U nedjelju 7. prosinca 2025. na Medvednici održan je tradicionalni blagoslov Šumarskih jaslica. Postavljanje i blagoslov Šumarskih jaslica su kršćanska tradicija koju Šumarija Zagreb u suradnji sa Župom Sljeme neprekidno provodi već 31 godinu. Ona odražava temeljne hrvatske kršćanske vrijednosti, a tradicionalno se održava na drugu adventsku nedjelju kada se pali druga adventska svijeća, poznata kao Betlehemska svijeća ili pomirilica, koja simbolizira Kristove jaslice te predstavlja ljubav.
Svečani program je započeo svetim misnim slavljem koje je predvodio župnik Župe Sljeme p. Tomislav Špiranec. Nakon uvodne molitve, upravitelj Šumarije Zagreb Dalibor Babić je upalio drugu adventsku svijeću, a župnik Špiranec je grančicom tise blagoslovio adventski vijenac, Šumarske jaslice i sve prisutne vjernike okupljene u molitvi. Sveto misno slavlje pjesmom su uveličali KUD Okićka Trešnja i HSPD Antun Radić iz Okića s akademskim zborom Palma.
Nakon svete mise i blagoslova uslijedila je okrjepa u organizaciji Šumarije Zagreb te druženje gostiju koje su dodatnim izvedbama uljepšali glazbeni gosti.
Braniteljski centar za društveni razvoj se kao udruga zalaže za očuvanje vrijednosti proisteklih iz Domovinskog rata. Te vrijednosti su i kršćanske te nam je stoga bila čast i zadovoljstvo svojim prisustvom podržati ovu dugogodišnju tradiciju.
U subotu 6.12.2025. u Lipiku je održano svečano obilježavanje Dana branitelja i 34. obljetnice oslobođenja grada. Na taj dan 1991. godine, nakon više od sto dana neprekidnih borbi, stradanja i gotovo potpunog razaranja, Lipik je postao prvi oslobođeni grad u Domovinskom ratu. Ta pobjeda označila je prekretnicu u obrani zapadne Slavonije i postala simbol nade, odlučnosti i hrabrosti hrvatskih branitelja.
U svečanosti su prisustvovali izaslanik predsjednika Vlade Andreja Plenkovića te potpredsjednika Vlade i ministra hrvatskih branitelja Tome Medveda general zbora Josip Lucić, izaslanik predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića brigadir Ivica Pejaković, izaslanik ministra obrane Slavko Matijević, požeško-slavonska županica Antonija Jozić, delegacije gradova Lipika, Pakraca, Kutine, Križevaca i Požege, Koordinacija udruga proisteklih iz Domovinskog rata Pakrac–Lipik predvođeni predsjednikom Gradskog vijeća Lipika Slobodanom Katunarom te brojne udruge proistekle iz Domovinskog rata.
Svečani program obilježavanja započeo je polaganjem vijenaca na spomen-obilježju u Dobrovcu. Nakon prigodnih govora, sudionici su odali počast kod spomenika braniteljima Lipika na Trgu hrvatskih branitelja te kod spomenika prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu. Počast poginulim hrvatskim braniteljima odana je i na lipičkom gradskom groblju, gdje su okupljeni, uz molitvu i paljenje svijeća, izrazili zahvalnost braniteljima koji su dali svoje živote za slobodu Hrvatske.
Naposlijetku je u crkvi sv. Franje Asiškog služena koncelebrirana sveta misa za sve poginule branitelje, a program je zaključen druženjem u restoranu Ergela.
U utorak 2. prosinca 2025. na Bazi Papuk je održana komemoracija u sjećanje na jedanaestoricu hrvatskih branitelja poginulih u srpskoj zasjedi 2.12.1991.
Počast poginulim hrvatskim braniteljima su polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća odali su izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića, zastupnik u Hrvatskom saboru Josip Đakić, izaslanik predsjednika Vlade Andreja Plenkovića i potpredsjednika Vlade i ministra hrvatskih branitelja Tome Medveda, državni tajnik Zlatan Bašić, izaslanik predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića, umirovljeni brigadni general Zvonko Peternel, izaslanik ministra obrane Ivana Anušića, umirovljeni general-bojnik Željko Živanović, zamjenik ravnatelja Braniteljskog centra Pakrac, brigadni general Alojz Tomašević, izaslanik Načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske, brigadir Stjepan Krešić, izaslanstvo Požeško-slavonske županije, predvođeno županicom Antonijom Jozić uz zamjenika Ivana Radošića, načelnika Općine Jakšić Ivicu Kovačevića i načelnika Općine Brestovac Zdravka Mandića, izaslanstvo Grada Požege predvođeno gradonačelnikom Borislavom Miličevićem, izaslanstvo Grada Pleternice predvođeno gradonačelnicom Marijom Šarić, izaslanstvo Grada Pakraca predvođeno potpredsjednikom Gradskog vijeća Miroslavom Ivančićem, izaslanstvo Grada Lipika koje su predvodili gradski vijećnici Bore Tutić i Ivica Nikić, brat poginulog Tade Nikića, izaslanstvo Grada Kutjeva i Udruge hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata ogranak Kutjevo, izaslanstvo Općine Velika predvođeno načelnikom Robertom Hofmanom, izaslanstvo Općine Kaptol i ogranka Udruge hrvatskih dragovoljaca i veterana Domovinskog rata ogranak Kaptol predvođeno načelnikom Dariom Lončarevićem, izaslanstvo Vojarne 123. brigade i Policijske uprave požeško-slavonske, izaslanstvo Vatrogasne zajednice Požeško-slavonske županije, izaslanstvo Parka prirode Papuk, izaslanstvo Područne škole Tomo Perić Buk, Županijski odbor Domovinskog pokreta, udruge proistekle iz Domovinskog rata. Počast su odali i trkači Atletskog kluba Požega koji su tradicionalno krenuli s Trga hrvatskih branitelja u Velikoj i istrčali 12 kilometara do spomen obilježja. U rukama su nosili 11 zapaljenih lampiona koje su položili uz spomen obilježje.
Nakon polaganja vijenaca i paljenja svijeća, prigodni tekst pročitao je Marin Radičević, učenik 4. razreda Područne škole Tomo Perić Buk. Potom je održana molitva koju su predvodili vojni i policijski kapelan Željko Volarić i župnik Župe svetog Augustina u Velikoj, vlč. Krunoslav Siroglavić.
Naposlijetku je u Vatrogasnom domu Velika održano kratko druženje u sklopu kojeg su se svima prisutnima obratili visoki uzvanici. Prigodnim riječima obratili su predsjednik Kluba visokih časnika i generala 123. brigade Hrvatske vojske, zapovjednik brigade, umirovljeni brigadir Željko Kalić, požeško-slavonska županica Antonija Jozić, izaslanik Predsjednika Vlade Andreja Plenkovića i Potpredsjednika Vlade i Ministra hrvatskih branitelja Tome Medveda, državni tajnik Zlatan Bašić, izaslanik Predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića, zastupnik u Hrvatskom saboru Josip Đakić i izaslanik Predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića, umirovljeni brigadni general Zvonko Peternel.
U utorak 25.11.2025. obilježena je 34. obljetnica obnove rada udruge „Hrvatska žena“. Sastavnice programa bile su sveta misa, izborna skupština te naposlijetku druženje i domjenak u prostorijama HVIDRE.
Udruga ”Hrvatska žena” je dobrovoljna, nestranačka, dobrotvorna, kulturno-prosvjetna organizacija koja je osnovana u Zagrebu 27. svibnja 1921. godine s dobrotvornim ciljem „pomaganja hrvatskoj sirotinji, katoličkom življu, te dobrim Hrvaticama bez imetka“, kao reakcija na velikosrpske ideje i ugroženost opstojnosti hrvatskog naroda.
U organizaciji Braniteljskog centra za društveni razvoj i u suradnji s OŠ Rudeš i Gradom Slunjom, u petak 14. studenog 2025. učenici 4.razreda OŠ Rudeš iz Zagreba u pratnji njihovih razrednica i Đure Knezičića, predsjednika udruge BCDR sudjelovali su u terenskoj nastavi u Slunju.
Polazak je bio ispred škole u 8 sati. Prvo odredište koje su učenici posjetili je bio Muzej Domovinskog rata Karlovac-Turanj u kojem su bili upoznati sa suvremenom hrvatskom poviješću obrane Karlovca u Domovinskom ratu. Zatim su se uputili u Slunj. Kod spomenika poginulim i nestalim hrvatskim braniteljima u Domovinskom ratu na Trgu dr. Franje Tuđmana ih je dočekala gradonačelnica Grada Slunja Mirjana Puškarić, učenici 4.a i 4.b razreda OŠ Slunj sa svojim razrednicima, ravnateljicom Marinom Capan i psihologinjom Irenom Mikšić te hrvatski branitelji na čelu s predsjednikom UHBDR-a Slunja, Cetingrada i Rakovice Tomislavom Magdićem.
Svi okupljeni su potom zajedno odali počast hrvatskim braniteljima pjevanjem himne Republike Hrvatske, molitvom te polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća. Zatim su učenici održali unaprijed pripremljena izlaganja o Domovinskom ratu u Slunju te su pokazali vlastite radove na tu temu. Na taj način su učenici aktivno uključeni u terensku nastavu čime se osigurava kvalitetnije i temeljitije usvajanje znanja o Domovinskom ratu i vrijednosti koje su iz njega proistekle. Nakon prigodnih govora Mirjane Puškarić i Tomislava Magdića koji su učenike dodatno upoznali s ratnom poviješću Slunja uslijedio je obilazak Rastoka. Tamo su se susreli i s ministrom hrvatskih branitelja i potpredsjednikom Vlade Tomom Medvedom te županicom Karlovačke županije Martinom Furdek-Hajdin.
Na kraju programa je uslijedio ručak u restoranu Mirjana. Povratak u Zagreb je bio u kasnim popodnevnim satima. Učenici i razrednici OŠ Rudeš su iskazali veliko zadovoljstvo terenskom nastavom. Udruga BCDR se ovim putem zahvaljuje OŠ Rudeš i svim sudionicima programa koji su učenicima pružili ovu jedinstvenu priliku za upoznavanje moderne hrvatske povijesti te se radujemo budućoj suradnji.
U organizaciji Braniteljskog centra za društveni razvoj te u suradnji s Osnovnom školom Josip Kozarac iz Vinkovaca, u Osnovnoj školi Matije Gupca, Osnovnoj školi Žitnjak i Osnovnoj školi dr. Vinka Žganca su na Svjetski dan djece 20. studenog 2025. održane izvedbe predstave “Mama, ne vidim nebo”. Posvećene su svoj djeci poginuloj i stradaloj u velikosrpskoj agresiji na Hrvatsku, a zaključene su pjesmom posvećenom djevojčici Ljiljani koju je u Osijeku 5. travnja 1992. ubila granata.
Prilog o izvedbi predstave u OŠ Žitnjak možete pogledati na Youtube kanalu LaudatoTV:
Ovom prilikom se zahvaljujemo OŠ Josip Kozarac, OŠ Matije Gupca, OŠ Žitnjak i OŠ dr. Vinka Žganca na suradnji te se radujemo njezinom nastavku!
U subotu 15. studenog 2025. obilježen je Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata s područja Općine Majur. Tijekom Domovinskog rata na području Općine Majur, u naseljima Majur, Kostrići, Stubalj i Graboštani od strane srpskog agresora ubijeno je 54 nevine osobe hrvatske nacionalnosti. Kostrići su mjesto gdje se dogodio najveći zločin. Smaknuto je cijelo selo. Dana 15. studenoga 1991. pripadnici srpskih milicajaca s Banovine ubili su 15 preostalih živih ljudi u njemu. Također je ubijeno i 5 nevinih ljudi u Stublju. Najmlađa žrtva pokolja bio je Tomislav Jurić, koji je bio star svega 2 godine. Ubijen je zajedno sa svojom majkom Verom i bratom Dariom. Zločin su počinili pripadnici srpske pobunjeničke paravojne postrojbe “Kaline” iz Komogovine, kojima je zapovijedao Stevo Borojević Gadafi.
Program obilježavanja je započeo kod spomen obilježja masovne grobnice u Meminskoj gdje su u sjećanje na žrtve položeni vijenci i zapaljene svijeće. Slijedeća točka je bila spomen obilježje kraj zgrade Općine Majur. Zatim su se svi prisutni zaputili prema Kostrićima gdje su nakon polaganja vijenaca i paljenja svijeća ispred spomen obilježja masovne grobnice uslijedila obraćanja zastupnice Hrvatskog sabora Marijane Petir i načelnice Općine Majur Klementine Karanović. Potom je uslijedilo polaganje vijenaca i paljenje svijeća ispred spomen obilježja Općine Majur te sveta misa u kapeli Gospe žalosne od Kostrića. Program je završen polaganjem vijenaca, paljenjem svijeća i završnom molitvom kod spomen obilježja u Stublju.
U ponedjeljak 10. studenog 2025. na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata u Vukovaru pokopani su posmrtni ostaci hrvatskog branitelja Dragutina Štica. Njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su iz masovne grobnice na Petrovačkoj doli, a identificiran je 29. listopada 2025. u Vukovaru.
Dragutin Štic bio je hrvatski branitelj i sudionik obrane Vukovara. Odveden je sa Sajmišta 9. studenoga 1991. u nepoznatom pravcu i ubijen u dobi od 52 godine. Braniteljski centar za društveni razvoj se pridružio predstavnicima Saveza udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja i Udruzi „Vukovarske majke“, koji su na Memorijalnom groblju položili cvijeće i zapalili svijeće u znak trajnog sjećanja i zahvalnosti tom hrvatskom heroju.
U ponedjeljak 10.11.20225. obilježena je 34. obljetnica stradanja Bogdanovaca u Domovinskom ratu. Braniteljski centar za društveni razvoj se pridružio izaslanstvu Saveza udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja predvođenim predsjednicom Udruge Vukovarske majke Mandom Patko u polaganju vijenaca i paljenju svijeća u čast i sjećanje na poginule i nestale hrvatske branitelje te sve koji su dali živote za slobodu Hrvatske.
U obrani Bogdanovaca poginula su 133 hrvatska branitelja i civila, među kojima je bilo čak 89 mještana. Za njih 17 se još uvijek traga. Tromjesečna opsada Bogdanovaca u jesen 1991. bila je jedno od najtežih poglavlja Domovinskog rata. Nakon pada tog sela, Vukovar je ostao bez vanjske veze i potpore, a osam dana kasnije slomljena je i obrana grada. Unatoč nadmoćnijem neprijatelju, mještani Bogdanovaca pružili su iznimno snažan otpor, boreći se za svoje domove, obitelji i slobodu.
Poseban doprinos obrani Bogdanovaca dali su pripadnici albanske nacionalne manjine. Brojne albanske obitelji, koje su tada živjele na tom području, rame uz rame s ostalim sumještanima, sudjelovale su u obrani sela. Njihova hrabrost i zajedništvo ostaju trajno upisani u kolektivno sjećanje. Danas su i dalje aktivni članovi zajednice, svjedočeći o snazi multietničke solidarnosti u najtežim vremenima.
U organizaciji Središnje službe traženja Međunarodnog odbora Crvenog križa od 11. do 13. studenoga 2025. godine održana je IV. Međunarodna konferencija za obitelji nestalih osoba. Sudjelovalo je više od 900 članova obitelji nestalih osoba iz 50 zemalja diljem svijeta što ovu konferenciju čini najvećim globalnim događajem koji okuplja obitelji osoba nestalih zbog oružanih sukoba, migracija ili drugih situacija nasilja, pružajući im jedinstvenu priliku da se međusobno susretnu, razmijene iskustva te potaknu i inspiriraju jedni druge u svom radu. Predstavnici Saveza udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja, Zajednice udruga hrvatskih civilnih stradalnika Domovinskog rata, Udruga djece poginulih i nestalih hrvatskih branitelja Domovinskog rata, udruge „Vukovarske majke“, Hrvatski feniks i Braniteljski centar za društveni razvoj na konferenciji su sudjelovali na jednom od 50 mjesta praćenja Konferencije organiziranom u Hrvatskom Crvenom križu.
Konferenciju je otvorio izvršni predsjednik Hrvatskog Crvenog križa, Robert Markt, koji je zahvalio obiteljima na povjerenju i naglasio kako će Hrvatski Crveni križ i dalje biti snažna podrška obiteljima nestalih osoba. Tijekom tri dana trajanja Konferencije, sudionici su kroz izlaganja, radionice i javljanja uživo podijelili iskustva, međusobno se povezali te pronalazili snagu i nadahnuće u pričama jedni drugih potičući solidarnost i osjećaj pripadnosti globalnoj zajednici. Neke od važnijih tema su uključivale udruživanje te aktivno rješavanje problema nestalih osoba, procese i mehanizme traženja nestalih kao i ulogu obitelji u tim procesima te izazove s kojima se susreću obitelji nestalih. Udruge nestalih osoba iz Republike Hrvatske također su podijelile svoje dugogodišnje bogato iskustvo i znanje u svim navedenim temama.
Tijekom Konferencije održan je i Diplomatski sat na kojem su prezentirana nastojanja da se na diplomatskom planu održe aktualnim pitanja nestalih kroz različite forume, posebno zemlje koje djeluju kroz Globalnu alijansu za nestale osobe i Rabatski proces. Nakon Diplomatskog sata, obitelji su u okviru mjesta praćenja u Hrvatskom Crvenom križu imale priliku saznati više o Globalnoj alijansi za nestale, čija je članica i Republika Hrvatska, kroz razgovor s iskusnim diplomatom Gordanom Markotićem i predstavnicom Uprave za zatočene i nestale Ministarstva hrvatskih branitelja, Ivonom Paltrinieri.
Za obitelji nestalih organizirana e-radionica koju je vodila Nikolina Božanić, iz Odjela za psihosocijalnu podršku i zaštitu ranjivih skupina Hrvatskog Crvenog križa. Na radionici su članovi obitelji govorili o teškoćama s kojima su se suočavali tijekom traganja za svojim nestalim članovima te su razgovarali o načinima da te teškoće prebrode.
Devetsto sudionika Konferencije iz cijelog svijeta tijekom tri dana steklo je nova znanja, podijelilo vlastita iskustva zajednički poslalo poruku – pitanje nestalih je prije svega humanitarno pitanje, a pravo na pronalazak temeljno je ljudsko pravo.
Konferenciju je zatvorio voditelj Središnje agencije za traženje Međunarodnog odbora Crvenog križa Christian Rivera, koji je naglasio kako je pitanje nestalih osoba u središtu djelovanja Međunarodnog odbora Crvenog križa već više od 150 godina te istaknuo da su obitelji nestalih ključni akteri u procesu traganja, jer svojim iskustvima mogu istaknuti probleme i ponuditi rješenja — kao što se pokazano kroz sva tri dana konferencije.
Tijekom svečanosti zatvaranja Konferencije, u „zlatnom satu“, sve države sudionice uputile su kratke pozdravne poruke za obitelji. Obitelji su zajedničkom izjavom javnosti uputile apel, pozivajući vlade, novinare, humanitarne djelatnike i širu javnost da im nastave pružati podršku u njihovoj potrazi. Važno je naglasiti da je Republika Hrvatska izuzetno dobro izgradila sustav traženja nestalih uz punu podršku Vlade, Ministarstva hrvatskih branitelja i drugih institucija.
