BCDR na predstavljanju knjige Nevenke Nekić- “Naša klecala i baklje”

Autorica je ovu knjigu posvetila sestrama milosrdnicama kao izraz zahvalnosti za sve što čine za hrvatski narod na području zdravstva, školstva, brige za siromašne i napuštene, a napose zahvalnosti za goleme žrtve i mučeništva što su ih sestre podnijele u svom dobrotvornom djelovanju.

Knjiga profesorice Nevnek Nekić pod nazivom “Naša klecala i baklje” predstavljena je u četvrtak 30. lipnja 2022. godine u 19 sati u športskoj dvorani sestara milordnica u Varšavskoj ulici 19 u Zagrebu. Program se sastojao od uvodne glazbe Šime Marovića, pozdrava voditeljice programa s. M. Benedikte Krapić, govora Mons. Ivana Šaška, pomoćnog biskupa zagrebačkog, završnog govora vrhovne poglavarice s. Miroslave Bradica i predstavljanje knjige autorice.

Strašna patnja dolazi poslije Drugoga svjetskog rata kada na vlast dolaze komunisti. Nema sumnje da je Crkva računala s tim da će bezbožni komunizam donijeti dosta zla, ali ni Crkva nije očekivala da će tog zla biti baš toliko.

Sestre su uglavnom ubijane bez suđenja, ili su optužnica i presuda napisane nakon što su sestre pogubljene. Optužnice su bile pune izmišljotina a uvijek je stajala ona glavna: “suradnja s neprijateljem”.

Koliko je komunistička vlast bila licemjerna govori i podatak da su sestre milosrdnice, koje su protjerane iz svih bolnica u Hrvatskoj, od Srba pozvane da rade u bolnicama u Beogradu i drugim mjestima Jugoslavije.

Ante Deur, napisao je osvrt:

Čast mi je bila odazvati se pozivu i sudjelovati, kao izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, na predstavljanju knjige „Naša klecala i baklje” o sestri Žarki Ivasić i šest njezinih susestara mučenica, koje autorica Nevenke Nekić naziva „sedam bijelih ljiljana”.
Komunistička ideologija imala je za cilj likvidirati Boga iz života ljudi i zatrti vjeru u njega, a jedna od tolikih nevinih žrtava bila je i s. Žarka i šest njezinih susestara. Tijekom komunističkog režima ubijeno je oko 700 svećenika, redovnika, redovnica, bogoslova i sjemeništaraca. A deseterostruko i više njih prošli su različite torture i robovali u mnogim zatvorima. Uz osudu bilo koje osobe, uvijek je bila i presuda da se konfiscira sva njezina imovina. Bio je to i jedan od glavnih ciljeva komunističkog režima: prisvojiti i opljačkati. I milosrdnicama je oduzeta sva imovina (bolnice, škole, vrtići, domovi, a i mnogi samostani u kojima su živjele) i onemogućeno im je svako karitativno djelovanje. Potom su slijedili jezivi progoni sestara. Više njih osuđeno je na smrt, a veliki broj prošao je zatvore sa zvjerskim torturama.

BCDR na komemoraciji kod jame Jazovka

BCDR sudjelovao je u organizaciji i prisustvovao Spomen-pohodu iz Sošica do jame Jazovke na Žumberku gdje se odaje počast žrtvama koje su tijekom i nakon Drugog svjetskog rata pogubili partizani. 

Iz masovne grobnice, otkrivene 1989., prije dvije godine ekshumirani su posmrtni ostaci više od 800 osoba.

– Poruka je da se zločin ne smije zaboraviti. Znači ovdje je ubijeno 814 nevinih žrtava, uglavnom zarobljenika iz zagrebačkih bolnica, ubijeni su ovdje u šumi pored Sošica, okovani lancima, bačeni neki i živi, neki mrtvi u jamu. Nitko za taj zločin nije odgovarao, nitko nije pokrenuo nikakve ozbiljne istrage, niti jedna žrtva nije identificirana do danas, rekao je Frano Čirko, HOZ Jazovka.

– Da se mrtvi nikad ne zaboravljaju, ničiji, niti s jedne strane, da svakome treba odati počast i zapaliti svijeću.

Misu zadušnica predvodio je bjelovarsko-križevački biskup.

Đuro Knezičić- Predsjednik udruge BCDR i organizator puta

Ministarstvo hrvatskih branitelja Republike Hrvatske je u srpnju 2020. godine provelo ekshumaciju žrtava iz jame Jazovka, te je utvrđeno da je ondje bilo najmanje 814 kostura. Planirana je daljnja antropološka obrada posmrtnih ostataka na Zavodu za sudsku medicinu i kriminalistiku Zagreb.

Od ponedjeljka 13. do petka 17. srpnja 2020. godine Ministarstvo hrvatskih branitelja provelo je zahtjevne i složene terenske aktivnosti na području općine Žumberak. Terenske aktivnosti uključivale su speleološko istraživanje i ekshumaciju posmrtnih ostataka iz jame Jazovka te probna iskapanja s ciljem utočnjavanja druge jame Jazovka.

Ekshumacija posmrtnih ostataka iz Jazovke provedena je temeljem Zakona o istraživanju, uređenju i održavanju vojnih groblja, groblja žrtava Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja i sudskog naloga izdanog od strane nadležnog Županijskog suda u Zagrebu. Po prvi put od otkrića postojanja jame Jazovka, sustavno se i po svim pravilima struke pristupilo ekshumaciji posmrtnih ostatka žrtava iz speleološkog objekta.

Iz jame Jazovka, u pet intenzivnih radnih dana, izvađeni su posmrtni ostaci najmanje 814 osoba te se odmah po završetku ekshumacije pristupilo utvrđivanju minimalnog broja žrtava (MNI) temeljem brojanja bedrenih kostiju. Nakon provedene ekshumacije, jama je još jednom detaljno pregledana kako bi se utvrdilo da su svi posmrtni ostaci izvađeni. Dno jame dokumentirano je od strane Ministarstva hrvatskih branitelja i Ministarstva unutarnjih poslova.

Prema prikupljenim saznanjima nadležnih međuresornih službi radi se o žrtvama Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja. Prema iskazima svjedoka, žrtve su u jamu bacane u više navrata, nakon bitke za Krašić 1943. godine te nakon završetka rata 1945. godine.

Tijekom terenskih istraživanja savjetodavnu potporu Ministarstvu hrvatskih branitelja na terenu dao je i Mladen Kuka, speleolog koji je 1989. godine otkrio jamu Jazovku te kroz sve ove godine prikupljao vrijedna saznanja o grobištu.

Posmrtni ostaci prevezeni su na Zavod za sudsku medicinu i kriminalistiku Zagreb gdje se provela njihova antropološka obrada. Zatim slijedi njihovo dostojno i trajno zbrinjavanje čemu će prethoditi zajedničko usuglašavanje oko lokacije izgradnje grobnog mjesta s jedinicom lokalne samouprave, mjesnom župom i udrugama koje njeguju sjećanje kako bi žrtve na dostojanstven način bile pokopane.

Svakom terenskom istraživanju Ministarstvo hrvatskih branitelja pristupa sustavno, profesionalno i odgovorno kao koordinator međuresornog procesa uz potporu ostalih sudionika koji obavljaju zadaće sukladno svojoj nadležnosti. Istraživanja se provode i u suradnji s udrugama koje se bave očuvanjem sjećanja na žrtve, kao i sa zainteresiranim pojedincima koji svojim vrijednim saznanjima pridonose procesu.

Ministarstvo kulture i medija i Agencija za elektroničke medije nositelji su investicije „Uspostava provjere medijskih činjenica i sustava javne objave podataka“

U sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti Ministarstvo kulture i medija i Agencija za elektroničke medije nositelji su investicije „Uspostava provjere medijskih činjenica i sustava javne objave podataka“ pod komponentom „Otporno, zeleno i digitalno gospodarstvo“ te reformom „Razvoj otpornog kulturnog i kreativnog sektora“.

U svrhu provedbe navedenog programa dokument „Uvodna najava u pripremi Programa potpora i Javnog poziva za dodjelu bespovratnih sredstava. Inicijalni okvir: ciljevi, aktivnosti i kriteriji“ na javnom je savjetovanju od 26. svibnja do 17. lipnja 2022.

Stručna studija sastoji se od sveobuhvatne analize aktualnih trendova na području novinarstva, medija, digitalnih platformi, društvenih mreža i novih tehnologija, kao i njihovog utjecaja na društvo, problem dezinformacija i funkcioniranje sustava provjere točnosti informacija u svijetu i Hrvatskoj. Studija sadrži i pregled najvažnijih međunarodnih aktivnosti, dokumenata i inicijativa na području borbe protiv dezinformacija, kao i analizu međunarodnih praksi, standarda i kriterija koji se odnose na rad provjeravatelja informacija i uspostavu sustava provjeravanja točnosti informacija objavljenih u javnom prostoru, medijima i na društvenim platformama. Studija predstavlja okvir za izradu temeljnih standarda, aktivnosti i kriterija za provođenje javnih natječaja i poziva za provedbu aktivnosti u okviru ove investicije.

Za provedbu prvog dijela investicije „Uspostava provjere medijskih činjenica i sustava javne objave podataka“ u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti osigurano je 45 milijuna kuna bespovratnih sredstava.

Opći cilj investicije je jačanje otpornosti društva na dezinformacije kroz smanjenje količine dezinformacija i pogrešnih informacija u javnom prostoru, jačanje informacijske pouzdanosti i sigurnosti kod konzumiranja medijskih sadržaja i korištenja društvenih mreža, jačanje kvalitete novinarstva i vjerodostojnog izvještavanja te jačanje medijske pismenosti. Specifični ciljevi programa su jačanje kompetencija postojećih i razvoj novih neovisnih provjeravatelja točnosti informacija objavljenih u javnom prostoru, medijima i na društvenim mrežama, razvoj tehnoloških programa i platformi za rad na provjeri informacija, jačanje otpornosti medija na dezinformacije i poticanje kvalitetnog i vjerodostojnog novinarstva, poticanja projekate medijske pismenosti koji se temelje na edukaciji o suzbijanju dezinformacija i stvaranje suradničke platforme i repozitorija provjerenih informacija.

Drugo po redu predavanje “Znam što čitam” na našem BCDR YouTube kanalu

Gost predavač, poduzetnik i ekonomist Bruno Dragoje iza sebe ima dvije uspješne firme koje promoviraju Hrvatsku i domoljublje. Kroz online edukaciju, dotaknuo se nepravilnog govora i izgovora, kojeg nesmotreno i bez ikakve odgovornosti plasiraju različiti hrvatski mediji. Ujedno, tako nastaju lažne vijesti i takozvani „clickbaits”.

Uloga i važnost medija s vremenom se povećavala, a prelaskom na digitalne platforme je eksplodirala. U današnjem elektroničkom svijetu, mediji imaju veliki utjecaj na oblikovanje javne svijesti, kao i moć razlučivanja. Preopterećenost skandalima, bombastični naslovi, lažne vijesti, manipulacija, većinom su stvoreni s ciljem privlačenja klikova kako bi  osigurali bolju posjećenost i time osigurali više sredstava od reklamnog prostora.

Počeli sa radom novootvoreni Veteranski centri

Prvi veteranski centar u Hrvatskoj otvoren je 10. lipnja 2022. u Šibenku, a svečanom otvorenju nazočili su predsjednik Vlade Andrej Plenković, potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, ministar obrane Mario Banožić, župan Šibensko-kninske županije Marko Jelić, gradonačelnik Šibenika Željko Burić, načelnici općina i PU Šibensko-kninske, predstavnici udruga iz Domovinskog rata te drugi visoki uzvanici, kao i prvih 30 korisnika usluga ovog Veteranskog centra.

Ovaj centar najbolje simbolizira viziju koju u svom radu ima potpredsjednik Tomo Medved. Nema tog ključnog trenutka slobode koju naša Vlada nije dostojno obilježila i prisjetila se svih onih kojima možemo zahvaliti da smo danas tu.

„Ponosan sam što smo izgradili i opremili ovo velebno zdanje baš na mjestu nekadašnje vojarne Bribirskih knezova i simbolično povezali našu slavnu prošlost – Domovinski rat i naše branitelje – s ovim povijesnim prostorom,“ kazao je ministar Medved, nazvavši ovaj događaj povijesnim danom te izrazivši zadovoljstvo što je izgradnja centra dovršena čak šest mjeseci prije roka.

Upravo zbog hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskog rata koji se svakodnevno susreću sa zdravstvenim, egzistencijalnim, socijalnim i drugim problemima, pokrenuli smo EU projekt Uspostava veteranskih centara u Republici Hrvatskoj, jedan od najvažnijih strateških projekata za poboljšanje kvalitete življenja braniteljsko-stradalničke populacije, pojasnio je, podsjećajući na korisna iskustva iz pilot-projekta uspostave Doma hrvatskih veterana u Lipiku.

Veteranski centri kao ustanova socijalno-rehabilitacijskog karaktera socijalna su inovacija u hrvatskom društvu, jer omogućavaju pružanje sveobuhvatne skrbi na jednom mjestu. Koncept veteranskih centara/ promovira reintegraciju osoba u civilni način života i alternativne oblike skrbi usmjerene na obitelj i zajednicu, a pomaže i jačanju različitih dionika koji pružaju deinstitucionalizirane društvene usluge u lokalnoj zajednici.

U centrima će se provoditi programi koji obuhvaćaju rehabilitacijske, rekreacijske, kulturne i društvene aktivnosti, uključujući psihološko osnaživanje te čuvanje i promicanje vrijednosti Domovinskog rata. Radit će se i na osnaživanju potencijala korisnika za zapošljavanje i poduzetništvo te uključivanje u rad zadruga hrvatskih branitelja kao dio radne terapije.

„U ovaj šibenski veteranski centar uložili smo gotovo 84 milijuna kuna, od čega 76,2 milijuna kuna za izgradnju i 7,7 milijuna kuna za opremanje centra. Uskoro otvaramo i Veteranski centar u Sinju, a potom i u Daruvaru i Petrinji, za što je osigurano sveukupno 339 milijuna kuna, od čega je 85 % sufinancirano iz Europskog fonda za regionalni razvoj,“ kazao je ministar Medved te dodao kako će sva četiri centra s ukupno 620 ležaja moći primiti godišnje više od 12 tisuća korisnika višednevnih ili dnevnih programa.

Veteranski centar Šibenik ima 142 ležaja, a brojne sadržaje i usluge moći će koristiti više od 2.500 korisnika. Pauk je najavio proširenje usluga i djelovanja kako bi svi sadašnji i budući korisnici ovim objektom dobili iznimno kvalitetno, moderno i nadasve zasluženo mjesto za rehabilitaciju i podizanje kvalitete življenja.

Na kraju je poručio kako će svi zaposlenici Veteranskog centra Šibenik dati sve od sebe kako bi to bila ne samo ustanova od velikog značaja za braniteljsko-stradalničku populaciju, već njihova druga kuća, njihov dom.

Prvo po redu predavanje “Znam što čitam” na našem BCDR YouTube kanalu

Uživo na YouTube platformi s početkom profesor povijesti i geografije Stipe Bilić održao je stručno predavanje, a moderator je hrvatski branitelj Srećko Karić, član udruge Braniteljski centar za društveni razvoj . Uvodno je pozdravio predsjednik udruge i hrvatski branitelj Đuro Knezičić. S obzirom da je ovo bilo prvo predavanie i išli smo u živo, imali smo tehničkih poteškoća.

BCDR na godišnjici u spomen žrtvama Pancerica

Jedno od mjesta poratnih likvidacija Drugog svjetskog rata bio je i protutenkovski rov ispred naselja Otok Virje, istočno od ceste Križovljangrad Ormož, a prema izjavama svjedoka masovne likvidacije na tom području dešavale su se početkom lipnja 1945. godine. Žrtve su u kamionima dovožene iz smjera Varaždina, a nakon ubojstva mrtva tijela pobacana su u rov koji je potkraj rata dala iskopati njemačka vojska. Kako su Nijemci za taj rov koristili izraz Panzergraben domaće stanovništvo to je područje jednostavno prozvalo Pri Pancerica te je kao takovo naziv ušao i u geodetske i zemljopisne karte.

Jedno od mjesta poratnih likvidacija Drugog svjetskog rata bio je i protutenkovski rov ispred naselja Otok Virje, istočno od ceste Križovljangrad Ormož, a prema izjavama svjedoka masovne likvidacije na tom području dešavale su se početkom lipnja 1945. godine. Žrtve su u kamionima dovožene iz smjera Varaždina, a nakon ubojstva mrtva tijela pobacana su u rov koji je potkraj rata dala iskopati njemačka vojska. Kako su Nijemci za taj rov koristili izraz Panzergraben domaće stanovništvo to je područje jednostavno prozvalo Pri Pancerica te je kao takovo naziv ušao i u geodetske i zemljopisne karte.

Kao i proteklih godina komemoracija je, u 10.30 započela hrvatskom himnom koju je kod spomen križa izveo zbor župe Uzvišenja Svetog Križa, a zatim su položeni vijenci i zapaljenje svijeće.

Pred početak druženja u društvenom domu Otok Virje zahvalu na dolasku izaslanici ministra, Ivoni Paltrinirei, i biskupu mons. Juri Bogdanu, uputio je Darko Majhen, predsjednik Općinskog vijeća općine Cestica, a za uspomenu na boravak u Cestici uručio im je nekoliko knjiga o Općini među kojima je bila fotomonografija „Župe Križovljan i Natkrižovljan„, a što su prisutni u dvorani popratili pljeskom.

BCDR na 77. godišnjici tragedije Crni potok

U sklopu programa obilježavanja Dana Grada Našica na Spomen – području Crni potok tradicionalno je održana komemoracija kojom je obilježena 77. obljetnica tragedije koja se dogodila u lipnju 1945. kada su jedinice jugoslavenske vojske ubile, prema službenoj brojci, 1600 zarobljenih vojnika i civila.

Za žrtve je služena sveta misa, a u sklopu komemoracije izaslanstva su položila vijence i zapalila svijeće. Tradiciju obilježavanja tragedije na Crnom potoku, svake treće subote u mjesecu lipnju, utemeljili su Grad Našice, Udruga ratnih veterana „Hrvatski domobran“ u Našicama, Udruga za hrvatsku povjesnicu Našice i Ogranak Matice hrvatske uz našičku planinarsku Sekciju sv. Bernard.

Prošlo je punih 77 godina od ovog strašnog događaja kada su masakrirani oni koji su samo voljeli svoju domovinu. Ovo tlo je natopljeno krvlju nedužnih civila kao što je i naša domovina u Domovinskom ratu natopljena krvlju hrvatskih branitelja koji su dali ono najvrjednije što su imali u tom trenutku, a to su vlastiti životi. Naša je dužnost s ovog mjesta promicati hrvatsku povijest, pričati istinu djeci i mladeži o Drugom svjetskom ratu, pričati istinu o Domovinskom ratu.

Uslijedila je sveta misa za stradale na Crnom potoku koju su služili svećenici fra Petar Cvekan i fra Marijan Vidović, a nakon mise, kod spomen obilježja stradalim žrtvama Crnog potoka vijence su položili i zapalili svijeće izaslanstvo Ministarstva hrvatskih branitelja na čelu s Ivonom Paltrinieri, izaslanik župana Ivana Anušića dožupan Josip Miletić, izaslanstvo grada Našica na čelu s gradonačelnikom Krešimirom Kašubom i predsjednikom Gradskog vijeća Krešimirom Žagarom, izaslanstva udruga proisteklih iz Domovinskog rata, članovi Udruge ratnih veterana Hrvatski domobran kao i mnogi drugi sugrađani i gosti.