BCDR na predstavljanju javne Baze podataka aktivnih slučajeva osoba nestalih u sukobima na području bivše Jugoslavije

U Zagrebu je u organizaciji Međunarodne komisije za nestale osobe (ICMP) predstavljena javna verzija Baze podataka aktivnih slučajeva osoba nestalih u sukobima na području bivše Jugoslavije. Predstavljanju su prisustvovali g. Simon Thomas, veleposlanik Velike Britanije u Republici Hrvatskoj, g. Christian Hellbach, veleposlanik Savezne Republike Njemačke u Republici Hrvatskoj, gđa. Samira Krehić, g. Saša Kulukčija i g. Muris Pucić ispred ICMP-a, gđa. Vlatka Ivanda Čuk ispred Uprave za zatočene i nestale Ministarstva hrvatskih branitelja te članice i članovi Saveza udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja.

U uvodnim obraćanjima gđe. Krehić, g. Thomasa, g. Hellbacha i gđe. Ivande Čuk je istaknut dugogodišnji rad ICMP-a, suradnja s nadležnim institucijama te iznimna važnost rješavanja pitanja nestalih hrvatskih branitelja i civila u cilju izgradnje povjerenja i međunarodne suradnje koji su ključni za međunarodni napredak te su od strateškog interesa Europskoj uniji. Potom su uslijedili predstavljanje i demonstracija korištenja javnom Bazom podataka koja omogućava pretraživanje popisa nestalih osoba po više kriterija. Svaki unos i promjena u Bazi podataka su odmah vidljivi svim partnerima ICMP-a putem sustava notifikacija. Naposljetku je svim zainteresiranim sudionicima bilo omogućeno postaviti pitanja u vezi Baze podataka, rada ICMP-a te suradnje s nadležnim institucijama.

U Hrvatskoj je još uvijek nepoznata sudbina 1.393 nestale osobe te mjesto ukopa posmrtnih ostataka 389 smrtno stradale osobe, što ukupno čini 1.782 neriješena slučaja iz Domovinskog rata. Prijavu osobe nestale u Domovinskom ratu može podnijeti član obitelji, odnosno druga osoba u slučaju da nema živućih članova obitelji. Prijava se podnosi Upravi za zatočene i nestale Ministarstva hrvatskih branitelja izravno ili putem Hrvatskog Crvenoga križa, Međunarodnoga odbora Crvenoga križa, društva Crvenoga križa ili Crvenog polumjeseca ili diplomatskih misija i konzularnih ureda Republike Hrvatske u državi u kojoj podnositelj prijave boravi.

Nestanak najmilijih i dugogodišnja potraga za njima tim osobama izazivaju nezamislivu patnju. Sve dok zadnja nestala osoba ne bude pronađena, obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja neće pronaći mir, a okretanje prema budućnosti će biti teško ili nemoguće. Stoga ovim putem pozivamo sve koji imaju bilokakvu točnu informaciju o nestalima da ju prijave na nekom od slijedećih mjesta:

Upravi za zatočene i nestale Ministarstva hrvatskih branitelja. Prijave se podnose osobno, poštom, e-mailom, telefonom, telefaksom, odnosno anonimnim telefonom. Detaljne informacije su dostupne na stranicama Ministarstva hrvatskih branitelja: https://branitelji.gov.hr/mjere-14/nestale-osobe/nestale-osobe-u-domovinskom-ratu-834/834

Savezu udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja putem kontakt telefona 091/ 4568 722 i 01/ 4664 382, odnosno putem kontakt e-maila info@suoznhb.hr i suoznhb@gmail.com

ICMP-u putem poveznice https://oic.icmp.int/index.php?w=reg_lista_pub_ter_in&l=ba preko koje možete pristupiti javnoj verziji Baze podataka aktivnih slučajeva osoba nestalih u sukobima na području bivše Jugoslavije. Također postoji mogućnost prijave lokacije grobnice ili mjesta zatočenja preko poveznice https://oic.icmp.int/index.php?w=rep_grave&l=ba

Autori fotografija: Grozdan Šerkinić, Matej Knezičić

Matej Knezičić

BCDR na proslavi Stepinčeva i 65. obljetnice smrti kardinala Alojzija Stepinca u Krašiću

Ove godine je u Krašiću proslavljeno Stepinčevo i  65. godišnjica smrti blaženoga kardinala Alojzija Stepinca.

Krašić, rodno mjesto blaženog Alojzija Stepinca, bio je središte proslave. U Župi Presvetog Trojstva održana su tri euharistijska slavlja, pri čemu je središnje slavlje, koje je predvodio krčki biskup mons. Ivica Petanjak, započelo u 10:30 sati. Pripreme za ovaj značajan događaj trajale su devet dana, od 1. do 9. veljače, a veliki značaj proslave potvrđen je velikim brojem posjetitelja u tom razdoblju kojih je, prema riječima mons. Petanjaka, bilo oko 15000. Nakon mise, vjernici su izmolili Molitvu za proglašenje blaženoga Alojzija Stepinca svetim položili vijence i zapalili svijeće ispred spomenika, čime su odali počast velikom hrvatskom blaženiku. Svečanost je dodatno obogatila pjesma župnog zbora “Josip Vraneković”.

Na proslavi su bili prisutni brojni državni i crkveni dužnosnici. Općinsku delegaciju je predvodio načelnik Josip Petković Fajnik, ispred grada Slunja je bila gradonačelnica Mirjana Puškarić, u ime predsjednika Hrvatskog sabora prisustvovala je Zdravka Bušić, dok je potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, zajedno s ministrima Brankom Bačićem, Tomom Medvedom i Ivanom Šipićem, zastupao Vladu RH.

Kardinal Alojzije Stepinac ostavio je dubok trag u povijesti i duhovnosti hrvatskog naroda. Kao Zagrebački nadbiskup, poznat je po neumornoj borbi za očuvanje katoličkih vrijednosti i domoljublja, unatoč pritiscima komunističkog režima. Njegov život i djelo svjedoče o nepokolebljivoj vjeri, hrabrosti i moralnoj snazi. Postao je simbol otpora protiv političke represije i dokazao da vjera i moral mogu prevladati najteže izazove, čime je postao uzor brojnim vjernicima diljem svijeta. Stoga ga je papa Ivan Pavao II.  3. listopada 1998. proglasio blaženim.

Izvor fotografija: vlastiti arhiv

Matej Knezičić

BCDR na komemoraciji povodom Dana sjećanja na žrtve logora Stara Gradiška

Komemoracija povodom Dana sjećanja na žrtve logora Stara Gradiška održana je 3. veljače 2025. Kod spomen-ploče i Zida sjećanja položeni su vijenci i upaljene svijeće, a članovi Saveza logoraša BiH otkrili su još jednu spomen-ploču u čast logorašima iz Bosne i Hercegovine. U komemoraciji su sudjelovali predstavnici udruga, obitelji stradalih, državni i lokalni dužnosnici iz Hrvatske, izaslanstva iz BiH te članovi braniteljskih udruga proisteklih iz Domovinskog rata.

Koncentracijski logor Stara Gradiška osnovan je 1991. godine pod nadzorom banjalučkog korpusa Jugoslavenske narodne armije. Kroz njega su prošli Hrvati i drugi pripadnici nesrpskog stanovništva. Tamo su boravili u nehumanim uvjetima te su bili podvrgnuti mučenjima, zlostavljanjima i likvidacijama. Na temelju pronađenih srpskih dokumenata nakon operacije Bljesak, potvrđena su sustavna kršenja ljudskih prava i ratni zločini nad logorašima. Logor Stara Gradiška službeno je zatvoren 3. veljače 1992. Unatoč tome, zatočenici su nastavili biti dovođeni i mučeni tijekom Domovinskog rata. Tijekom nepunih godinu dana postojanja, kroz logor je prošlo 1086 zatvorenika, od kojih su mnogi bili izloženi okrutnim torturama, a njih 13 je ubijeno. Nakon zatvaranja logora, prostor je korišten kao vojno-istražni zatvor srpskih snaga sve do svibnja 1995. kada su hrvatske postrojbe tijekom oslobodilačke operacije Bljesak oslobodile Staru Gradišku.

U sklopu programa obilježavanja premijerno je prikazan dokumentarni film Magistrala ratnog zločina – logor Stara Gradiška autora Ivana Turudića i njegovih suradnika. Film je realiziran u suradnji Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora Splitsko-dalmatinske i Sisačko-moslavačke županije, pod pokroviteljstvom Ministarstva hrvatskih branitelja. Kroz autentične snimke, svjedočanstva preživjelih i arhivsku građu, film prikazuje strahote koje su zatočenici proživljavali, kao i sustavno djelovanje srpskih vojnih i paravojnih formacija na okupiranom području zapadne Slavonije.

Organizatori su istaknuli da je logor Stara Gradiška bio jedan od najvećih logora za Hrvate i nesrpsko stanovništvo iz BiH. Mnogi od njih nikada nisu pronađeni. Ovakvi projekti ključni su u borbi protiv zaborava i negiranja zločina te predstavljaju trajnu obvezu društva da se sjećanje na logoraše i njihovu žrtvu nikada ne izbriše.

Izvor fotografija: vlastiti arhiv

Matej Knezičić

BCDR na obilježavanju 32. godišnjice operacije Gusar

Ove godine obilježena je 32. godišnjica operacije Gusar, poznate i kao Operacija Maslenica ili Akcija Maslenica. Ofenzivna operacija predvođena 4. gardijskom brigadom je započela 22. siječnja 1993. Nakon uspješne ofenzive, očekujući srpski protunapad, glavni stožer na čelu s generalom Jankom Bobetkom donio je odluku da će kao pojačanje biti dovedena taktička grupa 3. gardijske brigade. Uslijedilo je hitno prebacivanje dijelova 3. gardijske brigade “Kune“ iz 1. bojne Osijek, 2. bojne Đakovo i 3. bojne Slavonski Brod pod zapovjedništvom generala Mladena Kruljca. Treća bojna iz Slavonskog Broda, poznata pod nazivom “Kobre”, bila je nositelj borbenih zadataka. Početak srpskog protunapada je bio 1. veljače 1993., a u borbama koje su uslijedile poginula su 23 hrvatska branitelja.
Tijekom Operacije Gusar poginulo je 127 pripadnika HV-a i policije u čiju se čast i sjećanje svake godine održava svečano obilježavanje uz komemoraciju. Obilježavanju 32. obljetnice prisustvovali su veterani, predstavnici braniteljskih udruga, građani te obitelji i djeca poginulih branitelja. U Islamu Latinskom su pred spomenikom položeni vijenci i zapaljene svijeće u sjećanje na pripadnike 4. gardijske brigade koji su dali život za Hrvatsku.

Obilježavanje je nastavljeno u Kašiću pred spomen obilježjem, s temeljima izrađenim od dalmatinskog kamena na kojima stoji križ od slavonskog hrasta, koje predstavlja simboličnu vezu između Dalmacije i Slavonije te poziva na sjećanje na hrabre pripadnike 3. gardijske brigade koji su na tom mjestu odbili najjači srpski protunapad. Nakon odavanja počasti pripadnicima 3. gardijske brigade, uslijedio je sat povijesti koji je održao general Mladen Kruljac. Po završetku protokola su u Novigradu dočekani sudionici memorijalnog polumaratona, a tada je u sjećanje na poginule hrvatske branitelje održana sveta misa zadušnica.
Operacija Gusar bila je ključna za obranu Hrvatske. To je bila prekretnica Domovinskog rata koja je osigurala daljnji razvoj ratnih operacija koje su kasnije rezultirale vojno-redarstvenim akcijama Bljesak i Oluja. Spomenici i odavanje počasti poginulim braniteljima dio su nastojanja da se očuva njihovo naslijeđe i doprinos slobodi Hrvatske – da se nikad ne zaboravi.

Izvor fotografija: vlastiti arhiv

Matej Knezičić

BCDR na obilježavanju 33. obljetnice razmjene zatočenika logora Bučje

U četvrtak 16. siječnja 2025. je obilježena 33. obljetnica razmjene zatočenika logora Bučje u organizaciji Udruge logoraša srpskog koncentracijskog logora „Bučje“ Požeško-slavonske županije i Grada Pakraca. Srpski koncentracijski logor Bučje je osnovan u kolovozu 1991. te je kroz njega prošlo preko 300 ljudi, od kojih su samo neki razmijenjeni. Do danas još uvijek nije poznata sudbina najmanje 23 ljudi čiji ostatci nikad nisu pronađeni.

Protokolu su prisustvovali stradalnici i zatočenici logora Bučje, članovi obitelji zatočenih, nestalih i poginulih hrvatskih branitelja i civila, preživjeli logoraši te predstavnici braniteljskih udruga, Anamarija Blažević, izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora, saborska zastupnica i gradonačelnica Pakraca, Zlatan Bašić, izaslanik predsjednika Vlade RH i Ministarstva hrvatskih branitelja te državni tajnik, Davor Huška, ravnatelj u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU, Ferdinand Troha, zamjenik županice Požeško-slavonske županije, Jasna Jug, zamjenica predsjednice Udruge obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja, Hrvatski Feniks, Đuro Knezičić, predsjednik udruge Braniteljski centar za društveni razvoj te Ivan Turudić, predsjednik Hrvatskog društva logoraša Hrvatske. Prije samog početka protokola pridružili su se članovi Udruge maratonaca Virovitičko-podravske županije Glasnici istine koji su sudjelovali u memorijalnom maratonu Pakrac-Bučje pod nazivom „Stazom mučeništva“.

Počast ubijenim, poginulim i nestalim civilima i hrvatskim braniteljima u Domovinskom ratu je odana polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća, a članova KUD-a Bektež su komemoraciju uveličali pjesmom. Zatim je prigodne riječi izrekla predsjednica udruge logoraša Ivana Rihter. Potom je uslijedilo emotivno obraćanje preživjelog logoraša Josipa Caha, prigodni govor Jasne Jug, obraćanje Ferdinanda Trohe, Zlatana Bašiča i Anamarije Blažević. Komemoraciju je molitvom i blagoslovom zaključio pakrački župnik, velečasni Jozo Zorić.

Više o obljetnici možete pročitati na stranicama Pakračkog lista:

https://pakrackilist.hr/index.php/vijesti-novosti/17986-udruga-logorasa-obiljezena-obljetnica-razmjene-zarobljenika-s-bucja

Matej Knezičić

BCDR u Karlovcu: otvaranje jubilejske godine za Nacionalno svetište svetog Josipa, 33. obljetnica međunarodnog priznanja Republike Hrvatske i prva srijeda Velike pobožnosti svetom Josipu u Josipovu svetištu

U srijedu 15. siječnja 2025. je održana svečanost otvaranja jubilejske godine za Nacionalno svetište svetog Josipa, 33. obljetnice međunarodnog priznanja Republike Hrvatske i prve srijede Velike pobožnosti svetom Josipu u Josipovu svetištu u Karlovcu. Pozdravni govor je održao mons. Antun Sente ml., rektor Josipova svetišta, a svečanost i misno slavlje je predvodio mons. Marko Medo, gospićko – senjski biskup.

Na misnom slavlju su sudjelovali brojni hrvatski branitelji, obitelji poginulih, preminulih i nestalih hrvatskih branitelja, ministar hrvatskih branitelja i potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske Tomo Medved, karlovačka županica Martina Furdek Hajdin i karlovački gradonačelnik Damir Mandić i gradonačelnica grada Slunja Mirjana Puškarić.

Hodočasnike su predvodili župljani svetog Franje Ksaverskog sa Švarče, zajedno sa svojim župnikom, velečasnim Dujom Kurtovićem. Svečanost je pjesmom uveličala policijska klapa Sveti Mihovil. Pri kraju misnoga slavlja vjeru u Boga svjedočio je hrvatski branitelji Srećko Karić, veteran Prve gardijske brigade Tigrovi, koji je u Domovinskom ratu tri puta bio teško ranjen. Uzdajući se u Boga, u vjeri je pronašao snagu i spasenje te je nakon teškog oporavka prohodao.

O svjedočenju vjere g. Karića više možete pročitati na stranicama Karlovačkog tjednika: https://karlovacki.hr/ranjeni-hrvatski-branitelj-srecko-karic-drzim-glavu-iznad-vode-samo-zahvaljujuci-vjeri-i-molitvi/

Naposlijetku, svi sudionici svečanosti su izmolili molitvu Jubileja koju je sastavio papa Franjo te su na taj način simbolično započeli jubilejsko hodočašće nade.

Prigodni program nakon misnog slavlja je održan u Velikoj dvorani Nacionalnog svetišta svetog Josipa. Prigodnu riječ su uputili potpredsjednik Vlade, karlovačka županica, karlovački gradonačelnik, te Višnja Mihalić-Mikuljan, predsjednica Dokumentacijskog memorijalnog centra.

Matej Knezičić

BCDR na 17. Hodočašću hrvatskih branitelja u Gvozdansko

U nedjelju 12. siječnja 2025. je održano 17. Hodočašće hrvatskih branitelja u Gvozdansko.
Komemoracija je započela svetom misom održanom u župnoj crkvi sv. Filipa i Jakova u Gvozdanskom, u spomen na 447. obljetnicu herojske obrane hrvatskog kraljevstva kod kaštela Gvozdansko te slavnu i časnu pogibelj branitelja te utvrde 1578. godine. Svetu misu je predvodio srijemski biskup Fabijan Svalina zajedno s domaćim biskupom Vladom Košićem, biskupskim vikarom Markom Cvitkušićem, domaćim župnikom Darijom Stankovićem i policijskim kapelanom Ivom Borićem. Svetoj misi su prisustvovali hodočasnici iz cijele Republike Hrvatske, predstavnici državnih, županijskih, gradskih i općinskih vlasti, predstavnici policije, vojske, udruga proisteklih iz Domovinskog rata te povijesne postrojbe iz sastava Saveza povijesnih postrojbi HV. Misno slavlje je, pjevanjem uveličala Policijska klapa Sv. Mihovil.
Nakon mise uslijedio je mimohod u čast svim poginulim i stradalim hrvatskim braniteljima Gvozdanskog iz 1578., 1941. i 1991. godine. Kolonu su poveli stjegonoše sa zastavama Republike Hrvatske, ratnih postrojbi iz Domovinskog rata i Saveza povijesnih postrojbi HV.
Po dolasku na mjesto komemoracije, Ivica Matošević, predsjednik UDVDR RH Podružnice Grad Zagreb, uputio je pozdravne riječi svim sudionicima komemoracije.
Kod spomen obilježja križa podno starog grada, kaštela Gvozdansko , komemoracija je započela izvedbom himne RH koju je izvela Policijska klapa Sv. Mihovil. Zatim je uslijedila minuta šutnje nakon koje je započelo sa polaganje vijenaca i paljenje svijeća. Prema protokolu, to su učinili izaslanik Sabora Republike Hrvatske g. Mihael Jurić, zamjenik župana Sisačko – moslavačke županije, izaslanik Vlade RH i Ministarstva hrvatskih branitelja g. Dinko Tandara, zamjenik načelnika Općine Dvor g. Franjo Juranović, predsjednik URV 2.g.b. Gromovi 91 Nenad Bužanić s predsjednicima udruga iz Domovinskog rata i njihovim članovima u ime svih branitelja RH. Svijeću je ispred BCDR-a zapalio predsjednik Đuro Knezičić sa članovima, zatim predstavnici Udruge hrvatskih branitelja Domovinskog rata Grada Kastva, u ime organizatora UDVDR RH Podružnice Grad Zagreb i UDVDR RH Marko Rašić i Dražen Knezović, kao i sve udruge civilnog društva koje su bile nazočne.
Program je nastavljen prigodnim obraćanjima Franje Jurana, zamjenika načelnika Općine Dvor, Mihaela Jurića, zamjenika župana sisačko – moslavačkog i izaslanika Sabora RH i županije sisačko – moslavačke. Naposlijetku se prisutnima obratio Dinko Tandara, izaslanik vlade RH i Ministarstva hrvatskih branitelja Tome Medveda, koji je u kratkim riječima osvrnuo na prošle događaje iz hrvatske povijesti od obrane utvrde Gvozdansko, pa sve do Domovinskog rata, potom je uslijedila prigodna molitva koju je predvodio biskup Sisačko – moslavački Vlado Košić.
Komemoracija je završila a cappella izvedbom pjesme „U boj, u boj“ iz opere Nikola Šubić Zrinjski u izvedbi Policijske klape Sv. Mihovil. Nakon čega je uslijedilo druženje sudionika komemoracije.

Izvor: vlastiti arhiv

Matej Knezičić

BCDR u Borovom naselju: Odavanje počasti poginulim hrvatskih braniteljima i civilima

Organizirano u sklopu projekta „Putevima stradanja“ koji je financiran kroz Javni poziv za financiranje/sufinanciranje obilježavanja obljetnica Domovinskog rata u 2024. godini od strane Ministarstva hrvatskih branitelja

U utorak, 19. studenoga 2024., obilježena je 33. obljetnica stradanja hrvatskih branitelja i civila u Borovom naselju tijekom Domovinskog rata. Komemoracija je započela polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća kod Spomenika nestalim osobama u središtu Borova naselja, u znak sjećanja na žrtve i očuvanja njihove uspomene.

Program pod nazivom “Žrtva Borova naselja za domovinu” započeo je ujutro komemorativnim skupom ispred ostataka zgrade Borovo commerca. Ta zgrada, koja je tijekom agresije na Vukovar služila kao pričuvna ratna bolnica i sklonište, simbol je stradanja u Borovom naselju. Nakon polaganja vijenaca i paljenja svijeća, sudionici su se u Koloni sjećanja uputili prema crkvi Gospe Fatimske, gdje je služena misa zadušnica.

Prema podacima udruga stradalnika, 19. studenoga 1991., u podrumu Borovo commercea nalazilo se oko 800 civila i ranjenika. Zgrada je bila meta tenkovskih napada i zapaljena, a nakon ulaska neprijateljskih snaga, odvedeno je 115 branitelja i civila, koji su potom ubijeni. Sudbina još 53 osobe koje su se nalazile u tom skloništu ostaje nepoznata, a njihove obitelji i dalje tragaju za odgovorima.

U sklopu programa obilježavanja, počast žrtvama odana je i u obližnjem Borovu selu. U Dunav je bačen vijenac u čast ubijenih hrvatskih branitelja i civila. Uz to, vijenci su položeni i svijeće zapaljene kod Spomen-obilježja na farmi Lovas, mjestu gdje su 2001. godine ekshumirane 24 žrtve iz masovne grobnice povezane s Borovim naseljem i Vukovarom.

Vukovarski gradonačelnik Ivan Penava naglasio je važnost nastavka traganja za nestalima te kazivanja pravde za zločine. “Sjećajući se žrtava, kao društvo moramo učiniti sve da pronađemo nestale i privedemo pravdi odgovorne za njihovo stradanje”, poručio je Penava.

Obilježavanje Dana sjećanja na žrtvu Vukovara nastavit će se u srijedu, kada će se odati počast ubijenima u logoru Velepromet i na Ovčari, čime će završiti ovogodišnji program komemoracija u Vukovaru.

BCDR u OŠ Žitnjak: Svečano obilježen završetak projekta “Promicanje vrijednosti Domovinskog rata”

Organizirano u sklopu projekta „Promicanje vrijednosti Domovinskog rata“ koji je financiran kroz Javni poziv za financiranje/sufinanciranje aktivnosti udruga iz Domovinskog rata u 2024. godini od strane Ministarstva hrvatskih branitelja

U utorak, 19. studenoga 2024. godine, u prostoru Osnovne škole Žitnjak održana je svečanost povodom završetka projekta “Promicanje vrijednosti Domovinskog rata”, financiranog sredstvima Ministarstva hrvatskih branitelja. Cilj ovog projekta bio je edukacija mladih o ključnim povijesnim događajima Domovinskog rata te očuvanje i prijenos vrijednosti proizašlih iz tog razdoblja hrvatske povijesti.

Na završnoj svečanosti sudjelovali su učenici, nastavnici, roditelji, predstavnici lokalne zajednice te gosti iz redova hrvatskih branitelja. Svečanost je započela minutom šutnje i paljenjem svijeća u znak počasti svim poginulim i nestalim braniteljima.

Prisutnima se obratio organizator i voditelj projekta, predsjednik BCDR-a Đuro Knezičić, koji je istaknuo važnost edukacije mladih generacija:
“Naša je dužnost mladima prenijeti vrijednosti za koje su hrvatski branitelji dali svoje živote. Ovaj projekt nije samo povijesna lekcija, već poziv na očuvanje slobode i identiteta naše domovine.”

Učenici su pripremili prigodni program koji je uključivao recitale i prezentacije istraživačkih radova o temama Domovinskog rata. Poseban trenutak bio je prikaz kratkog dokumentarnog filma “104 sumraka”, koji su učenici petih razreda prethodno analizirali tijekom terenske nastave u Slunju.

Među posebnim gostima bili su hrvatski branitelji i sudionici obrane svih dijelova Hrvatske. Njihova svjedočanstva o ratnim zbivanjima, svakodnevnim izazovima i pobjedi nad agresorom pružila su učenicima uvid u stvarnost borbe za slobodu. Učenici su imali priliku postavljati pitanja, na koja su branitelji strpljivo odgovarali, dijeleći osobne priče i iskustva.

Na kraju svečanosti uručene su zahvalnice učenicima i nastavnicima koji su sudjelovali u projektu, a predsjednik BCDR-a Knezičić najavio je nastavak sličnih aktivnosti u suradnji s osnovnim i srednjim školama diljem Hrvatske.

Projekt “Promicanje vrijednosti Domovinskog rata” završio je s jasnom porukom – sjećanje na heroje i događaje iz Domovinskog rata treba ostati živo, jer je ono temelj zajedništva i nacionalnog identiteta.

Foto: BCDR