U subotu 15. studenog 2025. obilježen je Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata s područja Općine Majur. Tijekom Domovinskog rata na području Općine Majur, u naseljima Majur, Kostrići, Stubalj i Graboštani od strane srpskog agresora ubijeno je 54 nevine osobe hrvatske nacionalnosti. Kostrići su mjesto gdje se dogodio najveći zločin. Smaknuto je cijelo selo. Dana 15. studenoga 1991. pripadnici srpskih milicajaca s Banovine ubili su 15 preostalih živih ljudi u njemu. Također je ubijeno i 5 nevinih ljudi u Stublju. Najmlađa žrtva pokolja bio je Tomislav Jurić, koji je bio star svega 2 godine. Ubijen je zajedno sa svojom majkom Verom i bratom Dariom. Zločin su počinili pripadnici srpske pobunjeničke paravojne postrojbe “Kaline” iz Komogovine, kojima je zapovijedao Stevo Borojević Gadafi.
Program obilježavanja je započeo kod spomen obilježja masovne grobnice u Meminskoj gdje su u sjećanje na žrtve položeni vijenci i zapaljene svijeće. Slijedeća točka je bila spomen obilježje kraj zgrade Općine Majur. Zatim su se svi prisutni zaputili prema Kostrićima gdje su nakon polaganja vijenaca i paljenja svijeća ispred spomen obilježja masovne grobnice uslijedila obraćanja zastupnice Hrvatskog sabora Marijane Petir i načelnice Općine Majur Klementine Karanović. Potom je uslijedilo polaganje vijenaca i paljenje svijeća ispred spomen obilježja Općine Majur te sveta misa u kapeli Gospe žalosne od Kostrića. Program je završen polaganjem vijenaca, paljenjem svijeća i završnom molitvom kod spomen obilježja u Stublju.
U ponedjeljak 10. studenog 2025. na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata u Vukovaru pokopani su posmrtni ostaci hrvatskog branitelja Dragutina Štica. Njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su iz masovne grobnice na Petrovačkoj doli, a identificiran je 29. listopada 2025. u Vukovaru.
Dragutin Štic bio je hrvatski branitelj i sudionik obrane Vukovara. Odveden je sa Sajmišta 9. studenoga 1991. u nepoznatom pravcu i ubijen u dobi od 52 godine. Braniteljski centar za društveni razvoj se pridružio predstavnicima Saveza udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja i Udruzi „Vukovarske majke“, koji su na Memorijalnom groblju položili cvijeće i zapalili svijeće u znak trajnog sjećanja i zahvalnosti tom hrvatskom heroju.
U ponedjeljak 10.11.20225. obilježena je 34. obljetnica stradanja Bogdanovaca u Domovinskom ratu. Braniteljski centar za društveni razvoj se pridružio izaslanstvu Saveza udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja predvođenim predsjednicom Udruge Vukovarske majke Mandom Patko u polaganju vijenaca i paljenju svijeća u čast i sjećanje na poginule i nestale hrvatske branitelje te sve koji su dali živote za slobodu Hrvatske.
U obrani Bogdanovaca poginula su 133 hrvatska branitelja i civila, među kojima je bilo čak 89 mještana. Za njih 17 se još uvijek traga. Tromjesečna opsada Bogdanovaca u jesen 1991. bila je jedno od najtežih poglavlja Domovinskog rata. Nakon pada tog sela, Vukovar je ostao bez vanjske veze i potpore, a osam dana kasnije slomljena je i obrana grada. Unatoč nadmoćnijem neprijatelju, mještani Bogdanovaca pružili su iznimno snažan otpor, boreći se za svoje domove, obitelji i slobodu.
Poseban doprinos obrani Bogdanovaca dali su pripadnici albanske nacionalne manjine. Brojne albanske obitelji, koje su tada živjele na tom području, rame uz rame s ostalim sumještanima, sudjelovale su u obrani sela. Njihova hrabrost i zajedništvo ostaju trajno upisani u kolektivno sjećanje. Danas su i dalje aktivni članovi zajednice, svjedočeći o snazi multietničke solidarnosti u najtežim vremenima.
U organizaciji Središnje službe traženja Međunarodnog odbora Crvenog križa od 11. do 13. studenoga 2025. godine održana je IV. Međunarodna konferencija za obitelji nestalih osoba. Sudjelovalo je više od 900 članova obitelji nestalih osoba iz 50 zemalja diljem svijeta što ovu konferenciju čini najvećim globalnim događajem koji okuplja obitelji osoba nestalih zbog oružanih sukoba, migracija ili drugih situacija nasilja, pružajući im jedinstvenu priliku da se međusobno susretnu, razmijene iskustva te potaknu i inspiriraju jedni druge u svom radu. Predstavnici Saveza udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja, Zajednice udruga hrvatskih civilnih stradalnika Domovinskog rata, Udruga djece poginulih i nestalih hrvatskih branitelja Domovinskog rata, udruge „Vukovarske majke“, Hrvatski feniks i Braniteljski centar za društveni razvoj na konferenciji su sudjelovali na jednom od 50 mjesta praćenja Konferencije organiziranom u Hrvatskom Crvenom križu.
Konferenciju je otvorio izvršni predsjednik Hrvatskog Crvenog križa, Robert Markt, koji je zahvalio obiteljima na povjerenju i naglasio kako će Hrvatski Crveni križ i dalje biti snažna podrška obiteljima nestalih osoba. Tijekom tri dana trajanja Konferencije, sudionici su kroz izlaganja, radionice i javljanja uživo podijelili iskustva, međusobno se povezali te pronalazili snagu i nadahnuće u pričama jedni drugih potičući solidarnost i osjećaj pripadnosti globalnoj zajednici. Neke od važnijih tema su uključivale udruživanje te aktivno rješavanje problema nestalih osoba, procese i mehanizme traženja nestalih kao i ulogu obitelji u tim procesima te izazove s kojima se susreću obitelji nestalih. Udruge nestalih osoba iz Republike Hrvatske također su podijelile svoje dugogodišnje bogato iskustvo i znanje u svim navedenim temama.
Tijekom Konferencije održan je i Diplomatski sat na kojem su prezentirana nastojanja da se na diplomatskom planu održe aktualnim pitanja nestalih kroz različite forume, posebno zemlje koje djeluju kroz Globalnu alijansu za nestale osobe i Rabatski proces. Nakon Diplomatskog sata, obitelji su u okviru mjesta praćenja u Hrvatskom Crvenom križu imale priliku saznati više o Globalnoj alijansi za nestale, čija je članica i Republika Hrvatska, kroz razgovor s iskusnim diplomatom Gordanom Markotićem i predstavnicom Uprave za zatočene i nestale Ministarstva hrvatskih branitelja, Ivonom Paltrinieri.
Za obitelji nestalih organizirana e-radionica koju je vodila Nikolina Božanić, iz Odjela za psihosocijalnu podršku i zaštitu ranjivih skupina Hrvatskog Crvenog križa. Na radionici su članovi obitelji govorili o teškoćama s kojima su se suočavali tijekom traganja za svojim nestalim članovima te su razgovarali o načinima da te teškoće prebrode.
Devetsto sudionika Konferencije iz cijelog svijeta tijekom tri dana steklo je nova znanja, podijelilo vlastita iskustva zajednički poslalo poruku – pitanje nestalih je prije svega humanitarno pitanje, a pravo na pronalazak temeljno je ljudsko pravo.
Konferenciju je zatvorio voditelj Središnje agencije za traženje Međunarodnog odbora Crvenog križa Christian Rivera, koji je naglasio kako je pitanje nestalih osoba u središtu djelovanja Međunarodnog odbora Crvenog križa već više od 150 godina te istaknuo da su obitelji nestalih ključni akteri u procesu traganja, jer svojim iskustvima mogu istaknuti probleme i ponuditi rješenja — kao što se pokazano kroz sva tri dana konferencije.
Tijekom svečanosti zatvaranja Konferencije, u „zlatnom satu“, sve države sudionice uputile su kratke pozdravne poruke za obitelji. Obitelji su zajedničkom izjavom javnosti uputile apel, pozivajući vlade, novinare, humanitarne djelatnike i širu javnost da im nastave pružati podršku u njihovoj potrazi. Važno je naglasiti da je Republika Hrvatska izuzetno dobro izgradila sustav traženja nestalih uz punu podršku Vlade, Ministarstva hrvatskih branitelja i drugih institucija.
U utorak 11. studenog 2025. udruga BCDR je prisustvovala predavanju za branitelje u prostorijama Ustanove za sveobuhvatnu skrb Tigrovi u okviru projekta „Edukacijom do zdravlja – drugi dio“, u organizaciji Hrvatskog generalskog zbora. Predavanje „Rizični čimbenici za nastanak malignih bolesti“ je održala doc.dr.sc. Ina Stašević s Hrvatskog katoličkog sveučilišta. Nakon predavanja održani su razgovor i savjetovanje s predavačicom o rizičnim čimbenicima.
Glavni cilj projekta “Edukacijom do zdravlja – drugi dio” je edukacija branitelja u svim segmentima prevencije, ranog otkrivanja i liječenja malignih procesa. Fokus je na stjecanju znanja o rizičnim čimbenicima koji dovode do razvoja bolesti. Upoznavanje s rizičnim čimbenicima usmjereno je prema onim bolestima od kojih branitelji najčešće obolijevaju. Prije svega to su maligni procesi dišnog, probavnog i mokraćnog sustava, poput karcinoma pluća, debelog crijeva i prostate.
U petak 7. studenog 2025. na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata u Vukovaru pokopani su posmrtni ostaci hrvatskog branitelja Zorislava Gašpara, ekshumirani 25. rujna 2025. na Ovčari zajedno s posmrtnim ostacima hrvatskih branitelja Jean-Michela Nicoliera i Josipa Batarela.
Zorislav Gašpar „Gašo“ je od prvog dana obrane Vukovara sudjelovao u svim borbenim zadaćama. Vodio je skupinu minobacača 82 mm pružajući potporu hrvatskim snagama na Sajmištu, najkrvavijoj bojišnici Vukovara. Svojim djelovanjem Gašo je usporavao velikosrpskog agresora nanoseći mu velike gubitke, a svima u obrani Sajmišta ulijevao je sigurnost i nadu.
Na posljednjem ispraćaju Zorislava Gašpara je bila prisutna njegova rodbina te njegov brat Marko Samardžić. Kao predstavnik Vlade Republike Hrvatske prisustvovao je podpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved. Prisutni su bili i njegovi ratni suborci i zapovjednici, pukovnici u miru Ivica Arbanas i Ivan Anđelić. Uz njih su bili prisutni i drugi Gašparovi suborci, članovi udruga proisteklih iz Domovinskog rata te svi koji su željeli odati počast tom heroju Domovinskog rata.
U četvrtak 6. studenog 2025. na vukovarskom Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata uz najviše vojne počasti je pokopan hrvatski branitelj Jean-Michel Nicolier. On je bio francuski dragovoljac koji je u Hrvatsku došao u ljeto 1991. te se aktivno uključio u obranu od velikosrpske agresije. U Vukovaru je kao pripadnik HOS-a sudjelovao u obrani gradske četvrti Sajmište. Ranjen je 9. studenoga 1991. i prevezen u vukovarsku bolnicu. Nakon okupacije Vukovara te ulaska JNA i srpskih paravojnih postrojba u bolnicu, Nicolier je odveden zajedno s ostalim hrvatskim ranjenicima, braniteljima, bolesnicima, medicinskim osobljem i civilima te je u noći s 20. na 21. studenoga 1991. pogubljen na Ovčari. Nicolierovi posmrtni ostatci pronađeni su 34 godine nakon što je ubijen, a identificirani su 29. listopada 2025. Jean-Michel Nicolier je Hrvatsku smatrao drugom domovinom te je prema željama njegove obitelji zato sahranjen u Vukovaru.
Na posljednjem ispraćaju Nicoliera, heroja iz Francuske, bile su tisuće ljudi iz cijele Hrvatske. Prva među okupljenima je bila majka Jean-Michela Lyliane Fournier sa sinom Paulom Nicolierom. Kao predstavnici Vlade Republike Hrvatske sudjelovali su potpredsjednici i ministri Tomo Medved, Ivan Anušić i David Vlajčić. Uz njih su bili prisutni brojni državni dužnosnici, predstavnici Hrvatske vojske, institucija, udruga proisteklih iz Domovinskog rata kao i brojni ljudi koji su željeli odati počast tom heroju Domovinskog rata.
U organizaciji Grada Petrinje u petak 31. studenog 2025., uoči blagdana Svih svetih i Dušnog dana, kod Središnjeg križa na petrinjskom Gradskom groblju sv. Benedikt polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća odana je počast poginulim, umrlim i nestalim hrvatskim braniteljima i civilnim žrtvama Domovinskog rata te svim umrlim građanima Petrinje.
Svečanosti je prisustvovalo izaslanstvo Grada Petrinje na čelu s gradonačelnicom Petrinje i saborskom zastupnicom Magdalenom Komes, članovi obitelji poginulih, nestalih i umrlih hrvatskih branitelja, predstavnici udruga proisteklih iz Domovinskog rata, predstavnici bošnjačke nacionalne manjine, policije, vatrogasaca te gradskih ustanova.
U sklopu svečanosti održana je i zajednička molitva koju je predvodio je vlč. Filip Šabalja, župnik in solidum župe sv. Ivana Pavla II. i kapelan u župi sv. Lovre.
U organizaciji Nove slovenske zaveze i Grada Škofje Loke, u četvrtak 30. studenog 2025. održana je komemorativna svečanost u sjećanje na ubijene žrtve poslijeratnog komunističkog terora. Ove godine obilježena je 80. obljetnica masovnih i tajnih ubojstava Hrvata, Slovenaca i pripadnika drugih nacionalnosti na području Slovenije od strane partizana.
Središnja komemorativna svečanost održana je na groblju Lipica kod Škofje Loke na Gorenjskem. Prigodni žalosni obred molitve vodio umirovljeni beogradski nadbiskup dr. Stanislav Hočevar. U molitvi se poklonio ubijenima u Kočevskom Rogu još uvijek čekaju dostojan pokop. U blizini tog groblja nalazi se stratište s desetak jama u kojima su se dogodila ubojstva pored župne i hodočasničke crkve u Crngrobu. I njima, koji još nisu ni iskopani iz dubina jama, uputio je nadbiskup Hočevar riječi molitve i nadanja da će počivati dostojno u miru Božjem.
Na komemorativnoj svečanosti su prisustvovali mještani i obitelji ubijenih, podžupan Škofje Loke mag. Robert Strah, predsjednik općinske komisije za uređivanje grobišta Škofje Loke Jože Peter Kranjc te hrvatska delegacija Vlade, hrvatskog veleposlanstva i Hrvatskog društva Ljubljana, u kojoj su bili Đuro Knezičić, predsjednik Udruge Braniteljski centar za društveni razvoj, Josip Marinić i Nikica Perković.
Prigodne govore održali su veteran slovenskog domovinskog rata Jože Peter Kranjc te predsjednik Slovenske domobranske udruge dr. Matija Ogrin.
Svečanost je bila uveličana nastupom pjevača Škofjeloškog okteta i sviranjem Gradske limene glazbe. Na koncu je oktet otpjevao i prigodne žalosne duhovne pjesme te završio ponosnom pjesmom „Oj, Triglav, moj dom, kako si krasan“ – riječima svećenika Matije Zemljiča, a glazbom skladatelja i župnika Jakoba Aljaža.
Kod središnjeg križa podžupan Škofje Loke Robert Strah položio je zeleni vijenac sa zastavom grada, a hrvatska delegacija svijeće s hrvatskom zastavom. Zatim je nadbiskup Hočevar prišao privremenim kosturnicama i blagoslovio ubijene u jami Macesnova gorica u Kočevskom Rogu.
