Projekt „Promicanje vrijednosti Domovinskog rata“ – terenska nastava Slunj

U organizaciji Braniteljskog centra za društveni razvoj i u suradnji s OŠ Rudeš i Gradom Slunjom, u petak 14. studenog 2025. učenici 4.razreda OŠ Rudeš iz Zagreba u pratnji njihovih razrednica i Đure Knezičića, predsjednika udruge BCDR sudjelovali su u terenskoj nastavi u Slunju.

Polazak je bio ispred škole u 8 sati. Prvo odredište koje su učenici posjetili je bio Muzej Domovinskog rata Karlovac-Turanj u kojem su bili upoznati sa suvremenom hrvatskom poviješću obrane Karlovca u Domovinskom ratu. Zatim su se uputili u Slunj. Kod spomenika poginulim i nestalim hrvatskim braniteljima u Domovinskom ratu na Trgu dr. Franje Tuđmana ih je dočekala gradonačelnica Grada Slunja Mirjana Puškarić, učenici 4.a i 4.b razreda OŠ Slunj sa svojim razrednicima, ravnateljicom Marinom Capan i psihologinjom Irenom Mikšić te hrvatski branitelji na čelu s predsjednikom UHBDR-a Slunja, Cetingrada i Rakovice Tomislavom Magdićem.

Svi okupljeni su potom zajedno odali počast hrvatskim braniteljima pjevanjem himne Republike Hrvatske, molitvom te polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća. Zatim su učenici održali unaprijed pripremljena izlaganja o Domovinskom ratu u Slunju te su pokazali vlastite radove na tu temu. Na taj način su učenici aktivno uključeni u terensku nastavu čime se osigurava kvalitetnije i temeljitije usvajanje znanja o Domovinskom ratu i vrijednosti koje su iz njega proistekle. Nakon prigodnih govora Mirjane Puškarić i Tomislava Magdića koji su učenike dodatno upoznali s ratnom poviješću Slunja uslijedio je obilazak Rastoka. Tamo su se susreli i s ministrom hrvatskih branitelja i potpredsjednikom Vlade Tomom Medvedom te županicom Karlovačke županije Martinom Furdek-Hajdin.

Na kraju programa je uslijedio ručak u restoranu Mirjana. Povratak u Zagreb je bio u kasnim popodnevnim satima. Učenici i razrednici OŠ Rudeš su iskazali veliko zadovoljstvo terenskom nastavom. Udruga BCDR se ovim putem zahvaljuje OŠ Rudeš i svim sudionicima programa koji su učenicima pružili ovu jedinstvenu priliku za upoznavanje moderne hrvatske povijesti te se radujemo budućoj suradnji.

Izvor fotografija: vlastiti arhiv

Tekst pisao: Matej Knezičić

Predstava “Mama, ne vidim nebo” održana u OŠ Matije Gupca, OŠ Žitnjak i OŠ dr. Vinka Žganca

U organizaciji Braniteljskog centra za društveni razvoj te u suradnji s Osnovnom školom Josip Kozarac iz Vinkovaca, u Osnovnoj školi Matije Gupca, Osnovnoj školi Žitnjak i Osnovnoj školi dr. Vinka Žganca su na Svjetski dan djece 20. studenog 2025. održane izvedbe predstave “Mama, ne vidim nebo”. Posvećene su svoj djeci poginuloj i stradaloj u velikosrpskoj agresiji na Hrvatsku, a zaključene su pjesmom posvećenom djevojčici Ljiljani koju je u Osijeku 5. travnja 1992. ubila granata.

Prilog o izvedbi predstave u OŠ Žitnjak možete pogledati na Youtube kanalu LaudatoTV:

Ovom prilikom se zahvaljujemo OŠ Josip Kozarac, OŠ Matije Gupca, OŠ Žitnjak i OŠ dr. Vinka Žganca na suradnji te se radujemo njezinom nastavku!

Tekst pisao: Matej Knezičić

BCDR na obilježavanju Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata s područja Općine Majur

U subotu 15. studenog 2025. obilježen je Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata s područja Općine Majur. Tijekom Domovinskog rata na području Općine Majur, u naseljima Majur, Kostrići, Stubalj i Graboštani od strane srpskog agresora ubijeno je 54 nevine osobe hrvatske nacionalnosti. Kostrići su mjesto gdje se dogodio najveći zločin. Smaknuto je cijelo selo. Dana 15. studenoga 1991. pripadnici srpskih milicajaca s Banovine ubili su 15 preostalih živih ljudi u njemu. Također je ubijeno i 5 nevinih ljudi u Stublju. Najmlađa žrtva pokolja bio je Tomislav Jurić, koji je bio star svega 2 godine. Ubijen je zajedno sa svojom majkom Verom i bratom Dariom. Zločin su počinili pripadnici srpske pobunjeničke paravojne postrojbe “Kaline” iz Komogovine, kojima je zapovijedao Stevo Borojević Gadafi.

Program obilježavanja je započeo kod spomen obilježja masovne grobnice u Meminskoj gdje su u sjećanje na žrtve položeni vijenci i zapaljene svijeće. Slijedeća točka je bila spomen obilježje kraj zgrade Općine Majur. Zatim su se svi prisutni zaputili prema Kostrićima gdje su nakon polaganja vijenaca i paljenja svijeća ispred spomen obilježja masovne grobnice uslijedila obraćanja zastupnice Hrvatskog sabora Marijane Petir i načelnice Općine Majur Klementine Karanović. Potom je uslijedilo polaganje vijenaca i paljenje svijeća ispred spomen obilježja Općine Majur te sveta misa u kapeli Gospe žalosne od Kostrića. Program je završen polaganjem vijenaca, paljenjem svijeća i završnom molitvom kod spomen obilježja u Stublju.

Izvori fotografija: https://direktno.hr/domovina/zastupnica-se-prisjetila-cetnickog-zlocina-i-ubojstava-cak-i-djece-ubojice-se-setaju-srbijom-384279, https://www.smz.hr/aktualno/11759-sjecanje-na-54-nevine-zrtve

Tekst pisao: Matej Knezičić

BCDR na ukopu hrvatskog branitelja i sudionika obrane Vukovara u Domovinskom ratu Dragutina Štica

U ponedjeljak 10. studenog 2025. na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata u Vukovaru pokopani su posmrtni ostaci hrvatskog branitelja Dragutina Štica. Njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su iz masovne grobnice na Petrovačkoj doli, a identificiran je 29. listopada 2025. u Vukovaru.

Dragutin Štic bio je hrvatski branitelj i sudionik obrane Vukovara. Odveden je sa Sajmišta 9. studenoga 1991. u nepoznatom pravcu i ubijen u dobi od 52 godine. Braniteljski centar za društveni razvoj se pridružio predstavnicima Saveza udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja i Udruzi „Vukovarske majke“, koji su na Memorijalnom groblju položili cvijeće i zapalili svijeće u znak trajnog sjećanja i zahvalnosti tom hrvatskom heroju.

Izvor fotografija: vlastiti arhiv

Tekst pisao: Matej Knezičić

BCDR na obilježavanju 34. godišnjice stradanja Bogdanovaca

U ponedjeljak 10.11.20225. obilježena je 34. obljetnica stradanja Bogdanovaca u Domovinskom ratu. Braniteljski centar za društveni razvoj se pridružio izaslanstvu Saveza udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja predvođenim predsjednicom Udruge Vukovarske majke Mandom Patko u polaganju vijenaca i paljenju svijeća u čast i sjećanje na poginule i nestale hrvatske branitelje te sve koji su dali živote za slobodu Hrvatske.

U obrani Bogdanovaca poginula su 133 hrvatska branitelja i civila, među kojima je bilo čak 89 mještana. Za njih 17 se još uvijek traga. Tromjesečna opsada Bogdanovaca u jesen 1991. bila je jedno od najtežih poglavlja Domovinskog rata. Nakon pada tog sela, Vukovar je ostao bez vanjske veze i potpore, a osam dana kasnije slomljena je i obrana grada. Unatoč nadmoćnijem neprijatelju, mještani Bogdanovaca pružili su iznimno snažan otpor, boreći se za svoje domove, obitelji i slobodu.

Poseban doprinos obrani Bogdanovaca dali su pripadnici albanske nacionalne manjine. Brojne albanske obitelji, koje su tada živjele na tom području, rame uz rame s ostalim sumještanima, sudjelovale su u obrani sela. Njihova hrabrost i zajedništvo ostaju trajno upisani u kolektivno sjećanje. Danas su i dalje aktivni članovi zajednice, svjedočeći o snazi multietničke solidarnosti u najtežim vremenima.

Izvor fotografija: vlastiti arhiv

Tekst pisao: Matej Knezičić

BCDR na četvrtoj Međunarodnoj konferenciji za obitelji nestalih osoba

U organizaciji Središnje službe traženja Međunarodnog odbora Crvenog križa od 11. do 13. studenoga 2025. godine održana je IV. Međunarodna konferencija za obitelji nestalih osoba. Sudjelovalo je više od 900 članova obitelji nestalih osoba iz 50 zemalja diljem svijeta što ovu konferenciju čini najvećim globalnim događajem koji okuplja obitelji osoba nestalih zbog oružanih sukoba, migracija ili drugih situacija nasilja, pružajući im jedinstvenu priliku da se međusobno susretnu, razmijene iskustva te potaknu i inspiriraju jedni druge u svom radu. Predstavnici Saveza udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja, Zajednice udruga hrvatskih civilnih stradalnika Domovinskog rata, Udruga djece poginulih i nestalih hrvatskih branitelja Domovinskog rata, udruge „Vukovarske majke“, Hrvatski feniks i Braniteljski centar za društveni razvoj na konferenciji su sudjelovali na jednom od 50 mjesta praćenja Konferencije organiziranom u Hrvatskom Crvenom križu.

Konferenciju je otvorio izvršni predsjednik Hrvatskog Crvenog križa, Robert Markt, koji je zahvalio obiteljima na povjerenju i naglasio kako će Hrvatski Crveni križ i dalje biti snažna podrška obiteljima nestalih osoba. Tijekom tri dana trajanja Konferencije, sudionici su kroz izlaganja, radionice i javljanja uživo podijelili iskustva, međusobno se povezali te pronalazili snagu i nadahnuće u pričama jedni drugih potičući solidarnost i osjećaj pripadnosti globalnoj zajednici. Neke od važnijih tema su uključivale udruživanje te aktivno rješavanje problema nestalih osoba, procese i mehanizme traženja nestalih kao i ulogu obitelji u tim procesima te izazove s kojima se susreću obitelji nestalih.  Udruge nestalih osoba iz Republike Hrvatske također su podijelile svoje dugogodišnje bogato iskustvo i znanje u svim navedenim temama.

Tijekom Konferencije održan je i Diplomatski sat na kojem su prezentirana nastojanja da se na diplomatskom planu održe aktualnim pitanja nestalih kroz različite forume, posebno zemlje koje djeluju kroz Globalnu alijansu za nestale osobe i Rabatski proces. Nakon Diplomatskog sata, obitelji su u okviru mjesta praćenja u Hrvatskom Crvenom križu imale priliku saznati više o Globalnoj alijansi za nestale, čija je članica i Republika Hrvatska, kroz razgovor s iskusnim diplomatom Gordanom Markotićem i predstavnicom Uprave za zatočene i nestale Ministarstva hrvatskih branitelja, Ivonom Paltrinieri.

Za obitelji nestalih organizirana e-radionica koju je vodila Nikolina Božanić, iz Odjela za psihosocijalnu podršku i zaštitu ranjivih skupina Hrvatskog Crvenog križa. Na radionici su članovi obitelji govorili o teškoćama s kojima su se suočavali tijekom traganja za svojim nestalim članovima te su razgovarali o načinima da te teškoće prebrode.

Devetsto sudionika Konferencije iz cijelog svijeta tijekom tri dana steklo je nova znanja, podijelilo vlastita iskustva zajednički poslalo poruku – pitanje nestalih je prije svega humanitarno pitanje, a pravo na pronalazak temeljno je ljudsko pravo.

Konferenciju je zatvorio voditelj Središnje agencije za traženje Međunarodnog odbora Crvenog križa Christian Rivera, koji je naglasio kako je pitanje nestalih osoba u središtu djelovanja Međunarodnog odbora Crvenog križa već više od 150 godina te istaknuo da su obitelji nestalih ključni akteri u procesu traganja, jer svojim iskustvima mogu istaknuti probleme i ponuditi rješenja — kao što se pokazano kroz sva tri dana konferencije.

Tijekom svečanosti zatvaranja Konferencije, u „zlatnom satu“, sve države sudionice uputile su kratke pozdravne poruke za obitelji. Obitelji su zajedničkom izjavom javnosti uputile apel, pozivajući vlade, novinare, humanitarne djelatnike i širu javnost da im nastave pružati podršku u njihovoj potrazi. Važno je naglasiti da je Republika Hrvatska  izuzetno dobro izgradila sustav traženja nestalih uz punu podršku Vlade, Ministarstva hrvatskih branitelja i drugih institucija.

Izvor fotografija: https://www.hck.hr/novosti/odrzana-iv-medjunarodna-konferencija-za-obitelji-nestalih-osoba/13708

BCDR na predavanju „Rizični čimbenici za nastanak malignih bolesti“

U utorak 11. studenog 2025. udruga BCDR je prisustvovala predavanju za branitelje u prostorijama Ustanove za sveobuhvatnu skrb Tigrovi u okviru projekta „Edukacijom do zdravlja – drugi dio“, u organizaciji Hrvatskog generalskog zbora. Predavanje „Rizični čimbenici za nastanak malignih bolesti“ je održala doc.dr.sc. Ina Stašević s Hrvatskog katoličkog sveučilišta. Nakon predavanja održani su razgovor i savjetovanje s predavačicom o rizičnim čimbenicima.

Glavni cilj projekta “Edukacijom do zdravlja – drugi dio” je edukacija branitelja u svim segmentima prevencije, ranog otkrivanja i liječenja malignih procesa. Fokus je na stjecanju znanja o rizičnim čimbenicima koji dovode do razvoja bolesti. Upoznavanje s rizičnim čimbenicima usmjereno je prema onim bolestima od kojih branitelji najčešće obolijevaju. Prije svega to su maligni procesi dišnog, probavnog i mokraćnog sustava, poput karcinoma pluća, debelog crijeva i prostate.

Izvor fotografija: vlastiti arhiv

Tekst pisao: Matej Knezičić

BCDR na ukopu heroja obrane Vukovara u Domovinskom ratu Zorislava Gašpara

U petak 7. studenog 2025. na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata u Vukovaru pokopani su posmrtni ostaci hrvatskog branitelja Zorislava Gašpara, ekshumirani 25. rujna 2025. na Ovčari zajedno s posmrtnim ostacima hrvatskih branitelja Jean-Michela Nicoliera i Josipa Batarela.

Zorislav Gašpar „Gašo“ je od prvog dana obrane Vukovara sudjelovao u svim borbenim zadaćama. Vodio je skupinu minobacača 82 mm pružajući potporu hrvatskim snagama na Sajmištu, najkrvavijoj bojišnici Vukovara. Svojim djelovanjem Gašo je usporavao velikosrpskog agresora nanoseći mu velike gubitke, a svima u obrani Sajmišta ulijevao je sigurnost i nadu.

Na posljednjem ispraćaju Zorislava Gašpara je bila prisutna njegova rodbina te njegov brat Marko Samardžić. Kao predstavnik Vlade Republike Hrvatske prisustvovao je podpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved. Prisutni su bili i njegovi ratni suborci i zapovjednici, pukovnici u miru Ivica Arbanas i Ivan Anđelić. Uz njih su bili prisutni i drugi Gašparovi suborci, članovi udruga proisteklih iz Domovinskog rata te svi koji su željeli odati počast tom heroju Domovinskog rata.

Izvor fotografija: vlastiti arhiv

Tekst pisao: Matej Knezičić

BCDR na pokopu francuskog dragovoljca i hrvatskog branitelja Jeana-Michela Nicoliera

U četvrtak 6. studenog 2025. na vukovarskom Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata uz najviše vojne počasti je pokopan hrvatski branitelj Jean-Michel Nicolier. On je bio francuski dragovoljac koji je u Hrvatsku došao u ljeto 1991. te se aktivno uključio u obranu od velikosrpske agresije. U Vukovaru je kao pripadnik HOS-a sudjelovao u obrani gradske četvrti Sajmište. Ranjen je 9. studenoga 1991. i prevezen u vukovarsku bolnicu. Nakon okupacije Vukovara te ulaska JNA i srpskih paravojnih postrojba u bolnicu, Nicolier je odveden zajedno s ostalim hrvatskim ranjenicima, braniteljima, bolesnicima, medicinskim osobljem i civilima te je u noći s 20. na 21. studenoga 1991. pogubljen na Ovčari. Nicolierovi posmrtni ostatci pronađeni su 34 godine nakon što je ubijen, a identificirani su 29. listopada 2025. Jean-Michel Nicolier je Hrvatsku smatrao drugom domovinom te je prema željama njegove obitelji zato sahranjen u Vukovaru.

Na posljednjem ispraćaju Nicoliera, heroja iz Francuske, bile su tisuće ljudi iz cijele Hrvatske. Prva među okupljenima je bila majka Jean-Michela Lyliane Fournier sa sinom Paulom Nicolierom. Kao predstavnici Vlade Republike Hrvatske sudjelovali su potpredsjednici i ministri Tomo Medved, Ivan Anušić i David Vlajčić. Uz njih su bili prisutni brojni državni dužnosnici, predstavnici Hrvatske vojske, institucija, udruga proisteklih iz Domovinskog rata kao i brojni ljudi koji su željeli odati počast tom heroju Domovinskog rata.

Izvor fotografija: https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/sprovod-jean-michela-nicoliera-u-vukovaru—944618.html, vlastiti arhiv

Tekst pisao: Matej Knezičić