Na Plitvičkim jezerima 31. ožujka 2026. godine dostojanstveno je obilježena 35. obljetnica akcije „Plitvice“, u hrvatskoj povijesti poznate i kao „Krvavi Uskrs“, te pogibije prvog hrvatskog redarstvenika i prve žrtve Domovinskog rata – Josipa Jovića. Na mjestu njegove pogibije okupili su se članovi obitelji, suborci, predstavnici državnog vrha, braniteljskih udruga, policije, Hrvatske vojske, lokalne zajednice te brojni građani.

Komemoracija je započela minutom šutnje za Josipa Jovića i sve poginule hrvatske branitelje. U svečanom programu sudjelovali su polaznici Policijske škole „Josip Jović“, koji su podigli hrvatsku zastavu, dok je klapa MUP-a „Sveti Mihovil“ izvela državnu himnu. Vijenac i svijeće položili su predstavnici Vlade Republike Hrvatske, Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva hrvatskih branitelja, Ministarstva obrane, policije, lokalnih jedinica i braniteljskih udruga.

Krvavi Uskrs 1991.

Akcija „Plitvice“ odigrala se na Uskrs, 31. ožujka 1991. godine, u jednom od ključnih trenutaka ranog Domovinskog rata. Nakon tzv. balvan revolucije i sve otvorenijih pokušaja pobunjenih srpskih snaga da područje Plitvičkih jezera uključe u paradržavnu tvorevinu SAO Krajinu, hrvatske vlasti donijele su odluku o uspostavi ustavnopravnog poretka na području Nacionalnog parka Plitvička jezera.

Specijalne jedinice hrvatske policije – među njima ATJ Lučko te pripadnici Jedinice za posebne namjene Rakitje i Kumrovec – upućene su na teren kako bi preuzele nadzor nad strateški važnim područjem koje je povezivalo sjever i jug Hrvatske. U snježnim i iznimno zahtjevnim uvjetima došlo je do oružanog sukoba s pobunjenim srpskim snagama.

Tijekom akcije smrtno je stradao 22-godišnji Josip Jović iz Aržana kraj Imotskog, mladi hrvatski redarstvenik koji je pogođen rafalom tijekom izvlačenja pobunjenih snaga. Njegova pogibija ostala je trajno upisana kao prva žrtva Domovinskog rata, simbol početka otvorene oružane obrane Hrvatske. U sukobu je ranjeno još devet hrvatskih policajaca.

Simbol početka obrane Hrvatske

Akcija „Plitvice“ imala je dalekosežan značaj. Osim što je potvrđena odlučnost hrvatskih vlasti da obrane teritorijalni integritet države, ovaj događaj označio je i prijelaz iz političke krize u otvorenu vojno-redarstvenu obranu Hrvatske. U kolektivnom sjećanju hrvatskog naroda „Krvavi Uskrs“ ostao je simbol hrabrosti prvih redarstvenika i početka stvaranja obrambenog sustava koji će kasnije prerasti u pobjedničku Hrvatsku vojsku i policiju.

Govornici na obilježavanju istaknuli su kako sjećanje na Josipa Jovića nije samo spomen na jednog čovjeka, nego na sve poginule, nestale i preminule hrvatske branitelje koji su svojim životima omogućili slobodu koju danas živimo.

Trajna obveza čuvanja sjećanja

Obilježavanje ove obljetnice još je jednom podsjetilo da sloboda nije došla sama od sebe, nego je izborena hrabrošću i žrtvom ljudi koji su u najtežim trenucima stali u obranu domovine. Josip Jović ostaje trajni simbol te žrtve, a Plitvice mjesto jednog od prijelomnih trenutaka moderne hrvatske povijesti.

Kroz ovakve komemoracije čuva se istina o počecima Domovinskog rata i prenosi poruka mladim generacijama o cijeni slobode, zajedništvu i odgovornosti prema nacionalnoj povijesti.

Izvor teksta: https://hvz.gov.hr/vijesti/obiljezena-35-obljetnica-akcije-plitvice-i-pogibije-josipa-jovica/5830

Uoči uskrsnih blagdana održan je tradicionalni uskrsni susret obitelji nestalih hrvatskih branitelja i civila, u organizaciji Savez udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja. Susret je i ove godine okupio članove obitelji iz svih krajeva Hrvatske, još jednom potvrdivši snagu zajedništva, međusobne podrške i ustrajnosti u potrazi za istinom o sudbini njihovih najmilijih.

Ovaj tradicionalni susret već godinama ima posebno mjesto u kalendaru aktivnosti udruga obitelji nestalih, jer upravo uoči najvećeg kršćanskog blagdana Uskrsa simbolično povezuje vjeru, nadu i trajnu potragu za istinom. Za mnoge obitelji to je trenutak zajedničkog sjećanja, ali i prilika da se ponovno naglasi važnost nastavka procesa traženja nestalih osoba iz Domovinskog rata.

Počast kod Zida boli i Kenotafa

Program je započeo na zagrebačkom groblju Mirogoj, kod spomen-obilježja Glas hrvatske žrtve – Zid boli, gdje su položeni vijenci i zapaljene svijeće u spomen na sve nestale i poginule hrvatske branitelje i civile. Nakon toga počast je odana i kod Kenotaf – Zajednička grobnica neidentificiranih posmrtnih ostataka na Krematoriju.

Uz članove obitelji nestalih, vijence su položili i izaslanici predsjednika Republike Hrvatske, predsjednika Hrvatskoga sabora i Vlade Republike Hrvatske, izaslanik gradonačelnika Grada Zagreba, predstavnici braniteljskih i stradalničkih udruga te Hrvatski Crveni križ.

Ovakav čin zajedničkog odavanja počasti ima snažnu simboliku – podsjeća na žrtvu svih onih čija sudbina još uvijek nije do kraja rasvijetljena te na trajnu obvezu društva da nastavi potragu dok se ne pronađe i posljednja nestala osoba.

Misa za nestale i njihove obitelji

Nakon komemorativnog dijela susreta, u crkvi Sveta Mati Slobode služena je sveta misa za sve nestale i poginule hrvatske branitelje te njihove obitelji. U molitvenom zajedništvu sudionici su se prisjetili svih koji su dali život za domovinu, ali i svih onih čije obitelji već desetljećima žive s boli neizvjesnosti.

Duhovna dimenzija susreta posebno je naglašena upravo u uskrsnom vremenu, kada poruka nade i uskrsnuća nosi dodatnu snagu onima koji i dalje čekaju odgovore.

Poruka nade i ustrajnosti

Predsjednica Saveza Ljiljana Alvir istaknula je kako i ove godine mnoge obitelji Uskrs dočekuju bez konačnog odgovora o sudbini svojih najmilijih, ali da unatoč tome ne odustaju od nade i potrage za istinom.

Tijekom zajedničkog druženja okupljenima se obratila i Ana Filko u ime Ministarstva hrvatskih branitelja, naglasivši važnost kontinuiranog rada Uprave za zatočene i nestale te trajnu predanost institucija u pronalasku nestalih osoba i pružanju podrške njihovim obiteljima.

Prema posljednjim dostupnim podacima, Hrvatska i dalje traga za više od tisuću osoba nestalih u Domovinskom ratu, zbog čega ovakvi susreti imaju i snažnu društvenu poruku – podsjetnik da vrijeme ne umanjuje pravo obitelji na istinu, dostojanstvo i mjesto sjećanja.

Tradicionalni uskrsni susret tako je još jednom pokazao da zajedništvo obitelji, udruga i institucija ostaje ključna snaga u očuvanju sjećanja i nastavku potrage za svim nestalim hrvatskim braniteljima i civilima.

Izvor slike i teksta: Savez udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja

U Zagrebačkoj katedrali 11. ožujka 2026. godine služena je svečana misa povodom 24. obljetnice smrti kardinala Franje Kuharića, dugogodišnjeg zagrebačkog nadbiskupa i jedne od najvažnijih crkvenih i moralnih figura u suvremenoj hrvatskoj povijesti. Euharistijsko slavlje predvodio je zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša, uz sudjelovanje brojnih svećenika i vjernika.

U koncelebraciji su sudjelovali požeški biskup emeritus Antun Škvorčević, zagrebački pomoćni biskupi Ivan Šaško, Mijo Gorski, Marko Kovač i Vlado Razum, kao i drugi okupljeni svećenici Zagrebačke nadbiskupije. Liturgijsko pjevanje predvodili su Koralisti zagrebačke katedrale pod ravnanjem mo. Miroslava Martinjaka, uz orguljašku pratnju Nevena Kraljića.

Kardinal Kuharić kao duhovni vođa u teškim vremenima

U svojoj homiliji nadbiskup Kutleša osvrnuo se na biblijski tekst iz Ponovljenog zakona u kojem Mojsije govori narodu na pragu Obećane zemlje. Taj je prizor usporedio s životom i poslanjem kardinala Kuharića, naglasivši da se i njegov život može promatrati kao svojevrsni prijelaz između kušnje i nade.

Kardinal Kuharić, istaknuo je nadbiskup, vodio je hrvatski narod kroz teška razdoblja – od komunističkog progona i ograničavanja vjerskih sloboda do ratnih godina i izazova novostečene slobode. U tim okolnostima neumorno je podsjećao na važnost vjernosti Bogu i savjesti te pozivao ljude da slušaju Božju riječ kako bi živjeli puninu života.

Posebno je naglasio da je kardinal Kuharić često upozoravao kako sloboda nije samo dar, nego i odgovornost. Slobodno društvo, prema njegovu razumijevanju, može opstati samo ako počiva na moralnim vrijednostima, savjesti i poštovanju dostojanstva svakog čovjeka.

Izazovi suvremenog društva

Govoreći o današnjem vremenu, nadbiskup Kutleša upozorio je da suvremeno društvo više nije suočeno s otvorenim ideološkim progonom kakav je postojao u prošlosti, ali se suočava s drugim izazovima. Kao neke od njih spomenuo je relativizam, ravnodušnost prema vjeri i kulturu zaborava Boga.

Istaknuo je da se u današnjem društvu često mijenja značenje temeljnih pojmova poput braka, obitelji i slobode, dok se istina i moralne vrijednosti relativiziraju. U takvom okruženju vjernici su pozvani svjedočiti vjeru ne samo riječima nego i životom, posebno kroz obitelj i odgoj djece.

Poruka nade i odgovornosti

U završnom dijelu homilije nadbiskup je podsjetio kako kardinal Kuharić i danas ostaje snažan primjer vjere, hrabrosti i moralne dosljednosti. Njegova poruka, naglasio je, i dalje je aktualna: narod koji čuva savjest, otvoren je životu i oslanja se na Boga ima budućnost.

Zaključujući propovijed, nadbiskup Kutleša potaknuo je vjernike da se ne boje istine, praštanja i života, podsjećajući da su upravo te vrijednosti temelj kršćanskog života i društvene obnove.

Obilježavanje obljetnice smrti kardinala Kuharića tako je ponovno podsjetilo na njegovo nasljeđe – duhovno vodstvo u teškim vremenima, poziv na pomirenje i vjernost evanđeoskim vrijednostima koje nadilaze političke i društvene podjele.

Izvor teksta i slika: https://www.zg-nadbiskupija.hr/homilija-nadbiskupa-drazena-kutlese-na-misi-prigodom-24-obljetnice-smrti-sluge-bozjeg-kardinala-franje-kuharica/28358 

https://www.zg-nadbiskupija.hr/1970-1997/3691

Na Gradskom groblju Viktorovac u Sisku 9. ožujka 2026. godine održan je posljednji ispraćaj Zvonimira Kralja, jednog od utemeljitelja i zapovjednika vojne policije u Sisku te sudionika Domovinskog rata.

U prisutnosti obitelji, prijatelja, suboraca i članova braniteljskih udruga, pokojnik je ispraćen na vječni počinak uz riječi zahvalnosti za njegov doprinos u stvaranju i obrani Republike Hrvatske.

Zvonimir Kralj ostat će zapamćen kao jedan od ljudi koji su u najtežim trenucima početka Domovinskog rata sudjelovali u organiziranju i ustrojavanju vojnih struktura na području Siska. Kao utemeljitelj i zapovjednik vojne policije u Sisku, imao je važnu ulogu u uspostavi reda, sigurnosti i funkcioniranja vojnih postrojbi u ratnim okolnostima. Vojna policija u tim je godinama obavljala niz ključnih zadaća – od osiguravanja vojnih objekata i nadzora nad postrojbama do održavanja reda i provođenja sigurnosnih zadaća unutar sustava obrane.

Na posljednjem ispraćaju od Zvonimira Kralja oprostili su se članovi njegove obitelji, njegovi suborci iz Domovinskog rata, predstavnici braniteljskih udruga te brojni prijatelji i poznanici koji su ga poznavali i cijenili.

Tijekom ispraćaja istaknuto je kako je Zvonimir Kralj bio čovjek koji je u ratnim godinama pokazao odgovornost, hrabrost i spremnost na služenje domovini. Njegov doprinos ostao je trajno povezan s počecima ustrojavanja vojne policije na području Siska, a sjećanje na njegov rad i život nastavit će živjeti među suborcima i članovima zajednice.

U ime udruge izražena je iskrena sućut obitelji, uz zahvalnost za sve što je Zvonimir Kralj učinio za svoju zajednicu i domovinu.

Počivao u miru Božjem.

U Sisku je održan posljednji ispraćaj hrvatskog branitelja i dragovoljca Domovinskog rata Ivana Šoštarića, čime je završena dugogodišnja potraga njegove obitelji za istinom o njegovoj sudbini. Nakon više od trideset godina neizvjesnosti, njegovi posmrtni ostaci napokon su identificirani i pokopani uz počasti koje pripadaju braniteljima koji su sudjelovali u obrani Republike Hrvatske.

Ivan Šoštarić nestao je 3. listopada 1991. godine tijekom ratnih događanja u vrijeme velikosrpske agresije na Hrvatsku. Poput mnogih sudionika Domovinskog rata, nestao je u kaotičnim okolnostima ratnih operacija, a njegova obitelj desetljećima nije imala potvrdu o njegovoj sudbini.

Njegovi posmrtni ostaci pronađeni su još 1996. godine prilikom ekshumacije masovne grobnice u Novom Selu Glinskom. Ipak, tek su nedavno, zahvaljujući suvremenim metodama identifikacije i DNK analize, stručnjaci uspjeli potvrditi njegov identitet. Proces identifikacije proveden je na Zavodu za sudsku medicinu i kriminalistiku Medicinskog fakulteta u Zagrebu, gdje su konačno povezani posmrtni ostaci s obitelji.

Dugo čekanje obitelji nestalih

Priča Ivana Šoštarića jedna je od mnogih koje svjedoče o dugotrajnom i emotivno teškom procesu pronalaska i identifikacije nestalih iz Domovinskog rata. Iako je od završetka rata prošlo više od tri desetljeća, potraga za nestalim osobama i dalje traje.

Proces pronalaska nestalih uključuje prikupljanje informacija o mogućim mjestima ukopa, terenska istraživanja, ekshumacije te složene forenzičke analize. Identifikacija se najčešće provodi putem DNK metode, koja omogućuje usporedbu uzoraka s članovima obitelji nestalih osoba.

Unatoč napretku u tehnologiji i brojnim provedenim identifikacijama, još uvijek postoje obitelji koje čekaju informacije o sudbini svojih najbližih. Upravo zbog toga potraga za nestalima ostaje jedno od važnih humanitarnih i društvenih pitanja povezanih s nasljeđem Domovinskog rata.

Sjećanje na branitelje i njihovu žrtvu

Pokop Ivana Šoštarića ujedno je podsjetnik na žrtvu hrvatskih branitelja koji su sudjelovali u obrani zemlje u najtežim trenucima njezine novije povijesti. Njihova hrabrost i spremnost na obranu domovine ostavili su trajni trag u kolektivnom pamćenju hrvatskog društva.

Za obitelj i prijatelje Ivana Šoštarića ovaj ispraćaj označava završetak dugog razdoblja čekanja i neizvjesnosti, ali i priliku da mu napokon odaju počast na dostojanstven način. Istodobno, njegova sudbina podsjeća na važnost kontinuiranog rada na rasvjetljavanju sudbina svih nestalih osoba iz Domovinskog rata.

Svaka identificirana osoba i svaki dostojanstven pokop predstavljaju korak prema zatvaranju bolnih poglavlja prošlosti te potvrdu trajne obveze društva da se istina o nestalima pronađe i očuva sjećanje na njihovu žrtvu.

Izvor teksta: https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/pokopan-hrvatski-branitelj-i-dragovoljac-ivan-sostaric-12609757