BCDR na susretu hrvatskih branitelja u Zagrebu

U Zagrebu je održan korizmeni susret hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskog rata, tijekom kojega je zagrebački pomoćni biskup mons. Ivan Šaško predvodio pobožnost križnoga puta i euharistijsko slavlje. Susret je održan u bogoslužnom prostoru bl. Alojzija Stepinca, a okupio je branitelje, članove njihovih obitelji te predstavnike Hrvatske vojske i policije.

Korizmeni susret branitelja u Zagrebu održava se tradicionalno svake godine tijekom korizme, a predstavlja vrijeme zajedničke molitve i sjećanja na žrtvu svih koji su sudjelovali u obrani Hrvatske. Ovakvi susreti povezuju duhovnu dimenziju vjere s iskustvom Domovinskog rata te su prilika da se zahvalnost braniteljima izrazi i kroz molitvu i zajedništvo.

Pobožnost križnoga puta u zajedništvu branitelja

Susret je započeo pobožnošću križnoga puta, tijekom koje je biskup Šaško podsjetio na duboko značenje Kristove muke i križa u životu vjernika. Naglasio je kako križ podsjeća na Kristovu ljubav i na njegovo djelo pomirenja, kojim je uklonjen zid podjele među ljudima.

U svom nagovoru vjernike je potaknuo da u razmatranju postaja križnoga puta prepoznaju i iskustva branitelja koji su u ratnim okolnostima nosili vlastite životne križeve. Upravo u njihovoj spremnosti na žrtvu, kako je istaknuo, može se prepoznati snaga pouzdanja u Boga i ljubav prema bližnjima.

Misa i poruka nade

Nakon križnoga puta uslijedilo je misno slavlje, tijekom kojega je biskup Šaško u homiliji govorio o kršćanskoj nadi koja ne proizlazi iz ljudskih očekivanja ili zasluga, nego iz Božje ljubavi. Ta nada, naglasio je, dar je koji Bog ulijeva u srca vjernika i koji nadilazi ljudsku slabost i nesigurnost.

Podsjetio je i na poznato geslo blaženog Alojzija Stepinca – „U tebe se, Gospodine, uzdam“ – ističući kako upravo pouzdanje u Boga daje snagu u vremenima kušnji, nepravdi i društvenih podjela. U suvremenom društvu, dodao je, često se susrećemo s nepoštenjem, grubostima i ponižavanjem ljudskog dostojanstva, zbog čega je još važnije očuvati duhovne vrijednosti i međusobno poštovanje.

Branitelji kao svjedoci nade

Posebno se obratio hrvatskim braniteljima, poručivši da su oni tijekom najtežih trenutaka hrvatske povijesti mnogima bili znak nade i ohrabrenja. Iako često bez materijalne ili vanjske snage, svojim su pouzdanjem u Boga i spremnošću na žrtvu ulijevali sigurnost i povjerenje ljudima oko sebe.

Istaknuo je da snaga naroda ne proizlazi iz moći ili političkog utjecaja, nego iz spremnosti na služenje drugima i na darivanje vlastitog života za opće dobro. Upravo takav primjer, naglasio je, hrvatski branitelji i danas mogu pružiti društvu.

Molitva za sve koji trpe

Tijekom susreta sudionici su molili ne samo za branitelje i njihove obitelji nego i za sve ljude koji danas prolaze kroz patnje i ratna stradanja. U molitvama je spomenut i ukrajinski narod te svi koji u svijetu trpe zbog nasilja, ratova i nepravde.

Korizmeni susret branitelja tako je još jednom potvrdio važnost zajedničke molitve i duhovnog zajedništva, ali i trajnog sjećanja na žrtvu onih koji su branili domovinu. Susret je završio molitvom za mir, za hrvatski narod i za sve koji nose teret osobnih i društvenih križeva.

Izvor teksta i slike: https://www.zg-nadbiskupija.hr/biskup-sasko-predvodio-krizni-put-i-misu-prigodom-susreta-hrvatskih-branitelja/28375

BCDR na misi povodnom 24. obljetnice smrti kardinala Franje Kuharića

U Zagrebačkoj katedrali 11. ožujka 2026. godine služena je svečana misa povodom 24. obljetnice smrti kardinala Franje Kuharića, dugogodišnjeg zagrebačkog nadbiskupa i jedne od najvažnijih crkvenih i moralnih figura u suvremenoj hrvatskoj povijesti. Euharistijsko slavlje predvodio je zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša, uz sudjelovanje brojnih svećenika i vjernika.

U koncelebraciji su sudjelovali požeški biskup emeritus Antun Škvorčević, zagrebački pomoćni biskupi Ivan Šaško, Mijo Gorski, Marko Kovač i Vlado Razum, kao i drugi okupljeni svećenici Zagrebačke nadbiskupije. Liturgijsko pjevanje predvodili su Koralisti zagrebačke katedrale pod ravnanjem mo. Miroslava Martinjaka, uz orguljašku pratnju Nevena Kraljića.

Kardinal Kuharić kao duhovni vođa u teškim vremenima

U svojoj homiliji nadbiskup Kutleša osvrnuo se na biblijski tekst iz Ponovljenog zakona u kojem Mojsije govori narodu na pragu Obećane zemlje. Taj je prizor usporedio s životom i poslanjem kardinala Kuharića, naglasivši da se i njegov život može promatrati kao svojevrsni prijelaz između kušnje i nade.

Kardinal Kuharić, istaknuo je nadbiskup, vodio je hrvatski narod kroz teška razdoblja – od komunističkog progona i ograničavanja vjerskih sloboda do ratnih godina i izazova novostečene slobode. U tim okolnostima neumorno je podsjećao na važnost vjernosti Bogu i savjesti te pozivao ljude da slušaju Božju riječ kako bi živjeli puninu života.

Posebno je naglasio da je kardinal Kuharić često upozoravao kako sloboda nije samo dar, nego i odgovornost. Slobodno društvo, prema njegovu razumijevanju, može opstati samo ako počiva na moralnim vrijednostima, savjesti i poštovanju dostojanstva svakog čovjeka.

Izazovi suvremenog društva

Govoreći o današnjem vremenu, nadbiskup Kutleša upozorio je da suvremeno društvo više nije suočeno s otvorenim ideološkim progonom kakav je postojao u prošlosti, ali se suočava s drugim izazovima. Kao neke od njih spomenuo je relativizam, ravnodušnost prema vjeri i kulturu zaborava Boga.

Istaknuo je da se u današnjem društvu često mijenja značenje temeljnih pojmova poput braka, obitelji i slobode, dok se istina i moralne vrijednosti relativiziraju. U takvom okruženju vjernici su pozvani svjedočiti vjeru ne samo riječima nego i životom, posebno kroz obitelj i odgoj djece.

Poruka nade i odgovornosti

U završnom dijelu homilije nadbiskup je podsjetio kako kardinal Kuharić i danas ostaje snažan primjer vjere, hrabrosti i moralne dosljednosti. Njegova poruka, naglasio je, i dalje je aktualna: narod koji čuva savjest, otvoren je životu i oslanja se na Boga ima budućnost.

Zaključujući propovijed, nadbiskup Kutleša potaknuo je vjernike da se ne boje istine, praštanja i života, podsjećajući da su upravo te vrijednosti temelj kršćanskog života i društvene obnove.

Obilježavanje obljetnice smrti kardinala Kuharića tako je ponovno podsjetilo na njegovo nasljeđe – duhovno vodstvo u teškim vremenima, poziv na pomirenje i vjernost evanđeoskim vrijednostima koje nadilaze političke i društvene podjele.

Izvor teksta i slika: https://www.zg-nadbiskupija.hr/homilija-nadbiskupa-drazena-kutlese-na-misi-prigodom-24-obljetnice-smrti-sluge-bozjeg-kardinala-franje-kuharica/28358 

https://www.zg-nadbiskupija.hr/1970-1997/3691

BCDR na posljednjem ispraćaju Zvonimira Kralja

Na Gradskom groblju Viktorovac u Sisku 9. ožujka 2026. godine održan je posljednji ispraćaj Zvonimira Kralja, jednog od utemeljitelja i zapovjednika vojne policije u Sisku te sudionika Domovinskog rata.

U prisutnosti obitelji, prijatelja, suboraca i članova braniteljskih udruga, pokojnik je ispraćen na vječni počinak uz riječi zahvalnosti za njegov doprinos u stvaranju i obrani Republike Hrvatske.

Zvonimir Kralj ostat će zapamćen kao jedan od ljudi koji su u najtežim trenucima početka Domovinskog rata sudjelovali u organiziranju i ustrojavanju vojnih struktura na području Siska. Kao utemeljitelj i zapovjednik vojne policije u Sisku, imao je važnu ulogu u uspostavi reda, sigurnosti i funkcioniranja vojnih postrojbi u ratnim okolnostima. Vojna policija u tim je godinama obavljala niz ključnih zadaća – od osiguravanja vojnih objekata i nadzora nad postrojbama do održavanja reda i provođenja sigurnosnih zadaća unutar sustava obrane.

Na posljednjem ispraćaju od Zvonimira Kralja oprostili su se članovi njegove obitelji, njegovi suborci iz Domovinskog rata, predstavnici braniteljskih udruga te brojni prijatelji i poznanici koji su ga poznavali i cijenili.

Tijekom ispraćaja istaknuto je kako je Zvonimir Kralj bio čovjek koji je u ratnim godinama pokazao odgovornost, hrabrost i spremnost na služenje domovini. Njegov doprinos ostao je trajno povezan s počecima ustrojavanja vojne policije na području Siska, a sjećanje na njegov rad i život nastavit će živjeti među suborcima i članovima zajednice.

U ime udruge izražena je iskrena sućut obitelji, uz zahvalnost za sve što je Zvonimir Kralj učinio za svoju zajednicu i domovinu.

Počivao u miru Božjem.

BCDR na ispraćaju hrvatskog branitelja Ivana Šoštarića

U Sisku je održan posljednji ispraćaj hrvatskog branitelja i dragovoljca Domovinskog rata Ivana Šoštarića, čime je završena dugogodišnja potraga njegove obitelji za istinom o njegovoj sudbini. Nakon više od trideset godina neizvjesnosti, njegovi posmrtni ostaci napokon su identificirani i pokopani uz počasti koje pripadaju braniteljima koji su sudjelovali u obrani Republike Hrvatske.

Ivan Šoštarić nestao je 3. listopada 1991. godine tijekom ratnih događanja u vrijeme velikosrpske agresije na Hrvatsku. Poput mnogih sudionika Domovinskog rata, nestao je u kaotičnim okolnostima ratnih operacija, a njegova obitelj desetljećima nije imala potvrdu o njegovoj sudbini.

Njegovi posmrtni ostaci pronađeni su još 1996. godine prilikom ekshumacije masovne grobnice u Novom Selu Glinskom. Ipak, tek su nedavno, zahvaljujući suvremenim metodama identifikacije i DNK analize, stručnjaci uspjeli potvrditi njegov identitet. Proces identifikacije proveden je na Zavodu za sudsku medicinu i kriminalistiku Medicinskog fakulteta u Zagrebu, gdje su konačno povezani posmrtni ostaci s obitelji.

Dugo čekanje obitelji nestalih

Priča Ivana Šoštarića jedna je od mnogih koje svjedoče o dugotrajnom i emotivno teškom procesu pronalaska i identifikacije nestalih iz Domovinskog rata. Iako je od završetka rata prošlo više od tri desetljeća, potraga za nestalim osobama i dalje traje.

Proces pronalaska nestalih uključuje prikupljanje informacija o mogućim mjestima ukopa, terenska istraživanja, ekshumacije te složene forenzičke analize. Identifikacija se najčešće provodi putem DNK metode, koja omogućuje usporedbu uzoraka s članovima obitelji nestalih osoba.

Unatoč napretku u tehnologiji i brojnim provedenim identifikacijama, još uvijek postoje obitelji koje čekaju informacije o sudbini svojih najbližih. Upravo zbog toga potraga za nestalima ostaje jedno od važnih humanitarnih i društvenih pitanja povezanih s nasljeđem Domovinskog rata.

Sjećanje na branitelje i njihovu žrtvu

Pokop Ivana Šoštarića ujedno je podsjetnik na žrtvu hrvatskih branitelja koji su sudjelovali u obrani zemlje u najtežim trenucima njezine novije povijesti. Njihova hrabrost i spremnost na obranu domovine ostavili su trajni trag u kolektivnom pamćenju hrvatskog društva.

Za obitelj i prijatelje Ivana Šoštarića ovaj ispraćaj označava završetak dugog razdoblja čekanja i neizvjesnosti, ali i priliku da mu napokon odaju počast na dostojanstven način. Istodobno, njegova sudbina podsjeća na važnost kontinuiranog rada na rasvjetljavanju sudbina svih nestalih osoba iz Domovinskog rata.

Svaka identificirana osoba i svaki dostojanstven pokop predstavljaju korak prema zatvaranju bolnih poglavlja prošlosti te potvrdu trajne obveze društva da se istina o nestalima pronađe i očuva sjećanje na njihovu žrtvu.

Izvor teksta: https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/pokopan-hrvatski-branitelj-i-dragovoljac-ivan-sostaric-12609757

BCDR na obilježavanju 32. obljetnice pogibije Damira Tomljanovića Gavrana

U utorak 17. veljače 2026. u Krivom Putu obilježena je 32. obljetnica pogibije hrvatskog branitelja i zapovjednika 1. gardijske brigade Tigrovi, brigadnog generala Damira Tomljanovića Gavrana. Smrtno je stradao u 26. godini života od snajperskog hica 17. veljače 1994. na Tulovim gredama na Velebitu.

Na komemoraciji su, uz Gavranovu majku Mariju i rodbinu, sudjelovali izaslanik Predsjednika Hrvatskog sabora Josip Ostrogović, izaslanik predsjednika Vlade i državni tajnik u Ministarstvu hrvatskih branitelja Darko Nekić, izaslanik predsjednika RH general pukovnik Marijan Mareković,  izaslanik ministra obrane general pukovnik Drago Matanović i državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa Sanjin Rukavina, Zbor udruga Hrvatskih gardijskih postrojbi i specijalne policije RH, Kopnena vojska RH, Izaslanstvo Ličko-senjske županije na čelu sa župan Ernestom Petryjem, zamjenicom Jasnom Orešković Brkljačić i predsjednicom županijske Skupštine Ines Žarković, izaslanstvo Grada Senja sa gradonačelnikom Željkom Tomljanovićem i predsjednikom Gradskog vijeća Vicom Nekićem, izaslanstvo Grada Gospića sa zamjenikom gradonačelnika Ivicom Kovačevićem, zapovjednik GMTBR brigadir Mirko Stošić i zapovjednik bojne Tigrova bojnik Tihomir Kastmiler, izaslanstvo Grada Otočca, općine Starigrad Paklenica, brojne braniteljske udruge i drugi sudionici.

Komemoracija je započela svečanom izvedbom himne Republike Hrvatske nakon čega su sudionici odali počast Gavranu polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća na njegovom grobu. Nakon komemoracije služena je sveta misa.

Izvor fotografija: vlastiti arhiv

Tekst pisao: Matej Knezičić

BCDR na odavanju počasti te otkrivanju spomen-ploče „Logor Stara Gradiška“

U utorak 3. veljače 2026. polaganjem vijenaca, paljenjem svijeća i molitvom je u Staroj Gradiški odana počast svim ubijenim, nestalim, preminulim logorašima, braniteljima i civilima u Domovinskom obrambenom ratu.

U nazočnosti  članova obitelji  poginulih, nestalih i umrlih spomen-ploču su otkrili državni tajnik general-pukovnik Drago Matanović, izaslanik predsjednika Vlade Andreja Plenkovića i ministra obrane Ivana Anušića i državni tajnik Darko Nekić, izaslanik ministra hrvatskih branitelja Tome Medveda i general Marjan Mareković, izaslanik predsjednika RH Zorana Milanovića. Vijence su položili i svijeće zapalili članovi Saveza udruga zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja predvođeni predsjednicom udruge Hrvatski Feniks Jasnom Jug, spomenuti državni izaslanici, izaslanici Općine Stara Gradiška predvođeni načelnikom Velimirom Paušićem, izaslanstva Hrvatskog  društva logoraša srpskih koncentracijskih logora i Saveza logoraša BiH, gradova Pakrac, Lipik i Novska i Općine Ključ (BiH), članovi udruga proisteklih iz Domovinskog rata te drugi sudionici.

Molitvu su vodili velečasni  Željko Juraković i glavni imam Islamske zajednice u Slavonskom Brodu Husret efendija Hasanović.

Skupu su se u ime organizatora obratili predsjednik Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora podružnice sisačko – moslavačke županije Davor Ančić i Ivan Turudić, predsjednik Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora, ujedno i predsjednik podružnice Splitsko-dalmatinske županije, zatim načelnik Stare Gradiške Velimir Paušić, predsjednik Saveza logoraša BiH Seid Omerović, izaslanik predsjednika Vlade Andreja Plenkovića i ministra obrane Ivana Anušića i državni tajnik Darko Nekić, izaslanik ministra hrvatskih branitelja Tome Medveda i  general Marjan Mareković te izaslanik predsjednika RH Zorana Milanovića.

Logor Stara Gradiška je bio namijenjen jugoslavenskim političkim zatvorenicima, a u Domovinskom ratu koristili su ga krajinski pobunjenici te pripadnici JNA za zarobljavanje Hrvata i nesrpskog stanovništva s područja zapadne Slavonije te Bosne i Hercegovine. U tom logoru je mučeno i ispitivano više od 1100 zatočenika, a mnogi od njih su i ubijeni.

Izvor fotografija: vlastiti arhiv

Tekst pisao: Matej Knezičić

BCDR na obilježavanju 33. obljetnice VRO Maslenica

Pod pokroviteljstvom i u suorganizaciji Ministarstva hrvatskih branitelja, Ministarstva obrane i Ministarstva unutarnjih poslova te Zadarske županije i Grada Zadra, od 17. siječnja do 1. veljače održan je program obilježavanja 33. godišnjice operacije Gusar, poznate i kao Operacija Maslenica ili Akcija Maslenica.

Braniteljski centar za društveni razvoj je, uz veterane, predstavnike brojnih braniteljskih udruga, građane te obitelji i djecu poginulih branitelja, u nedjelju 1. veljače sudjelovao na odavanju počasti pogibiji pripadnika 4. gardijske brigade Pauci u Islamu Latinskom, odavanju počasti pogibiji pripadnika 3. gardijske brigade Kune, 3. bojne Kobre u Kašiću te na svetoj misi zadušnici u crkvi Porođenja Blažene Djevica Marije u Novigradu.

Ofenzivna operacija predvođena 4. gardijskom brigadom je započela 22. siječnja 1993. Nakon uspješne ofenzive, očekujući srpski protunapad, glavni stožer na čelu s generalom Jankom Bobetkom donio je odluku da će za obranu teritorija biti dovedena ojačana bojna 3. gardijske brigade. Uslijedilo je hitno prebacivanje dijelova 3. gardijske brigade “Kune“ iz 1. bojne Osijek, 2. bojne Đakovo i 3. bojne Slavonski Brod pod zapovjedništvom Mladena Kruljca i Ivana Obrovca. Treća bojna iz Slavonskog Broda, poznata pod nazivom “Kobre”, bila je nositelj borbenih zadataka. Početak srpskog protunapada je bio 1. veljače 1993., a u borbama koje su uslijedile poginula su 23 hrvatska branitelja. Tijekom Operacije Gusar poginulo je 127 pripadnika HV-a i policije u čiju se čast i sjećanje svake godine održavaju svečano obilježavanje i komemoracija.

Izvor fotografija: vlastiti arhiv

Tekst pisao: Matej Knezičić

BCDR na Tjednu domovinskog dokumentarnog filma

U organizaciji Udruge veterana, vojnika i domoljuba (UVViD), uz potporu Grada Zagreba, od 19. do 24. siječnja 2026. u Zagrebu je organiziran Tjedan domovinskog dokumentarnog filma kojeg su činili Festival i Revija domovinskog dokumentarnog filma u suradnji s Ministarstvom hrvatskih branitelja.

Tjedan je održan na dvije lokacije, u Centru KNAP i Kinu FORUM, uz projekciju sedam filmova, među kojima su bile tri premijere koje su publici donijele svjedočanstva i teme vezane uz Domovinski rat, ljude i događaje koji su obilježili stvaranje Republike Hrvatske.

U sklopu Festivala prikazana su tri filma. Premijerno su prikazani „Ćukovi izvidnici“ redatelja Davora Šarića i „Zora nad Mostarom“ redatelja Zdenka Jurilja, a također je prikazan i „Gavran 101“ redateljice Biljane Čakić.

U sklopu Revije prikazana su četiri filma. Premijerno je prikazan film „Braća po oružju“ redatelja Gorana Maršaleka, a također su prikazani i „Osječka studentska bojna“ redatelja Saše Uranjeka, „Ljutoč – prvi hrvatski ratni brod“ redatelja Darka Bušnje te „Magistrala ratnog zločina – logor Knin“ redateljice Gordane Pintarić.

Izvor fotografija: https://fenix-magazin.de/zagreb-veliki-interes-za-tjedan-domovinskog-dokumentarnog-filma/

Tekst pisao: Matej Knezičić

BCDR na obilježavanju 34. obljetnice najveće razmjene zatvorenika logora Bučje

U organizaciji Udruge logoraša srpskog koncentracijskog logora Bučje Požeško-slavonske županije i Grada Pakraca u četvrtak 16. siječnja 2026. kod spomenika na zloglasni logor Bučje obilježena je 34. obljetnica najveće razmjene zatočenika tog agresorskog logora u Domovinskom ratu.

Neposredno prije početka službenog protokola, oko 11 sati, na Bučje su dotrčali članovi Udruge maratonaca Virovitičko-podravske županije „Glasnici istine“ i Udruge „Heroji ne umiru“ iz Sisačko-moslavačke županije. Njih osmero istrčalo je 13. memorijalni maraton Pakrac – Bučje pod nazivom „Stazom mučeništva“, odajući počast svim stradalnicima logora.

Vijence i svijeće kod spomen-obilježja položili su izaslanici državnog vrha, brojni stradalnici, bivši zatočenici i invalidi logora Bučje, preživjeli logoraši te članovi obitelji poginulih i nestalih hrvatskih branitelja i civila. Pijetet su odali i članovi Udruge obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja „Hrvatski Feniks“, kao i predstavnici udruga logoraša srpskog koncentracijskog logora Bučje iz Požeško-slavonske, Sisačko-moslavačke i Splitsko-dalmatinske županije, brojne udruge proistekle iz Domovinskog rata. U ime predsjednika Hrvatskog sabora vijenac je položila saborska zastupnica Anamarija Blažević, dok je Ministarstvo hrvatskih branitelja predstavljala Ana Filko, ravnateljica Uprave za zatočene i nestale. U ime predsjednika Republike Hrvatske vijenac je položio brigadir Mile Valentić. Vijence su položili i predstavnici Ministarstva obrane Republike Hrvatske te Ministarstva unutarnjih poslova, Slavko Matijević, voditelj područnog odjela za poslove obrane Požega, Dalibor Bauer, zamjenik načelnika Policijske uprave požeško-slavonske, Robert Hrastić, načelnik Policijske postaje Pakrac, Goran Tomić, voditelj Službe kriminalističke policije Policijske uprave bjelovarsko-bilogorske, kao i Nikola Ivkanec, ratni zapovjednik Policijske postaje Pakrac. Požeško-slavonsku županiju predstavljao je zamjenik županice Ivan Radošić, dok su u ime lokalne samouprave počast žrtvama odali Tomislav Novinc, gradonačelnik Pakraca, Damir Lneniček, gradonačelnik Daruvara, te Vinko Kasana, gradonačelnik Lipika. Vijence su položili i predstavnici veteranskih institucija Dren Stoček, pomoćnik ravnatelja i voditelj Veteranskog centra Daruvar, Mislav Stokić, vršitelj dužnosti ravnatelja Doma hrvatskih veterana Lipik, kao i predstavnici saveza i udruga obitelji nestalih, među kojima Jasna Jug, te predstavnici Hrvatskog društva logoraša i udruga logoraša iz drugih županija.

Nazočnima su se obratili Ivana Rihter, predsjednica Udruge logoraša srpskog koncentracijskog logora Bučje Požeško-slavonske županije, Jasna Jug, predsjednica udruge članice Saveza udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja Hrvatski feniks, Ivan Turudić, predsjednik Hrvatskog društva logoraša Hrvatske, savjetnik ministra hrvatskih branitelja za logoraše Davor Ančić, Ivan Radošić, zamjenik županice Požeško-slavonske županije, Ana Filko, ravnateljica Uprave za zatočene i nestale Ministarstva hrvatskih, Anamarija Blažević, izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora

Komemoracija je završila molitvom koju je predvodio pakrački župnik vlč. Jozo Zorić, a u glazbenom dijelu programa prigodne pjesme otpjevao je KUD Bektež iz Bekteža.

Zloglasni logor Bučje osnovan je u kolovozu 1991. godine, a kroz njega je prošlo više od 300 zatočenika, Hrvata i pripadnika drugih nacionalnosti koji su iskazivali odanost Republici Hrvatskoj. Mnogi su nakon Bučja odvedeni u druge logore, Staru Gradišku i Manjaču, a dio zatočenika nikada se nije vratio. I danas se traga za sudbinom najmanje 23 nestale osobe.

Izvor fotografija: vlastiti arhiv

Tekst pisao: Matej Knezičić