod Marinaca. Osam osoba identificirano je na temelju ekshumacije iz masovne grobnice pronađene u lipnju 2024. na Petrovačkoj doli, od kojih su pet bili hrvatski branitelji, a tri civilne žrtve. Nestanak četiri hrvatska branitelja veže se uz Velepromet, gdje su posljednji put viđeni zarobljeni u hangarima, to su pripadnici 204. vukovarske brigade Stjepan Patko (1942.) i Zlatko Ivan (1955.) te pripadnici PS ZNG-a Vukovar Vladimir Đumić (1954.) i Pal Horvat (1954.), ujedno pripadnik 3. gardijske brigade Kune. Hrvatski branitelj Pavao-Slobodan Mudri (1938.), također pripadnik 204. brigade, zarobljen je na Ristićevom salašu u blizini Vučedola, a trojica civila Anton Jakobčić (1927.), Ivan Mesaroš (1931.) i Milan Prpić (1932.) nasilno su odvedeni iz svojih domova na Sajmištu tijekom listopada 1991. Riječ je o najzahtjevnijem istraživanju do sada – tijekom 570 radnih dana pretraženo je više od 110.000 kubnih metara otpada, pronađeno je preko 2000 koštanih ostataka, a proces identifikacije je dugotrajan i složen. U tijeku je i identifikacija još najmanje deset osoba ekshumiranih iz masovne grobnice na Petrovačkoj doli. Republika Hrvatska još uvijek traga za 1771 osobom nestalom tijekom Domovinskog rata, od kojih je 480 nestalih ili smrtno stradalih na području Vukovarsko-srijemske županije, a 357 na području samog Vukovara. Ministarstvo hrvatskih branitelja u svom mandatu prikupilo je podatke o 477 mogućih mjesta prikrivenih grobnica i provelo terenska istraživanja na 418 lokacija, pretražujući gotovo milijun četvornih metara. U tom razdoblju ekshumirani su posmrtni ostaci više od 200 osoba, dok je identificirano njih 292.
BCDR je sudjelovao na sahranama i komemoracijama u čast pronađenih hrvatskih branitelja. Toma Pršlja je sahranjen na zagrebačkom groblju Miroševac 14.3.2025., Zlatko Ivan na Mirogoju 21.3.2025., Vladimir Đumić 21.3.2025. u Varaždinu, a Stjepan Patko i Pal Horvat 22.3.2025. u Vukovaru. Svi nestali zaslužuju da im se omogući dostojno počivalište te da se njihovim obiteljima osigura mir.
Sahrana hrvatskog branitelja Tome Pršlje na MiroševcuSahrana hrvatskog branitelja Zlatka Ivana na MirogojuSahrana hrvatskog branitelja Vladimira Đumića u VaraždinuSahrana hrvatskog branitelja Stjepana Patka u VukovaruSahrana hrvatskog branitelja Pala Horvata u Vukovaru
Ovim putem pozivamo sve koji imaju relevantne informacije da se obrate nadležnim institucijama ili Savezu udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja (SUOZNHB).
U suradnji Osnovne škole Žitnjak i Braniteljskog centra za društveni razvoj, od 17.3.2025. do 20.3.2025. je proveden prvi dio projekta oslikavanja školskih zidova OŠ Žitnjak temama iz Domovinskog rata.
Projekt su osmislili profesor likovne kulture g. Ante Vlašić i predsjednik BCDR-a Đuro Knezičić. Prilagođen je djeci osnovnoškolske dobi, koja su uz pomoć napravila prvu memorijalnu sliku na zidu svoje škole. Slika je na temu Škabrnje i prikazuje svijeću koja gori za stradale u Škabrnji. Simbol je tuge i žalosti, ali predstavlja i vječnu svjetlost i nadu.
Kroz proces izrade slike, učenici su se bolje upoznali sa stradanjima u Domovinskom ratu, a posebice Škabrnji, a kroz nastavak projekta će biti upoznati i sa drugim mjestima stradanja iz Domovinskog rata.
U organizaciji Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora, Podružnice Sisačko-moslavačke županije i Splitsko-dalmatinske županije, 3. ožujka 2025. u Gornjem Mekušju je obilježena 33. obljetnica razmjene hrvatskih branitelja i civila iz logora sa okupiranog područja Republike Hrvatske, uključujući logore Glina, Knin i Stara Gradiška. U sklopu obilježavanja je polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća odana počast braniteljima ubijenima u logorima te svim poginulim i nestalim hrvatskim braniteljima. Uz članove Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora, članova obitelji te udruga proisteklih iz Domovinskog rata, obilježavanju su prisustvovali i Damir Mandić, karlovački gradonačelnik i izaslanik predsjednika Hrvatskoga sabora te Zlatan Bašić, izaslanik ministra hrvatskih branitelja. Nakon prigodnih govora, program je nastavljen na Turnju gdje su ispred spomen-obilježja zapaljene svijeće u čast poginulim i nestalim hrvatskim braniteljima.
U subotu 1. ožujka 2025. u Pakracu je u organizaciji Grada Pakraca i Udruge hrvatske policije branitelja Pakraca i Lipika, pod pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske, održano svečano obilježavanje 34. godišnjice početka Domovinskog rata. Program je započeo u 10 sati svetom misom u župnoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije, gdje je preč. Antun Ćorković, rektor Svetišta Gospe od Suza u Pleternici, u svojoj propovijedi istaknuo važnost sjećanja na sve poginule, nestale i umrle hrvatske branitelje, kao i presudnu važnost zajedništva hrvatskog naroda.
Nakon misnog slavlja, započeo je svečani “Mimohod pobjednika” u kojem su sudjelovali predstavnici policije, povijesnih postrojbi te članovi udruga proizašlih iz Domovinskog rata. Na Trgu bana Josipa Jelačića su pred spomen-obilježjem hrvatskim braniteljima položeni vijenci i zapaljene svijeće u čast i u znak sjećanja na sve one koji su dali život za domovinu Hrvatsku. Vijence su položile obitelji poginulih, umrlih, zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja. Potom se obilježavanju pridružio izaslanik Hrvatskog sabora, saborski zastupnik Josip Đakić, zajedno s pakračkom gradonačelnicom i saborskom zastupnicom Anamarijom Blažević. U ime predsjednika Vlade Republike Hrvatske vijenac je položio Tomo Medved, potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja. A u odavanju počasti su se pridružili i državni tajnik Ministarstva unutarnjih poslova Tomislav Bilandžić, glavni ravnatelj policije Nikola Milina s delegacijom Ravnateljstva policije te izaslanik potpredsjednika Vlade i ministra obrane, Slavko Matijević, voditelj područnog odjela za poslove obrane Požega. Počast su odali i predstavnici Požeško-slavonske županije na čelu sa županicom Antonijom Jozić i njezinim zamjenikom Ferdinandom Trohom te predstavnici gradova Pakraca, Lipika, na čelu s predsjednikom Gradskog vijeća Slobodanom Katunarom, kao i prijateljskih gradova i općina te brojni pripadnici udruga proisteklih iz Domovinskog rata.
Svečani program nastavio se u Hrvatskom domu “Dr. Franjo Tuđman”, gdje je u dvorani “dr. Ivan Šreter” održana akademija posvećena povijesnom značaju Pakraca u Domovinskom ratu. Tijekom svečane akademije, ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved je uručio zahvalnice postrojbama koje su svojim izvanrednim doprinosom osigurale obranu Pakraca 1. i 2. ožujka 1991. Posebna pažnja posvećena je povijesnoj kronologiji tih događaja, a govori održani tijekom programa bili su usmjereni na podsjećanje na ključne trenutke početka Domovinskog rata, naglašavajući važnost hrabrosti hrvatskih policajaca, branitelja i mudrog vodstva prvog predsjednika dr. Franje Tuđmana.
Autori fotografja: Matej Knezičić i Tomislav Puškarić
U petak 28. veljače 2025. u župi sv. Mirka u Šestinama, povodom 129. obljetnice smrti dr. Ante Starčevića održana je sveta misa. Misno slavlje predvodio župnik Robert Šreter.
Ante Starčević se za života svojim književnim djelima, rodoljubljem i nesebičnošću zalagao za slobodnu i samostalnu Hrvatsku. Borio se za ostvarenje hrvatske državotvorne ideje i hrvatske države. Bio je nepotkupljiv i pravedan, a nije se slagao s politikom Beča i Pešte, a još manje s velikosrpskom ideologijom Vuka Karadžića. S punim pravom ga se naziva Ocem Domovine. O viziji i idealima Oca Domovine možda najbolje govore njegove riječi: „Jedino uz samostalnost mogu cvasti narodi, zemlje i gradovi.“
U četvrtak 20. veljače 2025. u organizaciji Nacionalne zajednice Bugara u Republici Hrvatskoj i izdavačke kuće Alfa je u Društvu hrvatskih književnika održano predstavljanje Bugarsko-hrvatskog rječnika. Rječnik su predstavili predsjednik Nacionalne zajednice Bugara u Republici Hrvatskoj Raško Ivanov, glavni urednik „Alfe“ Božidar Petrač, akademik Stjepan Damjanović, izvršni urednik Rječnika prof. dr. Ivo Pranjković, profesorica na Katedri za bugarski jezik i književnost Filozofskoga fakulteta u Zagrebu doc. dr. Marijana Bijelić, i autor Rječnika prof. dr. Milan Nosić.
